Nema napretka nakon runde mirovnih pregovora o Ukrajini u Majamiju  

Majami je postao novi centar američke diplomatije, domaćin razgovora u kojima su, iako nisu sve strane u procesu učestvovale za istim stolom, bile prisutne sve strane - SAD, Evropa, Ukrajina i Rusija.

Posrednici - premijer Katara i ministar vanjskih poslova Turske - također su učestvovali na sastancima, kao i pomoćnici za nacionalnu sigurnost lidera Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Nije bilo planova za trilateralni sastanak između SAD-a, Rusije i Ukrajine.

Razgovori su se vodili na bilateralnoj osnovi, a dva američka izaslanika, Steve Witkoff i Jared Kushner, kretali su se između ruske delegacije koju je predvodio šef ruskog suverenog fonda, Kiril Dmitriev, i ukrajinskog tima koji je predvodio ukrajinski sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Rustem Umerov.

Razgovori su održani iza zatvorenih vrata, a delegati su nametnuli medijsku blokadu bez izdavanja saopćenja i održavanja konferencija za novinare.

Razgovori i dalje zapinju oko pitanja teritorijalne kontrole i sigurnosnih garancija.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napravio je ustupak prije sastanka, sugerirajući da bi Oružane snage Ukrajine (OSU) razmotrile povlačenje iz 15 posto Donjecka koji još uvijek kontroliraju, ako se Oružane snage Rusije (OSR), također, povuku na istu udaljenost. Ovo je verzija korejskog DMZ modela koji su SAD nedavno predložile kao kompromisno rješenje.

Dok su SAD već ponudile sigurnosne garancije slične Članu 5, Zelenski je tokom samita Evropskog vijeća (EUCO) 18. decembra rekao da želi znati detalje sporazuma.

Bankova insistira na tome da američke sigurnosne garancije donese Kongres, što bi im dalo snagu međunarodnog ugovora, ideju koju je Trump podržao, iako bi se mogla usvojiti samo kao neobavezujuća rezolucija.

EU nije ponudila Ukrajini pravi sigurnosni sporazum, ali je umjesto toga predložila da Kijev održava stalnu vojsku od 800.000 ljudi - daleko najveću vojsku u Evropi i tri puta veću od turske vojske, druge po veličini - kao i da obezbijedi multinacionalne snage mirovnih snaga.

Kremlj će gotovo sigurno odmah odbaciti obje ideje. Štaviše, ideja o mirovnim snagama je već odbačena u aprilu kao neizvodljiva, međutim, nedavno je oživljena, jer bez ponude stvarne sigurnosne garancije EU ima malo drugih opcija da odvrati Rusiju od druge invazije, ako se sada postigne mirovni sporazum.

Katarski i turski diplomati su u Majamiju kako bi finalizirali bliskoistočni mirovni proces, koji istovremeno vode Witkoff i Kushner.

Sastanak u Majamiju slijedi nakon intenzivnih razgovora na sastanku u Berlinu 14. i 15. decembra, gdje su američki izaslanici izvršili pritisak na Zelenskog da napravi neke ustupke u vezi s odustajanjem od Donbasa, što on i dalje vrlo nerado čini. Zelenski je u javnim komentarima rekao da Bankova polazi od principa „stojimo tamo gdje smo“. Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) ranije ovog mjeseca pokazala je da 75 posto Ukrajinaca ne želi da Zelenski odustane od bilo koje neokupirane teritorije, iako bi 72 posto prihvatilo kompromise ako bi to donijelo trajni mir.

Kremlj je oduvijek odbacivao ideju o mirovnim snagama, ali izvori New York Timesa (NYT) izrazili su uvjerenje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin pristao na to ako bi evropski kontingenti bili raspoređeni u Ukrajini izvan okrilja NATO-a. Nije jasno na čemu se zasniva ovaj optimizam. Jedini dokaz za to je činjenica da je Putin tokom svoje godišnje konferencije za novinare "Susret sa narodom" 19. decembra, iako je dao nekoliko ratobornih izjava, uopće nije spomenuo scenario stranih trupa u Ukrajini, izvještava The Bell. Putinov sekretar za štampu, Dmitrij Peskov, čak je dozvolio mogućnost razgovora o tom pitanju.

