NATO direktno optužuje Kinu da je prvi put isporučila Rusiji oružje

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je to prvi put da su 32 saveznika zajedno označili Kinu, kao odlučujući pokretač ruskog rata i nazvali je važnom porukom.

Ton u istupima se naglo promijenio, na samitu NATO u Washington 9. jula, kada su članice NATO prvi put optužile Peking da je postao "odlučujući pokretač rata Rusije protiv Ukrajine", zahtijevajući momentalno zaustavljanje isporuke "komponenti oružja" i druge kritične tehnologije ruskoj vojsci.

„Deklaracija pokazuje da saveznici iz NATO sada kolektivno razumiju ovaj izazov i pozivaju Narodnu Republiku Kinu da prekine ovu aktivnost", rekao je Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost. „Ako se ova podrška Kine nastavi, degradirat će njene odnose širom Evrope, a SAD će nastaviti uvoditi sankcije subjektima iz Kine uključenim u ovu aktivnost, u koordinaciji sa našim evropskim saveznicima”.

Konkretno, među optužbama su dokazi da je Peking razvijao jurišni dron za sukob s Ukrajinom, prema američkim obavještajnim službama. Prema izvještajima, SAD su obavijestile svoje saveznike u NATO-u o podršci Kine uoči Samita. U deklaraciji se navodi da Kina predstavlja "sistemske izazove euroatlantskoj sigurnosti", uključujući cyber aktivnosti i dezinformacije, kao i razvoj protiv-svemirskih sposobnosti. Međutim, američki zvaničnici su rekli da Kina i dalje zadržava direktnu isporuku oružja i artiljerije.

Tenzije između Pekinga i Washingtona rastu zahvaljujući sve agresivnijem ponašanju Kine u Južnom kineskom moru, ali nove deklaracije sugeriraju da Zapad sve više vidi Kinu kao prijetnju evropskoj sigurnosti, zahvaljujući njenoj podršci ruskom ratu u Ukrajini.

Washington se do sada klonio eskalacije tih tenzija govoreći da Peking direktno snabdijeva Rusiju oružjem. Sa svoje strane, Kina je otvoreno snabdijevala Rusiju robama dvostruke namjene, ali se uzdržala, javno, od otvorene prodaje vojnih zaliha Rusiji.

 

Sada su odnosi između Kine i NATO-a otišli još jedan korak unazad. SAD su pružile obavještajne dokaze zemljama NATO-a kako bi prevladale skepticizam u vezi sa kineskom umiješanošću tokom NATO samita, na kojem je Ministarstvo finansija SAD objavilo imena kineskih kompanija i proizvođača koji su usmjeravali tehnologiju u Rusiju. Posebno je Hong Kong postao glavni kanal za protok tehnologije u Rusiju.

Deklaracija NATO-a je, također, optužila Kinu da se bavi "zlonamjernim cyber i hibridnim aktivnostima, uključujući dezinformacije" usmjerene na SAD i Evropu. Kao odgovor, Kina je negirala da je značajan faktor u ratu i optužila Washington za licemjerje, ističući značajnu vojnu pomoć koju SAD pruža Ukrajini.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin nazvao je američke optužbe u maju "licemjernim i krajnje neodgovornim", ne poričući specifičnosti tvrdnji, navodi NYT.

Kako je izvijestio bne IntelliNews, tehnološke sankcije nisu uspjele zaustaviti izvoz mašina i mikročipova u Rusiju, pri čemu je uvoz tehnologije u 2023. godini bio samo dva posto manji nego prije rata u monetarnom smislu.

Optužba je sadržana u deklaraciji koju su odobrila 32 čelnika NATO-a prije večere u Bijeloj kući i povećat će napetost. U deklaraciji se upozorava da će sve veća podrška Kine Rusiji imati "negativne posljedice".

"Kina ne može omogućiti najveći rat u Evropi u novijoj historiji, a da to negativno ne utiče na njene interese i reputaciju", navodi se u deklaraciji, posebno ukazujući na "veliku podršku Kine ruskoj vojnoj industrijskoj bazi", prenosi NYT.

Iako deklaracija nije detaljno opisala nikakve konkretne posljedice, prijetnja ekonomskim sankcijama već dugo visi nad Pekingom, koji je pazio da izbjegne ukidanje sankcija svojim bankama i kompanijama koje bi mogle naštetiti njegovom godišnjem izvozu od bilion dolara na Zapad. Kina je mnogo više izložena trgovini sa Zapadom nego Rusija, koja je lako mogla preorijentisati svoj izvoz kojim dominiraju robe na nova tržišta u Aziji, nakon što su snažne sankcije uvedene 2022.

