Nacionalni energetski i klimatski planovi na Zapadnom Balkanu – Ažuriranje napretka
Prošlo je skoro šest mjeseci od posljednjeg sastanka Ministarskog vijeća ugovornih strana Ugovora o Energetskoj zajednici, kada je šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) donijelo istorijsku odluku o usvajanju glavnih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. na nivou zajednice, kao i na nacionalnom nivou. Manje od mjesec dana prije isteka roka za podnošenje njihovih nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) Sekretarijatu Energetske zajednice na reviziju, u zemljama Zapadnog Balkana je poduzeto malo ili nimalo radnji da se razviju neophodni putevi sa politikama i mjere koje osiguravaju energetsku tranziciju regiona. Ovo uzimajući u obzir da je prvobitni datum za podnošenje NECP-a poništen 2021. kako bi se prilagodili razvoju događaja u vezi sa usvajanjem klimatskih i energetskih ciljeva, što je već omogućilo zemljama Zapadnog Balkana da odgode njihovo podnošenje na godinu dana. Još 2021. godine usvajanje NECP-a je odgođeno najkasnije do 2024. godine, sa rokom za pripremu i dostavljanje nacrta do 30. juna 2023. godine, uz obavezu da će se proces odvijati u skladu sa odredbama Uredbe o upravljanju.
U prošlogodišnjem izvještaju o NECP-ovima Climate Action Network (CAN) Europe, u kojem se upozorava na ograničen napredak u integriranom energetskom i klimatskom planiranju na Zapadnom Balkanu, istaknuto je da svako daljnje odlaganje može ugroziti obećanja regionalnih lidera da će smanjiti emisija gasova staklene bašte kroz primjenu efikasne politike, budući da su ovi desetogodišnji planovi zapravo jedan od ključnih praktičnih alata kojim država pokazuje kako će postići svoje energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu. Ovo bi zauzvrat trebalo biti odskočna daska za ove zemlje da postignu klimatsku neutralnost do sredine vijeka, na što su se obavezali svi lideri Zapadnog Balkana u Sofijskoj deklaraciji 10. novembra 2020.
Uprkos ponovljenim političkim najavama da su radovi na donošenju NECP u toku i da će takvi planovi biti razvijeni i blagovremeno javno konsultirani, Albanija i Severna Makedonija ostaju jedine dve zemlje Zapadnog Balkana koje su do danas usvojile svoje NECP. S obzirom da su ove dvije zemlje već dostavile nacrte planova i dobile preporuke za njihovo unapređenje, zakonski nisu u obavezi da ih ponovo dostave do kraja juna ove godine. Međutim, bilo bi važno pripremiti revidirani nacrt NECP-a, implementirajući već primljene preporuke i osiguravajući kredibilan i sveobuhvatan set politika i mjera koje bi odražavale postizanje novih klimatskih i energetskih ciljeva. To nije bio slučaj sa nacrtima koji su dostavljeni, jer su pripremljeni prije nego što su ciljevi usvojeni. Ostale četiri zemlje, uprkos činjenici da su započele proces prije dvije godine, još uvijek su u različitim pripremnim fazama, bez značajnog napretka od decembra. Osim Bosne i Hercegovine, koja je u aprilu predstavila neke pomake u procesu i radu, nijedna druga država nije započela javnu raspravu i izgradnju konsenzusa o daljem putu.
Uzimajući u obzir dosadašnje dostupne informacije o napretku odgovarajućih NECP procesa, čini se da su nacionalne vlade Zapadnog Balkana u opasnosti da ne iskoriste istorijsku priliku da predstave konkretne puteve ka ciljevima za 2030. dok odgovaraju na energetsku krizu u na pravovremen i inkluzivan način: donijeti istinsku promjenu i poboljšati život svojih građana, dramatično ubrzavajući klimatske akcije do ekološke i društveno pravedne energetske tranzicije u sljedećih nekoliko godina.
Bosna i Hercegovina
Nakon nekih kašnjenja i prekida tokom prošle godine, NECP proces u Bosni i Hercegovini je konačno dostigao prekretnicu u aprilu 2023. godine, kada je održana prva javna prezentacija nacrta plana. Javnu prezentaciju je održao zamjenik ministra za međunarodnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine, u sklopu učešća na Energetskom samitu. Zamjenik ministra je ovom prilikom najavio da će nacrt biti dostavljen Sekretarijatu Energetske zajednice u dogovorenom roku. Međutim, nijedan nacrt teksta nije bio javno dostupan, niti su najavljene javne konsultacije.
Tokom Energetskog samita predstavljeno je da plan predviđa mjere koje će dovesti do postizanja usvojenih glavnih klimatskih i energetskih ciljeva u 2030. godini. Predstavljeni ciljevi su: smanjenje emisije gasova staklene bašte od 41,21 posto u odnosu na 1990. godinu, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije od 43,62 posto i maksimalna potrošnja primarne i finalne energije od 6,84 miliona tona ekvivalenta nafte (Mtoe) odnosno 4,34 Mtoe.
