Narativ ruskih dezinformacija u Češkoj u proteklih pet godina
Češka ima dugu tradiciju borbe protiv ruske propagande. „Rusi vole da sve rusko označavaju kao slovensko, da bi kasnije sve slovensko mogli etiketirati kao rusko“, izjavio je još u devetnaestom stoljeću veliki češki pisac Karel Havliček Borovski.
Tako je učinio, prije samo 40 godina, Milan Kundera, istaknuti češki romanopisac i filozof, koji je pokušao upozoriti svoje sunarodnike na njihovo glupo i neuko oduševljenje Rusijom. Jer, tvrdio je, „Česi, hiljadu godina, nikada nisu imali direktan kontakt sa Rusijom. Uprkos jezičkom srodstvu, Česi i Rusi nikada nisu imali zajednički svijet: ni zajedničku historiju ni zajedničku kulturu”. Češka je, baš kao i susjedna Poljska, u civilizacijskom smislu pripadala zapadnoj Evropi, ali je u posljednjih 50 godina dvadesetog stoljeća bila politički zatvorena u istočnoevropskoj sferi.
Češka linija odbrane
Dok su Čehoslovaci uspjeli zadržati svoj jedinstveni smisao za humor i zbijati šale suočeni sa komunističkom propagandom i nacističkim okupatorima, oni su se 1990-ih ugledali na prosperitetne zapadne nacije. Ali reputacija bogatog Zapada je pretrpjela štetu u proteklih pet godina. U međuvremenu, ruska propaganda je promijenila brzinu, što je navelo države da se pozabave dezinformacijama na internetu.
Primjetno je da su 2018. godine Češki vilenjaci, tajni građanski pokret, počeli djelovati kako bi iskorijenili i razotkrili rusku propagandu, dezinformacije i lažne vijesti – poput organizacija za provjeru činjenica u baltičkim državama, koje su pratile web stranice za prenošenje dezinformacija. Ovi virtuelni volonteri love ruske trolove i razotkrivaju propagandu Kremlja i napore dezinformiranja.
"Svjesni smo da su oni koji stoje iza društvenih podjela i podrške ekstremističkim ideologijama strani agenti koji ne dijele naše vrijednosti", rekao je osnivač Čeških vilenjaka češkom dnevniku 1 Aktualne, rekavši da su vilenjaci na mnogo načina ličili na članove ratnog podzemnog pokreta otpora.
Trenutni status
Rusija je pojačala svoje propagandne kampanje nakon izbijanja pandemije COVID-19 i invazije Moskve na Ukrajinu. U januaru 2022. godine, novoimenovana vlada sa premijerom Petrom Fialom stavila je borbu protiv dezinformacija među prioritete u zvaničnoj vladinoj izjavi.
“Borba protiv dezinformacija zahtijeva brz i skalabilan pristup. Slijedit ćemo primjer i druge zemlje i time se obavezujemo da ćemo osigurati zakonodavne i nezakonodavne mjere kako bismo se bolje odbranili od dezinformacija bez ikakve štete po slobodu govora”, navodi se u saopćenju.
Iako je češka vlada naredila provajderima internetskih usluga da blokiraju 30 proruskih web stranica odmah nakon što su ruske trupe prešle ukrajinsku granicu, vlasti nisu imale zakonsku osnovu za takav zahtjev niti su donijele odgovarajući zakon o dezinformacijama.
Međutim, sporna je moralna dilema da li je moguće izboriti se za demokratiju ograničavanjem slobode govora, koja je sastavni dio svakog demokratskog društva. Oni koji se zalažu za prijedlog zakona o postavljanju okvira za borbu protiv dezinformacija pozivaju se na odluku Ustavnog suda iz 2011. godine koja rješava moralnu dilemu uz podržavanje glavnih demokratskih vrijednosti.
“Njegova zakonska primjena je opravdana s obzirom na istorijsko iskustvo nacističkog i komunističkog totalitarizma ne samo u našoj zemlji, već i u evropskom kontekstu. Ako su protivnici demokratije i vrijednosti na kojima se zasniva demokratija spremni je napadati, demokratski režim, također, mora biti spreman braniti se od takvih napada, uključujući, ako je potrebno, ograničavanjem osnovnih prava3”, navodi se u presudi Ustavnog suda.
Protiv talasa
U novembru su češka ministarstva unutrašnjih poslova, odbrane i pravde objavila analizu spremnosti Češke Republike da se bori protiv kritičnog talasa dezinformacija. Projekat koji je Vlada odobrila u martu ističe prijetnju dezinformacijama, tvrdeći da država nije spremna uhvatiti se u koštac sa dezinformacijama iako ih može adekvatno pratiti i analizirati.
“Analiza pokazuje da su organizacione, ljudske i tehničke sposobnosti Češke da se suprotstave značajnom talasu dezinformacija generalno nedostatne. U praksi, to znači da Češka Republika nije u stanju da se efikasno suprotstavi dezinformacijama u svom trenutnom stanju. U slučaju ozbiljne viševektorske kampanje dezinformacija protiv zemlje, ona neće moći identificirati takav napad niti na njega odgovoriti, osim praćenjem i analizom dezinformacija u domenu unutrašnje sigurnosti. Štaviše, država će biti nesposobna efikasno koordinirati jedinice koje su djelimično zadužene za borbu protiv dezinformacija ili unapređenje strateških komunikacija. Analiza je istaknula "krucijalni nedostatak kapaciteta države u oblasti strateških komunikacija".
Izgledi za budućnost
Ohrabrujuća vijest je da je češko društvo svjesno stalne prijetnje koju predstavljaju kampanje dezinformacija, a ova pitanja predstavljaju živahan dio javnog diskursa. Visoki češki dužnosnici traže rješenje u cijeloj EU za rusku prijetnju dezinformacijama – u oktobru je Daniel Braun bio prvi Čeh u 18 godina koji je imenovan za zamjenika šefa kabineta Vere Jourove, potpredsjednice Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost. Novoimenovani zvaničnik pomoći će u usmjeravanju inicijative EU za borbu protiv dezinformacija u Evropskoj uniji.