Nacrt budžeta Rusije za 2026. godinu prvi put smanjuje vojne troškove i uvodi nove poreze

Nisu objavljeni svi detalji, ali većina glavnih parametara je javno objavljena, a nacrt bi trebao biti podnesen Državnoj Dumi do 30. septembra.

Iz Ministarstva finansija Rusije je saopćeno da će nacrt saveznog budžeta za period 2026-2028. godinu ostati "uravnotežen i održiv", uz prioritet odbrane, sigurnosti i socijalne podrške porodicama učesnika rata u Ukrajini, izvijestio je TASS 24. septembra.

"Nacrt budžeta održava uslove za rast realnih plaća i prihoda domaćinstava", navodi se u saopćenju Ministarstva, dodajući da će se izdvajanja za stanovanje i podršku porodicama povećati zajedno s izdacima za odbranu.

Budžet će biti pažljivo ispitan nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je proučio rusku ekonomsku situaciju i otkrio da je ona vrlo "LOŠA", nazivajući je "papirnim tigrom", kao dio naglog zaokreta prema Ukrajini tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (GSUN) u New Yorku.

Glavna promjena u novom budžetu su oštre promjene u izgledima rasta BDP-a: 2,5 posto u 2025. umjesto jedan posto i 1,3 posto umjesto 2,4 posto u 2026. godine. Ovo približava procjene Ministarstva ekonomije trenutnoj prognozi Banke Rusije za rast od jedan do dva posto u 2025. i 0,5 do 1,5 posto u 2026. godini.

Nakon tri i po godine rata, ruska vlada je pod sve većim pritiskom da finansira svoju „Specijalnu vojnu operaciju“ (SVO) i njeni ekonomski problemi se pogoršavaju. Međutim, kako je bne IntelliNews izvijestio u nedavnoj detaljnoj analizi budžeta Ukrajine i Rusije, Kremlj može finansirati cijeli svoj ratni napor koristeći samo interne resurse – uglavnom problem državnih zapisa ruskog Ministarstva finansija OFZ koji koriste 20 biliona rubalja likvidnosti u bankarskom sektoru.

Ukrajina je, međutim, u potpunosti ovisna o vanjskom finansiranju od svojih saveznika: nedostaje joj oko osam do 19 milijardi dolara (ovisno o tome hoće li biti primirja) za 2025. godinu, a nefinansirani jaz u budžetu za sljedeću godinu Međunarodni monetarni fond (MMF) upravo je povećao na 65 milijardi dolara, što će sve morati doći od evropskih partnera ove godine, nakon što SAD nisu poslale novac Ukrajini otkako je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost.

Rusko Ministarstvo finansija pokušava rasporediti teret kombinacijom skromnih povlačenja sredstava iz svog Fonda nacionalnog blagostanja (NWF), smanjenja potrošnje, izdavanja više OFZ obveznica i ovogodišnjeg povećanja stopa PDV-a za 200 baznih poena koje stupa na snagu 1. januara te uvođenja progresivnog poreza na dohodak prvi put u Putinovoj 25-godišnjoj vladavini koje je stupilo na snagu ove godine.

Uzevši sve u obzir, iako će ovo biti bolna godina za ruski budžet, Kremlj je i dalje u stanju finansirati nastavak rata najmanje još dvije godine na osnovu svojih domaćih izvora finansiranja, a vjerovatno i mnogo duže.

Prihodi: Premijer Mihail Mišustin objavio je dvije ključne brojke na sjednici vlade. Prema njegovim riječima, prihodi federalnog budžeta u 2026. godini iznosit će 40,283 biliona rublja, dok će rashodi iznositi 44,869 biliona rublja.  

To znači da će, prilagođeni inflaciji, rashodi ostati praktično nepromijenjeni u odnosu na 2025. (41,469 biliona rublja) i bit će samo dva posto veći od prošlogodišnjih planova za 2026. godinu, izvještava The Bell, što nije iznenađujuće, jer je inflacija bila veća od planirane.