Međutim, uvođenje trgovinskih sankcija Kini će vjerovatno imati još ekstremniji efekat bumeranga na Evropu od onih koje su nametnute Rusiji, jer je Kina glavno izvozno tržište za evropsku robu. Naprimjer, Njemačka je u velikoj mjeri ovisna o kineskom tržištu za izvoz vrhunskih automobila i luksuzne robe.

Kina se pridružila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u suprotstavljanju onome što nazivaju "unipolarnom hegemonijom SAD-a" i pozvala na multipolarni globalni poredak koju bi mogla nadgledati tijela poput UN-a. Putin i kineski predsjednik Xi Jinping proglasili su "partnerstvo bez granica" tokom trodnevnog boravka kineskog predsjednika u Moskvi u martu 2023. godine, što je bio otvoreni čin prkosa

zapadnim kritikama ruske invazije na Ukrajinu i otvoreno pozicionirali Kinu u sukob sa Zapadom prvi put.

Putin je pratio tu posjetu vlastitom posjetom Pekingu u maju, gdje je održao opsežne razgovore sa Xijem o njihovom zajedničkom odgovoru na sankcije i pokušajima SAD-a da ograniče partnerstvo. U znak sve veće bliskosti Rusije sa Kinom, Xi je Putina zagrlio na njihovom prvom sastanku, što je vrlo neobičan gest u kineskoj diplomatiji.

Kao još jedan znak rastuće multinacionalne dimenzije saradnje zemalja BRICS-a i prkosa prijetnji sankcijama, indijski premijer Narendra Modi upravo je završio sličnu dvodnevnu posjetu Moskvi uprkos pritisku Zapada da prekine poslovne veze sa Rusijom i potpisao niz poslova za jačanje trgovine i investicija. Modi je isto tako zagrlio Putina na njihovom prvom sastanku i prkosno rekao da će zapadne kritike biti ignorirane u odnosu na ono što je u nacionalnim interesima Indije.

Bidenova administracija je ove godine postala sve agresivnija u svojim sastancima sa Xijem. I američki državni sekretar Antony Blinken i američka ministarka finansija Janet Yellen otputovali su u Peking ranije ove godine kako bi se sastali sa Xijem, i oboje su zaprijetili Xiju sankcijama i trgovinskim tarifama ako Peking ne smanji saradnju sa Moskvom. Xijeve molbe da se odnosi vrate na utješne i kooperativne osnove su ignorirane.

Blinken je bio jastreb za Rusiju i Kinu otkako je preuzeo dužnost državnog sekretara prije dvije godine, nazivajući Rusiju “neprijateljem”, a Kinu “vodećim američkim rivalom” u svom prvom velikom govoru o vanjskoj politici u martu 2021.

Nova eskalacija tenzija prijeti da poništi svaki napredak postignut u američko-kineskim odnosima tokom novembarskog sastanka američkog predsjednika Joea Bidena i Xija u Kaliforniji. Na tom sastanku, Biden je upozorio Xija na miješanje u predsjedničke izbore 2024. godine, ali dokazi o značajnoj ulozi Kine u podršci ruskim ratnim naporima još nisu bili dostupni.

 

 

ZAKLJUČAK  

 

Nakon niza indirektnih i pojedinačnih (uglavnom američkih) optužbi da Kina dostavlja oružje i municiju Rusiji, prvi put se desilo da se kroz jedan zvanični dokument, u ovom slučaju deklaracija nakon samita NATO u Washingtonu, direktno optuži Kinu za snabdijevanje ruskih ratnih napora u Ukrajini.  

 

Ove optužbe dolaze u trenutku sve zategnutijih trgovinskih odnosa između Kine i SAD, ali i Kine i zemalja Evropske unije te uvođenja sankcija za kineske kompanije osumnjičene da snabdijevaju Rusiju robama dvostruke namjene koju je uvela EU. Pozicija „neutralnosti na strani Rusije“, kako zapadni zvaničnici nerijetko opisuju odnos Kine prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, Kinu je svrstala među vodeće zemlje koje su do sada, istina, indirektno podržavale rusku ratnu mašinu u Ukrajini.  

Iako je nerijetko i od strane zapadnih analitičara isticano da se Kina rukovodi isključivo vlastitim interesima, u smislu nabavke jeftinih energenata od Rusije i prodaje vlastite tehnologije Rusiji, nakon deklaracije jednoglasno usvojene od strane svih članica NATO, vjerovatno će doći do promjene odnosa Zapada prema Kini.  

Zemlje Zapadnog Balkana bi morale obratiti posebnu pažnju na ove trendove, jer će nesumnjivo Kina, u slučaju dodatnih sankcija njenim kompanijama u Evropskoj uniji, nastojati ojačati svoje ekonomsko, ali i političko prisustvo u zemljama Zapadnog Balkana.