05.06.2023.

Nalog Međunarodnog krivičnog suda za Putinovo hapšenje: Gdje je granica predsjedničkog imuniteta

Južnoafrička Republika poziva sve lidere zemalja članica asocijacije na samit BRICS-a. Trebao bi stići i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin - iako je Međunarodni krivični sud raspisao nalog za njegovo hapšenje. Šta očekivati?
Putin već ima poziv za prisustovanje samitu BRICS-a, koji će se održati krajem augusta u Johanesburgu. Ovakve pozive primili su čelnici svih zemalja članica ove asocijacije - Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike i Rusije, rekao je ministar vanjskih poslova Južnoafričke Republike Naledi Pandor. No, ruski predsjednik Vladimir Putin ovoga puta je u posebnoj situaciji.

Gdje prestaje imunitet državnih čelnika?

Uostalom, ako se Putin nađe na teritoriji Južne Afrike, vlasti ove zemlje moraju privesti ruskog lidera i predati ga Međunarodnom krivičnom sudu (ICC), čiji je predsjednik u martu izdao nalog za Putinovo hapšenje. I Južna Afrika, koja je prethodno ratifikovala Rimski statut (ugovor koji je osnova MKS-a, u kojem Rusija trenutno ne učestvuje), od tada je priznala nadležnost ovog Suda. U međuvremenu, u ranijim izjavama povodom samita BRICS-a, predstavnici južnoafričkih vlasti su se pozivali na imunitet koji uživaju svi učesnici međunarodnih konferencija u ovoj zemlji.
„Imuniteti postoje da bi se olakšala primjena međunarodnog prava i općenito osiguralo održavanje međunarodnih odnosa“, objašnjava Christoph Safferling, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Erlangen-Nürnberg. 
Uostalom, prema mišljenju profesora, šefovi država i vlada trebaju imati mogućnost da se sastanu bez straha da će biti optuženi od strane nacionalnih sudova drugih zemalja. Međutim, imunitet, smatra Zafferling, ima ograničenja.
U nekoliko svojih sudskih odluka, MKS je napomenuo da se imunitet, čak i aktuelnih šefova država ne proteže na jurisdikciju međunarodnih sudova. 
„Ovo je pravna norma prema Rimskom statutu i nema izuzetaka“, nastavlja profesor Zafferling. 
Drugim riječima, čak ni imunitet koji se primjenjuje tokom međunarodne konferencije nema pravnu snagu protiv predsjednika kojeg traži po međunarodnoj krivičnoj potjernici.
 
Presedan sa posjetom Omara al-Bashira Južnoj Africi

Isto se odnosi i na južnoafričko zakonodavstvo. Već postoji odgovarajući presedan, a vezan je za Južnu Afriku. Vladimir Putin je drugi aktuelni šef države za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje. Prvi je bio tadašnji predsjednik Sudana Omar al-Bashir.
I došao je u Južnu Afriku 2015. na međunarodnu konferenciju. Južna Afrika je trebala izručiti sudanskog diktatora - umjesto toga, on je nesmetano avionom napustio ovu zemlju tokom tajne noćne operacije. 
“Nakon toga je Ustavni sud (US) Južne Afrike presudio da su vlasti trebale uhapsiti Al-Bashira i da su time u principu prekršili vlastito zakonodavstvo. Ova odluka Ustavnog suda važi i danas. To znači da bi odbijanje izručenja Putina prekršilo međunarodno i južnoafričko pravo“, kaže Kristoffer Burck, istraživač Hesenske fondacije za studije mira i sukoba (HSFK) na Leibniz institutu.

Da li je Putin rado viđen gost u Južnoj Africi?

Šta će se dogoditi na samitu BRICS-a u augustu? Da li je moguće da će Putin ipak učestvovati na samitu u Južnoj Africi? Teoretski – da, jer MKS ima malo mogućnosti da primjenjuje sankcije protiv onih koji se ne pridržavaju njegovih odluka. 
„Mogla bi se izreći opomena isticanjem da nalog (za Putinovo hapšenje. op.aut.) postoji i mora se izvršiti, a zatim jasno nazvati, ono što se dogodilo, propustom Južne Afrike. Ali nakon svega, to se već dogodilo", navodi Zafferling.

Jer, za razliku od nacionalnih država, MKS nema svoju policiju koja bi provodila postojeće zakone. Dakle, MKS zavisi od poštovanja odredbi Rimskog statuta od strane država koje su ga ratificirale.
 "Onaj ko to ne radi i ne podržava implementaciju ugovora slabi sud. To je sasvim jasno, jer u ovom slučaju nalog ne bi vrijedio ni papira na kojem je napisan. Ovo bi bilo slabljenje MKS-a“, smatra Zafferling.
U početku je, prema mišljenju posmatrača, nalog za Putinovo hapšenje bio zamišljen kao snažan signal. Čak ni političar poput Putina ne bi se trebao osjećati sigurnim od krivičnog gonjenja. 
„Međunarodni krivični sud je to, također uradio kako bi dao vrlo jasan stav o sebi – da kaže: ja sam ovde, ja to mogu, želim to i dobit ću“, dodaje profesor Zaferling. 
Generalno, prema profesoru, nakon odluke Međunarodnog suda pravde međunarodno pravo je dobilo na težini. Za razliku od 2015. godine kada je Sl-Bashir posjetio Južnu Afriku, sada se o Putinovoj posjeti tamo govori unaprijed, a nalog za njegovo hapšenje doživljava se kao nešto ozbiljno. 
"Sada to nije tako lako zaobići, čak postoji i nalog za hapšenje. Sada se to mora uzeti u obzir u diplomatskim pregovorima. Bez toga je nemoguće, a ovo je zaista dobra vijest", nastavlja Zafferling. 
Njegov kolega Christopher Burke nije toliko optimističan. On strahuje da bi se nalog za hapšenje sadašnjeg predsjednika Rusije mogao vratici kao bumerang samom ICC-u. "Opasnost je izuzetno velika da će se otvoriti slučaj u kojem se neko krivično goni, ali ta osoba neće biti uhapšena godinama. Zapravo, ako Putin ne napravi nijednu grešku, neće biti uhapšen. To znači da će slučaj ostati otvoren godinama i decenijama. Za suštinu funkcioniranja suda - provođenje pravde donošenjem odluka - ovo je vrlo opasno", upozorava Burk.
Za sada je malo takvih slučajeva. Putin je tek drugi aktuelni šef države za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje. Koliko će sud biti uspješan zavisi u velikoj mjeri od država koje su mu priznale nadležnost. Za sve ove procedure još je potrebno vrijeme, priznaje Zafferling. 
"I vjerovatno ćemo to raditi neko vrijeme", zaključuje Zafferling.