Nakon avionske nesreće, Putinovo djelimično izvinjenje govori mnogo
Kada se ruski predsjednik Vladimir Putin izvinio svom azerbejdžanskom kolegi zbog pada putničkog aviona, koji je oštećen na nebu iznad Čečenije, to je bila izuzetno rijetka, ako ne i neviđena pojava tokom njegovih 25 godina na vlasti.
Izvinjenje je bilo, također, nepotpuno: Putin se izvinio zbog "činjenice da se tragični incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru", saopćeno je iz Kremlja u izjavi o telefonskom razgovoru Putina sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim 28. decembra - tri dana nakon što se Embraer-190 srušio u Kazahstanu, iznad Kaspijskog mora kod Čečenije, kojom prilikom je poginulo 38 od 67 ljudi koji su bili u avionu.
Putin nije prihvatio odgovornost Rusije za nesreću i prestao je navesti ono što sugerira više dokaza: da je ruska raketa ispaljena usred, kako je Moskva rekla, ukrajinskog napada dronom na Grozni, možda dovela do katastrofe.
Rijetko izvinjenje i njegova ograničena priroda upućuju na borbu Kremlja da izbjegne veliku štetu odnosima sa Azerbejdžanom, Kazahstanom i drugim zemljama u regionu, dok istovremeno odbija da kaže da je Rusija odgovorna.
„S jedne strane, ovo je možda prvi put da se Putin izvinio stranoj državi za postupke Rusije u realnom vremenu, a ne za neku historijsku krivicu prethodnih vlasti - prelomni trenutak u ruskoj vanjskoj politici“, objavio je Aleksandar Baunov, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru u Berlinu, na X, ranije Twitter.
“S druge strane, ova formulacija izbjegava direktno priznanje odgovornosti. Ono što vidimo je priznanje incidenta bez priznanja krivice, što je, čini se, ostavilo Baku i njegove saveznike nezadovoljnim”, napisao je Baunov. „Za Azerbejdžan, nedostatak odgovornosti u izjavi Kremlja ostaje ključna tačka”.
Šta god da su on i Putin rekli u četiri oka, javni komentari Alijeva su bili naglašeni. U intervjuu emitiranom 29. decembra, on je rekao da je repni dio aviona ozbiljno oštećen "vatrom sa zemlje", optužio je Rusiju da pokušava "prikrijti" uzrok i sugerirao da je izvinjenje trebalo doći ranije. Nije spomenuo razgovor sa Putinom.
Alijev je rekao da je pripisivanje nesreće udaru ptice ili eksploziji kanistera sa gasom na brodu, verzije koje iznose ruski mediji i zvaničnici, "i glupo i nepošteno". On je aludirao na spekulacije da su ruske vlasti možda preusmjerile oštećeni mlaznjak u Aqtau u Kazahstanu, u nadi da će se srušiti u Kaspijsko more, skrivajući dokaze o vanjskoj eksploziji.
Opadanje regionalnog uticaja
On je, također, rekao da je Azerbejdžan "kategorički" odbio prijedlog Rusije da Međudržavni komitet za avijaciju sa sjedištem u Moskvi istraži nesreću.
“Razlog je jasan: jer nije tajna da se ova organizacija sastoji uglavnom od ruskih zvaničnika i da je predvode ruskii državljani. Faktori objektivnosti ovdje nisu mogli biti u potpunosti osigurani”, kazao je Alijev.
Od Putinovog djelimičnog, zakašnelog izvinjenja do tona i sadržaja Alijevih primjedbi, čini se da se ponavljanje naglašava opadanje regionalnog uticaja Rusije.
„Unutar ruskog 'bliskog inozemstva - država na teritoriji koja je ranije bila dio/okupirana od strane SSSR-a, a koje Rusija smatra svojom sferom interesa od 1992. godine -stvari ne izgledaju dobro” za Moskvu”, napisala je Ruth Deyermond, v. predavač na Odsjeku za ratne studije na King's Collegeu u Londonu, u temi na društvenoj mreži Bluesky.
"Osjećanje predsjednika Azerbejdžana bilo bi dovoljno loše samo po sebi, ali tragedija je privukla međunarodnu pažnju na sramotan razlog incidenta - Rusija se mora braniti od ukrajinskih dronova iznad Čečenije", napisao je Deyermond.
Putinova usredsređenost na rat protiv Ukrajine - njegov napor da pokori zemlju silom - jedan je od faktora koji je umanjio uticaj Moskve na južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji. Ruski susjedi nisu oduševljeni ratom, ali je nekima od njih dao poluge nad Moskvom
„Azerbejdžan je ključni partner u 'pranju' ruskog gasa - kupuje više od 38 miliona dolara vrijednosti gasa mjesečno da bi ga ponovo izvozio u Evropu kao svoj. Također je u savezu s Turskom, za koju se Putin nada da će mu pomoći da zadrži svoje baze u Siriji,” napisao je londonski analitičar Mark Galeotti za The Times 28. decembra.
“Kazahstan je, također, jedna od zemalja koje se najviše bave uvozom sankcionirane rone, a zatim je tiho ponovo izvozi u Rusiju”.
Vazdušna katastrofa dogodila se nekoliko sedmica nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, što je umanjilo reputaciju Rusije kao moćnog igrača u inozemstvu i prijeti da smanji njen uticaj na Bliskom istoku.
Osim što su nanijeli štetu imidžu Rusije u regionu i šire, avionska nesreća i njene posljedice razotkrile su ranjivost koju Kremlj naporno nastoji sakriti, sugerirao je Galeotti.
„Vladimir Putin se, inače, nikada ne izvinjava. Ipak, nakon slučajnog obaranja putničkog aviona Azerbaijan airlinesa na Božić, približio se koliko je ikada mogao. Nije pristao priznati da je za to kriva ruska raketa, ali je priznao da se 'tragični incident dogodio u ruskom vazdušnom prostoru', napisao je. “Njegova neobična iskrenost odražava način na koji je Putinova pozicija, iako jaka, krhka i može biti ugrožena neočekivanim krizama”.