Neprijatelj broj jedan: Šta Putinov govor o vanjskoj politici govori o Evropi
Problem
Vladimir Putin je konačno naglas rekao onaj dio koji je uvijek govorio tiho. Prvi put od potpune invazije Rusije na Ukrajinu, on je eksplicitno okrivio Evropu za rat, navodeći: „Do sada nismo uspjeli zaustaviti neprijateljstva, ali odgovornost za to ne leži na većini [zemalja], već na manjini, prije svega Evropi, koja nastavlja eskalirati sukob“.
U ovogodišnjem govoru na sastanku Valdai kluba, koji postavlja pravac za rusku vanjsku politiku, Putin je nagovijestio tri velike promjene u politici prema svom glavnom protivniku. Prvo, optužio je EU za militarizaciju i antirusku politiku za koju je rekao da ugrožava njenu sigurnost i domaću stabilnost. Zakleo se da će odgovoriti pojačavanjem vojnog pritiska provokacijama i širenjem ruskog arsenala.
Drugo, njegov govor je jasno pokazao podršku Moskve evropskim političarima protiv establišmenta koji daju prioritet „nacionalnim pitanjima“, navodeći krajnje desničarske stranke u Francuskoj i Njemačkoj te aplaudirajući mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Za ruskog predsjednika, ovi politički pokreti su prilika za razbijanje jedinstva EU - oko Rusije i šire - i za ublažavanje sankcija. A u slučaju da ovim strankama zatreba pomoć, Putin je govorio o važnosti "uticaja na političku svijest zemlje potencijalnog protivnika" - inače poznatog kao informaciono ratovanje. To je bilo implicitno priznanje postojećih ruskih operacija uticaja i obećanje da će se one nastaviti.
Treće, Putin je koristio primjer američkog predsjednika Donalda Trumpa kao lidera koji je preusmjerio svoju zemlju od "globalističke agende" prema rješavanju domaćih pitanja - baš kao što bi Evropljani trebali činiti. Putin je pohvalio Trumpa i njegovu politiku najmanje šest puta tokom svog govora i sesija pitanja i odgovora, sugerirajući da Putin udvostručuje svoje napore da pridobije Washington za normalizaciju odnosa sa Rusijom koja bi marginalizirala Evropu.
Rješenje
Ovo nisu prazne riječi. One dolaze u trenutku kada ruski dronovi i avioni sve češće krše zračni prostor EU. EU, putem NATO-a, treba nastaviti ulagati u odbranu istočne granice i snage za brzo reagiranje, očekujući porast incidenata. Slično tome, EU bi trebala biti spremna na rusko miješanje i pokušaje potkopavanja izgradnje njene odbrane.
Štaviše, Moskva povećava svoju potrošnju na informaciono ratovanje, a kako Kremlj smatra da je establišment EU u opadanju, sigurno će intenzivirati svoje napore. Putin je u više navrata označio ono što smatra ključnim problemima koji dovode EU u pitanje: identitet, migracije, neodrživa socijalna potrošnja i pridržavanje "globalističke agende". To su područja u kojima će Rusija vjerovatno pokušati povećati domaće podjele u EU, koristeći sve, od propagande do direktne podrške medijima i političkim snagama protiv vladajućeg establišmenta. Kao odgovor, EU bi trebala ojačati svoju komunikacijsku infrastrukturu, posebno u državama članicama koje imaju predstojeće izborne cikluse.
Konačno, Putinove izjave signaliziraju želju Moskve da nastavi saradnju sa Trumpom i traži njegovo aktivno učešće u agendama koje bi koristile Putinovim ciljevima. EU mora ostati budna i provjeravati sklonosti Washingtona da olakša komplementarne odnose sa Moskvom na štetu Ukrajine.
Kontekst
Ovogodišnji govor na Valdai Klubu istakanuo je nepokolebljivu želju Moskve da se angažira sa Trumpom, dok istovremeno sije razdor u poslove EU u nadi da će oslabiti odlučnost bloka da podrži Ukrajinu. Kremlj je, čini se, uvjeren da je moguće značajno poboljšati odnose Rusije s Amerikom i da je EU prepreka na tom putu.