„Prihodi će se smanjiti ne samo realno, već i nominalno – kako u poređenju sa planiranim brojkama za ovu godinu, tako i sa vladinim planovima za 2026. usvojenim prije godinu dana. Pad prihoda posljedica je pogoršanja makroekonomskih pokazatelja“, navodi se u komentaru The Bell.

Ruska ekonomija naglo usporava zahvaljujući neortodoksnom planu Centralne banke Rusije (CBR) da vještački ohladi ekonomiju kako bi se smanjila inflacija. Izgledi za ovu godinu su rast od oko jedan posto nakon dvije godine od 4,3 posto, prema srednjoročnom izvještaju CBR-a o glavnim smjerovima jedinstvene državne monetarne politike objavljenom 3. septembra. Međutim, rast će ponovo početi da se oporavlja 2026. godine, prema osnovnom scenariju regulatora.

Prvo smanjenje vojnih troškova: Prema podacima koje je citirao Reuters, prvi put od početka rata 2022. godine, ruski vojni izdaci u 2026. godini bit će smanjeni sa 13,5 biliona rubalja na 12,6 biliona rubalja (153,7 milijardi dolara, 5,8 posto BDP-a). Štaviše, bit će nešto niži od planova za 2026. godinu utvrđenih prilikom odobrenja prethodnog budžeta prije godinu dana (12,8 biliona rubalja).

„S obzirom na to da je inflacija premašila planove, stvarno smanjenje vojnih izdataka bit će još veće“, kaže The Bell. „Međutim, izdaci u okviru susjedne budžetske stavke „Nacionalna sigurnost i provođenje zakona“ povećat će se sa 3,56 biliona rubalja u 2025. na 4,065 biliona rubalja u 2026.“

Uzevši sve u obzir, i dalje postoji blagi pad: ukupni izdaci za odbranu i sigurnost će nominalno pasti za 2,32 posto, a realno za 6,68 posto sa 17 biliona rubalja na 16,7 biliona rubalja (203,3 milijarde dolara, 7,2 posto BDP-a) zbog inflacije koja nadmašuje povećanje sigurnosnih izdataka.

Razlog za smanjenje izdvajanja za odbranu, ili barem za zaustavljanje njegovog stalnog povećanja, nije jasan. Neki tvrde da sada kada je ruska ekonomija potpuno militarizirana, potreba za kontinuiranim velikim ulaganjima opada. Drugi kažu da je stalan napredak na bojnom polju, također, ublažio potrebu za većim troškovima. Istovremeno, samo Ministarstvo finansija se zalaže za smanjenje vojnih troškova, jednostavno kako bi se smanjile distorzije pregrijane ekonomije koje će uzrokovati dugoročnu štetu koja bi mogla potkopati kampanju.

Deficit: budžetski deficit je naglo porastao zbog neograničene vojne potrošnje i pada prihoda. Prognoza je već utrostručena sa 0,5 posto postavljenih na početku godine na 1,7 posto, ili 3,8 biliona rubalja (46,2 milijarde dolara), tokom ljeta.  

Međutim, tokom prvih osam mjeseci ove godine već je porasla na 1,9 posto BDP-a, ili 4,2 biliona rubalja (51,1 milijardu dolara), što je probilo novi zvanični cilj.

Ministar finansija Anton Siluanov najavio je da namjerava zadržati deficit na 1,6 posto BDP-a u 2026. godini (3,7 biliona rublja, 45 milijardi dolara), ali je premijer Mihail Mišustin sugerirao da će planirani deficit biti bliži dva do 2,2 posto BDP-a (4,6 biliona rublja, 47,9 milijardi dolara). Neki ekonomisti predviđaju da će deficit porasti i do 2,6 posto BDP-a ako se ekonomsko usporavanje nastavi ili pogorša.

Rastući deficit naveo je Ministarstvo finansija da poveća nove poreze kako bi pokrilo kratak pad, pored korištenja drugih resursa, kao što je povećanje emisije državnih zapisa Ministarstva finansija Rusije u OFZ-u i povećanje povlačenja sredstava iz Fonda nacionalnog blagostanja (NWF).