Iako je bilo opsežnih rasprava o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, sigurnosnom sporazumu koji Rusija insistira, garancija da će NATO zaustaviti svoje širenje spomenuta je u originalnom američkom mirovnom planu od 28 tačaka (28PPP), ali je očigledno kasnije odbačena u Trumpovoj predloženoj verziji plana od 22 tačke kao previše kontroverzna i njen trenutni status je nepoznat.

Putin i dalje ostaje ključni akter u pregovorima, ali je rekao malo konkretnog o razgovorima osim što je signalizirao da se Kremlj drži beskompromisne linije. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Ribakov iznio je stav Rusije u intervjuu prošle sedmice koji se držao maksimalističke verzije bez ikakvih kompromisa po pitanju zemlje.

Zaista, gotovo sva Putinova nedavna žestoka ljutnja bila je usmjerena protiv Brisela. Jedan od rijetkih komentara koje je Putin dao bio je da Evropljane nazove "pod-svinjama", kolokvijalni ruski izraz koji je ekvivalentan nečemu poput "lakejima" kojima nedostaje samostalnost.

Još zanimljivije, Putin je također osporio evropske priče da će se ruski napad dogoditi negdje u narednih pet godina. Tokom putovanja po Centralnoj Aziji, Putin je rekao da je Rusija spremna potpisati pravno obavezujući sporazum kojim obećava da neće napasti Evropu, a Ribkov je ponovio ponudu 22. decembra.

 

Sljedeći koraci

 

Kako se godina bliži kraju, sljedeći korak bi mogao biti trilateralni sastanak između SAD-a, Ukrajine i Rusije. Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da trenutno postoji samo diplomatski put za okončanje rata koji uključuje ustupke s obje strane.

„Pokušavamo shvatiti šta Rusija može dati i šta očekuje da dobije, šta Ukrajina može dati i šta očekuje da dobije. U konačnici, odluka će biti na Ukrajini i Rusiji. Neće zavisiti od SAD-a“, rekao je Rubio.

Na prethodnom sastanku u Turskoj bilo je riječi o povratku zarobljenog vojnog i civilnog osoblja, što bi trebalo nastaviti.  

„Ili bi rezultat trilateralnog sastanka savjetnika mogao biti dogovor o trilateralnom sastanku lidera, jer postoje složena pitanja koja moraju riješiti lideri država. Stoga ne mogu biti protiv toga, mi podržavamo američki prijedlog“, rekao je Zelenski.

Putin je tokom svoje godišnje konferencije za novinare „Susret sa narodom“ rekao da je Rusija navodno „spremna i voljna“ da mirno okonča sukob, ali Kijev ne pokazuje stvarnu spremnost, jer navodno odbija razgovarati o teritorijalnim pitanjima.

Zelenski, zauzvrat, i dalje odbija razmatrati tu ideju, rekavši da se Ukrajina neće povući s teritorija u Donbasu koje kontrolira, jer je "svako povlačenje trupa moguće samo u ogledalu", a ključne odluke, uključujući i stvaranje "slobodne ekonomske zone", treba donositi isključivo ukrajinski narod.

Kremlj je isključio mogućnost trilateralnog sastanka dok Ukrajina ne signalizira da je spremna ispuniti ključne ruske zahtjeve. Putin je više puta rekao da će, ako pregovori propadnu, rado okončati sukob "silom" i tvrdi da će prijedlozi koje Kijev i njegovi evropski partneri žele uključiti u mirovni plan blokirati postizanje "dugoročnog mira".

Ove godine nije vjerovatan daljnji napredak, jer Zapad ove sedmice slavi Božić. Rusija ne slavi Božić u isto vrijeme, jer i dalje koristi gregorijanski kalendar za vjerske praznike, a Nova godina je glavni događaj godine. Rusija se zatim potpuno zatvara na dvije sedmice jer slave pravoslavni Božić 7. januara i ono što je poznato kao "Pravoslavna Nova godina" 14. januara.