Nagorno-Karabah: Razgovori Jerevan-Baku u Briselu dok tenzije rastu i Moskva pokušava povratiti kontrolu
Razgovori između Azerbejdžana i Armenije o Nagorno-Karabahu održani su u subotu u Briselu, dok je Rusija predložila da se organizuje samit u Moskvi kako bi povratila kontrolu nad mirovnim procesom.
Nagorno-Karabah, regija sa većinskim armenskim stanovništvom, ali međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, u središtu je teritorijalnog spora između Bakua i Jerevana koji je doveo do dva rata.
Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su razgovori bili posebno fokusirani na "pogoršanje humanitarne krize u Nagorno-Karabahu" i da su se obje strane "složile da intenziviraju rad u cilju rješavanja postojećih problema".
"Naše razmjene mišljenja su još jednom bile iskrene, iskrene i sadržajne", rekao je Michel u kratkoj izjavi na kraju sastanka.
On je ohrabrio oba lidera "da preduzmu hrabre korake kako bi osigurali odlučan i nepovratan napredak ka normalizaciji".
"Prioritetno, nasilje i oštra retorika moraju prestati kako bi se stvorilo okruženje pogodno za mirovne pregovore", saopćeno je nakon sastanka.
Michel je najavio da namerava nakon ljeta organizirati novi sastanak sa Alijevim i Pašinjanom u Briselu, kao i petostranu diskusiju početkom oktobra u Granadi, na jugu Španije, sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i nemačkim kancelarom Olafom Scholzom, na marginama naredno samita Evropske unije.
Iz zvaničnog Washingtona - koji je ranije održavao sastanke između Bakua i Jerevana u maju i junu - pozvao na obnavljanje slobodnog kretanja na koridoru Lačin, jedinom putu koji povezuje Armeniju sa Nagorno-Karabahom.
Cestu je ranije zatvorio Azerbejdžan zbog "šverca" armenskog ogranka Crvenog krsta. Jerevan je već nekoliko mjeseci zabrinut zbog pogoršanja humanitarne krize u Nagorno-Karabahu, zbog sve težeg pristupa regionu.
Pašinjan je osudio ono što je nazvao nelegalnom "blokadom" Nagorno-Karabaha, a nekoliko hiljada ljudi demonstriralo je u Stepanakertu, glavnom gradu u regionu, pozivajući Baku da ponovo otvori rutu.
Crveni krst je, nakon toga, bio u mogućnosti nastaviti medicinske evakuacije iz Nagorno-Karabaha u Armeniju.
Predloženi samit u Moskvi
Učešće zapadnih zemalja, posebno Evropske unije, u regionu je poraslo otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
U jesen 2020. godine Moskva je sponzorirala sporazum o prekidu vatre na kraju šestosedmičnog rata koji je doveo do poraza armenskih snaga, smrti više od 6.000 ljudi i raseljenja više od 90.000 ljudi u Armeniju.
Armenske snage su tada bile prisiljene ustupiti dijelove Nagorno-Karabaha Azerbejdžanu.
Rusija je obećala da će rasporediti vojnike kako bi garantirala slobodu kretanja između Armenije i Karabaha, ali je Jerevan od tada u više navrata optužio Moskvu da nije izvršila ovaj zadatak.
Moskva je u nakon sastanka čelnika dvije države sa Michelom, u nastojanju da povrati kontrolu nad procesom, ponudila da bude domaćin sastanka na nivou ministara vanjskih poslova, sugerirajući da bi budući mirovni sporazum mogao biti potpisan u Moskvi.
Rusija je spremna "u bliskoj budućnosti organizirti trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova u Moskvi", ističe se u saopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Moskva, također, nudi da bude domaćin "samita Rusija-Azerbejdžan-Armenija u dogledno vrijeme radi potpisivanja relevantnog mirovnog sporazuma." Ali u ovom trenutku, tenzije su porasle za stepenicu.
Ministarstvo odbrane Azerbejdžana je, nakon sastanka, objavilo da armenski separatisti prave "smetnje usmjerene protiv GPS navigacijskih sistema domaćih i stranih aviokompanija" koje lete u Azerbejdžanu.
"Ovi incidenti predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti u avijaciji", navodi se u saopćenju Ministarstva.
Prema izvorima, 13. jula, avion Azarbaijan Airlines na letu za grad Fizuli u Nagorno-Karabahu doživio je kvar GPS sistema, za koje se sumnja da su izazvane ovim smetnjama.
Armenske separatističke vlasti odbacile su ove optužbe, nazivajući ih "apsolutnom laži".