Od 25. septembra 2025. godine, ruski savezni budžet je pod pritiskom nižih cijena nafte nakon što je OPEC odlučio povećati proizvodnju ove godine. Cijena sirove nafte Ural (korištene u budžetu) u prosjeku je iznosila 55-60 dolara po barelu usred globalnih trgovinskih tenzija, povećanih vojnih izdataka koji su dostigli rekordnih 40 posto ukupnih rashoda i jače rublje koja je smanjila prihode od izvoza.

Nakon osam mjeseci, ključni budžetski rezultati do sada ove godine bili su:

- Prihodi 23,7 biliona rublja (+ tri posto u odnosu na prethodnu godinu, potaknuti porezima koji nisu vezani za naftu, poput PDV-a/korporativnih poreza, koji su porasli za 14 posto);

- Rashodi 27,9 biliona rublja (+18 posto u odnosu na prethodnu godinu, s udjelom odbrane/sigurnosti od 36 posto);

- Prihodi od nafte/gasa pali su za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu na šest biliona rubalja.

- August je pokazao manji budžetski suficit od 430 milijardi rublja, čime je kompenziran deficit od 686 milijardi rublja iz jula, ali je kumulativni deficit za polugodište znatno veći od posljednje dvije godine. (1H25: 3,69 biliona rubalja ili 1,7 posto).

Nakon osam mjeseci, ključni izgledi za budžet za 2025. godinu revidirani su na nove niže prognoze:

- Prihodi od nafte/gasa smanjeni na 8,32 biliona rublja (24 posto manje u odnosu na prethodnu prognozu);

- Ukupni prihodi na 38,51 bilion rublja (manje u odnosu na 40,3 biliona rublja);

- Rashodi na 42,3 biliona rublja (porast zbog odbrane).

- Ministarstvo finansija planira pokriti deficit putem povlačenja 447 milijardi rublja iz 3,9 biliona rublja (48,9 milijardi dolara) preostalih u likvidnom dijelu Nacionalnog fonda bogatstva i domaćim zaduživanjem od 4,8 biliona rublja obveznica OFZ – što je otprilike dvostruko više od predratne stope zaduživanja. Povećanje PDV-a na 22 posto će dodati još  bilion rubalja kako bi se zatvorili nedostaci.

„Ministarstvo je posljednji put ažuriralo svoju prognozu u aprilu, a ta verzija se pokazala previše optimističnom. Niske cijene nafte, jaka rublja i usporavanje ekonomije nastavili su smanjivati budžetske prihode. Nova prognoza objavljena danas je znatno konzervativnija od aprilske: Ministarstvo je zabilježilo oštrije ekonomsko usporavanje nego što se ranije očekivalo“, navodi The Bell.

Stambeno zbrinjavanje: Više od dva biliona rubalja (23,8 milijardi dolara) namijenjeno je za stambene programe za porodice s djecom. To uključuje 230 milijardi rubalja (2,7 milijardi dolara) u 2025. godini za finansiranje povlaštenih hipotekarnih programa, preko 160 milijardi rubalja (1,9 milijardi dolara) za uklanjanje oronulih stambenih objekata i 182,3 milijarde rubalja (2,2 milijarde dolara) za modernizaciju javnih komunalnih usluga.

 

Porodica: Predviđa se da će takozvani "Dječji budžet" premašiti 10 biliona rubalja (119 milijardi dolara) između 2026. i 2028. godine. Od 2026. godine, porodice s dvoje ili više djece primat će godišnje isplate, dok će se majčinski kapital produžiti do 2030. godine i prilagoditi inflaciji.

Nacionalni projekti: Nacionalni projekti će iznositi 41 bilion rubalja (489 milijardi dolara) finansiranja tokom šest godina, uključujući 4,6 biliona rubalja (54 milijarde dolara) za cestovnu infrastrukturu i 1,9 biliona rubalja (22,7 milijardi dolara) za podršku tehnološkom liderstvu. Dodatne subvencije bit će usmjerene regijama kako bi se izjednačila budžetska sredstva, dok će subvencije za plaće u 2026. godini biti vezane za inflaciju.

