Nasljednici "Wagnera": koje se ruske privatne plaćeničke vojske trenutno bore u Ukrajini

Privatna plaćenička vojska "Wagner Grupa" prestala je sa radom u Ukrajini, ali posao nije zamro. Politička analitičarka Ana Kruglova, u kolumni za RUSI, navodi nedržavne ruske vojne grupe koje trenutno učestvuju u neprijateljstvima na ukrajinskom ratištu.
Budući da je “Wagner Grupa” faktički prestala postojati prošle godine, nakon smrti njenog lidera Jevgenija Prigožina, može se činiti da je prijetnja od nedržavnih aktera na bojnom polju u Ukrajini nestala. Međutim, Ukrajina i dalje privlači razne paravojne grupe, od kojih većina ima krajnje desničarske stavove.
Jedna od najpoznatijih je "Rusič", koji od 2014. godine aktivno učestvuje u sukobu u Ukrajini i pridržava se neonacističkih uvjerenja. Jedan od njegovih vođa, Aleksij Milčakov, postao je poznat ne samo po tome što se javno i ponosno naziva nacistom, već i po svojoj sklonosti ka sadističkom nasilju nakon što je snimio sebe kako ubija i jede štene. Međutim, treba napomenuti da se čini da "Rusič" nije posebno popularan među ruskom krajnjom desnicom. Tako je Sergej Korotkih, jedan od tvoraca ruskog nacionalsocijalističkog pokreta i saveznik najozloglašenijeg ruskog neonaciste Maksima Martsinkeviča (nadimak Tesak), rekao da se ljudi poput Milčakova smatraju "neuspjesima" u pokretu i smatraju svoje učešće u ratu kao priliku za privlačenje pažnje na društvenim mrežama. Ovo može biti istina, jer društveni kanali grupe sadrže vrlo malo ideološkog sadržaja, a ono malo što je dostupno uglavnom je posvećeno ubijanju ukrajinskih vojnika, koje Rusič očito smatra drugorazrednom rasom.
Druga ekstremno desničarska grupa je Ruski imperijalni pokret (ili, preciznije, njegovo vojno krilo, Imperijalna legija) i njegove manje podružnice, koje sebe nazivaju "nacionalistima". Smatraju da Ukrajina kao država ne bi trebala postojati i da je jednostavno dio Rusije; stoga svoje učešće u ratu vide kao doprinos ujedinjenju ruskih teritorija sa krajnjim ciljem stvaranja novog Ruskog carstva sa vladajućim monarhom. Društvene mreže grupe prepune su objava posvećenih objašnjavanju njihovih stavova i opravdavanju učešća u ratnim dejstvima u Ukrajini. Treba napomenuti da se, uprkos tome što sa oduševljenjem pozdravlja rat i aktivno učestvuje u njemu, grupa sebe pozicionira kao opoziciju ruskoj vladi. Njena retorika sugerira nadu da će joj učešće u ratu na kraju pomoći da postigne svoj strateški cilj promjene režima u Rusiji i preuzimanje političke moći.
Tokom prošle godine, takozvani Ruski dobrovoljački korpus (RDK) je, također, stekao određenu popularnost kao ruska grupa koja se bori na strani Ukrajine. Ovu grupu je u augustu 2022. godine osnovao Denis Kapustin (sada Nikitin), ruski državljanin iz Njemačke. Vjeruje se da Kapustin ima neonacističke stavove i čak je nazvan "ključnom figurom u evropskim krajnje desničarskim krugovima" i "jednim od najopasnijih neonacista u regionu". Drugi član pokreta, Aleksij Levkin, ranije je bio na čelu neonacističke grupe Votanujend i nazvao je herojem norveškog teroristu Andersa Breivika. Nekoliko drugih članova je, također, više puta izrazilo javnu podršku grupama krajnje desnice i teroristima.
Sam Nikitin je u intervjuu za PBS rekao: "Islamizacija, kulturni marksizam, multikulturalizam—mislim da su sve to—sve ove stvari štetne. Evropska kultura je definitivno u opasnosti da nestane. Vjerujem u stvari poput Velike promjene." Ovi i drugi Nikitinovi komentari odjekuju s ekstremno desničarskom ideologijom, koja ne ostavlja sumnju u političke stavove njega i njegovog pokreta. Međutim, intervjui sa drugim članovima pokreta pokazuju da stepen prihvatanja ovih stavova varira, pri čemu neki članovi kažu da imaju tradicionalističke stavove, ali da se ne slažu sa ekstremnijim desničarskim idejama, dok drugi čak tvrde da je imidž RDC-a kao ekstremno desničarske grupe su stvorili i promovirali njihovi protivnici u Rusiji (gdje je grupa priznata kao teroristička organizacija). Iako je to možda istina, ruski neonacisti su izrazili podršku RDC-u na svojim društvenim mrežama (naprimjer, nacionalsocijalistički Telegram kanal) i čak su pozvali na donacije kako bi pomogli ranjenim borcima RDC-a da dobiju medicinsku pomoć.
Osim njih, postoje još dvije grupe koje podržavaju Ukrajinu — „Legija slobode Rusije“ i „Sibirski bataljon“, ali nema dovoljno pouzdanih podataka da bi se izvukli jasni zaključci o njihovoj ideološkoj orijentaciji.
U svakom slučaju, čini se da uprkos nestanku "Wagner grupe", Ukrajina ostaje privlačno polje za razne nedržavne aktere, od kojih mnogi imaju ekstremno desničarska uvjerenja i aktivni su na društvenim mrežama, prijavljuju svoje aktivnosti i regrutiraju nove članove, kao i činjenja nasilja. Njihovo prisustvo u regionu je razlog za zabrinutost, ne samo da dodatno pogoršava situaciju na bojnom polju, već predstavlja i sigurnosnu prijetnju za Evropu jer ove grupe mogu pokušati (kao što su neke već uradile) da svoje aktivnosti iznesu izvan granica Ukrajina.