Novi porezi: Da bi finansirala povećane rashode, vlada planira značajne poreske promjene. Standardna stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) će se povećati sa 20 posto na 22 posto od januara 2026. godine, što će dodati procijenjenih 1,2 biliona rublja prihoda, ili 0,5 posto BDP-a.

Preferencijalna stopa PDV-a od 10 posto za društveno značajna dobra će ostati. Prag za mala preduzeća u okviru pojednostavljenog poreskog sistema da postanu obveznici PDV-a bit će smanjen sa 60 miliona rublja (716.369 dolara) na 10 miliona rublja (119.394 dolara).

Kladionice će se suočiti s novim fiskalnim mjerama, s porezom od pet posto na prihvaćene opklade i porezom na dobit od 25 posto.  

„Povećanje PDV-a i povećano opterećenje industrije kockanja potrebni su za finansiranje odbrane“, saopćeno je iz Ministarstva finansija.

Međutim, budući da je PDV porez na potrošnju, on će ponovo podići inflaciju, jer će 90 posto povećanja biti prebačeno na potrošače od strane proizvođača i pružatelja usluga, prema The Bellu.

Privatizacija: Planirana je i privatizacija velikih državnih preduzeća, iako je iz Vlade saopćeno da će zadržati kontrolne udjele u strateški važnim kompanijama. Jedna od opcija za prikupljanje dodatnih sredstava bila je prodaja dijela imovine koja se drži u nelikvidnom dijelu NWF-a, što uključuje, naprimjer, značajan udio u državnom gigantu maloprodajnog bankarstva Sberbank. Većinom investicija u nelikvidnom dijelu NWF-a upravlja suvereni fond bogatstva, Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF).

Ministarstvo je naglasilo da je, uprkos rastućim fiskalnim pritiscima, nacrt budžeta osmišljen da "očuva stabilnost, a istovremeno zadovolji potrebe oružanih snaga i pruži socijalne garancije stanovništvu" - komentar koji je djelimično bio usmjeren na Trumpove komentare prethodnog dana.

Inflacija i stope: Inflacija pada brže od očekivanog, snizivši se sa stabilnih 10 posto krajem 2024. godine na 8,8 posto u augustu, a do kraja godine očekuje se da će iznositi 6,8 posto. Međutim, ekonomisti se brinu da će povećanje PDV-a od 200 baznih poena ponovo podstaći cijene tokom ostatka ove godine i usporiti ublažavanje monetarne politike koje je Centralna banka započela tokom ljeta. Regulator je već smanjio stope za 400 baznih poena ove godine na 17 posto i nadao se da će smanjiti još 200 baznih poena prije kraja ove godine, prije nego što sljedeće godine smanji stope na 12-13 posto kako bi se revitalizirao rast.

Fiksne investicije: Prognoza investicija je također smanjena: umjesto prethodno očekivanog rasta od tri posto u 2026. godini, sada se predviđa pad od 0,5 posto. Ministarstvo ekonomije to pripisuje "visokoj osnovi posljednjih godina" i strogoj monetarnoj politici.

Industrijska proizvodnja: Prognoza industrijske proizvodnje smanjena je sa 2,6 posto na 1,5 posto u 2025. godini i sa 2,9 posto na 2,3 posto u 2026. godini.

Trgovinski bilans i devizni kurs: očekuje se da će suficit u vanjskoj trgovini robom u 2025. godini dostići 106,9 milijardi dolara (u odnosu na 86,8 milijardi dolara u aprilskoj prognozi), a kurs rublje će ojačati na 86,1 RUB po dolaru, u odnosu na prosječnih 94,3 RUB po dolaru. Međutim, u 2026. godini kurs će pasti na 92,2 RUB po dolaru. Prognoza za naftu Brent postavljena je na 70 dolara po barelu u periodu 2025–2027, što je pad u odnosu na prethodno predviđenih 72 dolara u periodu 2026–2027.