U prethodnom javnom angažmanu u februaru 2023. godine, predstavnik Ministarstva je, također, rekao da je njihov plan da pripreme nacrt NECP-a i pošalju ga Sekretarijatu do juna. Međutim, oni su najavili da će se potrebne konsultacije održati tek nakon toga i da će trajati u narednih 12 mjeseci do dostavljanja konačnog nacrta u junu 2024. Kredibilan proces javnih konsultacija preduslov je transparentnost od ranih faza razvoja NECP-a, i prije njihovog podnošenja Sekretarijatu. Također je ključno da nacrt dokumenta bude blagovremeno dostupan prije javnih konsultacija koje su najavljene za naredni period. Nacionalne organizacije civilnog društva apeluju na vlasti da omoguće izdvajanje potrebnog vremena za pripremu i uključivanje zainteresiranih strana u javne konsultacije. Osnovno je da se sastanci radnih grupa, o kojima javnost nema informacije, ne koriste kao zamjena za inkluzivan i potreban proces učešća javnosti.
Kosovo
Kosovo je uspostavilo radne grupe za NECP i predstavilo nacrt NECP prije više od godinu dana. Trenutno je u reviziji u skladu sa novom Energetskom strategijom za period 2022. - 2031. Međutim, do ovog datuma nedostaju dostupne održive informacije u vezi s ažuriranjima procesa revizija. Nadalje, nisu najavljene javne konsultacije, a vrlo je vjerovatno da će do njih doći nakon što nacrt bude dostavljen Sekretarijatu.
Iako su sastanci radnih grupa trenutno u toku, a očekuje se da će uskoro početi intraministarske konsultacije, nije bilo pokretanja šireg javnog dijaloga o putevima ka postizanju novih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. Ovaj nedostatak javnog dijaloga otežava potencijal za široko i dobro informisano učešće javnosti u procesu.
Crna Gora
U Crnoj Gori, nacrti poglavlja NECP-a dostavljeni su Sekretarijatu Energetske zajednice radi neformalnog razmatranja 2021. Međutim, od tada nema dostupnih informacija o ponovnom sazivanju radne grupe.
U okrilju Berlinskog procesa prošle godine u oktobru, ministarka za kapitalne investicije Crne Gore je najavila da će prvi NECP biti usvojen u predviđenom roku do juna 2024. godine. Ipak, nije bilo objavljivanja nacrta i pokretanja javnosti. konsultacije ili nacionalni dijalog prije ili nakon usvajanja novih ciljeva za 2030. Ovaj nedostatak aktivnosti ometa uvjerljivost transparentnog i participativnog procesa za razvoj plana, posebno prije podnošenja nacrta Sekretarijatu.
Srbija
Poslije Albanije i Sjeverne Makedonije, Srbija je bila treća zemlja koja je prošle godine napravila najveći napredak u razvoju NECP-a. Ovaj napredak je uključivao završetak procesa usklađivanja svog zakonodavnog okvira za razvoj i usvajanje NECP-a u skladu sa Uredbom o upravljanju EU, kao i izradu Studije energetskog kapaciteta sa tri osnovna scenarija potrebna za razvoj njenog početnog NECP nacrt.
Međutim, nakon što je nacrt NECP-a predstavljen radnoj grupi u oktobru, iz resornog ministarstva nije bilo odgovora na dostavljene komentare i stavove njegovih članova, niti je zakazan novi sastanak radne grupe. Osim toga, nije dostupan ažurirani nacrt niti jasan vremenski okvir.
Povremeno se iz nadležnog ministarstva pominje da su radovi na NEKP-u u toku i da će biti organizovane javne konsultacije, ali nije bilo konkretnih najava, a razgovori o putevima ka usvojenim klimatskim i energetskim ciljevima još nisu počeli.
Jedina konkretna referentna tačka koja je javno dostupna u vezi sa vremenskim okvirom je u predlogu novog zakona o potvrđivanju ugovora o garanciji za likvidnost kredita za Elektroprivredu Srbije (EPS) između Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), gdje je navedeno da će NECP biti usvojen do 31. decembra 2023. godine.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije je 12. juna 2023. sazvalo sastanak Radne grupe na kojem je predstavljen novi nacrt NECP. Sljedećeg dana, nacrt NECP-a je postao javno dostupan. Iako još nije zakazana javna rasprava, saopćenjem, koje je objavljeno putem vladinog portala za e-konsultacije, poziva se javnost na komentare u periodu od 13. juna do 28. jula 2023. Nakon prikupljanja mišljenja javnosti, očekuje se da će nacrt biti dostavljen Sekretarijatu Energetske zajednice.
Potrebna je hitna akcija i značajan proces učešća javnosti
Neophodna je hitna akcija u zemljama Zapadnog Balkana kako bi se ubrzao razvoj nacrta NECP-a koji će odgovarati svrsi. Hitno je potrebno ubrzati energetsku tranziciju kako bi se povećala energetska sigurnost, riješila energetska kriza i osigurala čista i pristupačna energija.
Proces razvoja NECP-a mora biti transparentan i participativan, služeći kao sredstvo za izgradnju nacionalnog konsenzusa o daljem putu. Inkluzivan i efikasan proces učešća javnosti znači da se poštuju osnovni principi učešća javnosti, posebno u pogledu konsultacija i integracije izraženih stavova, što bi u principu trebalo da se desi pre podnošenja planova Sekretarijatu Energetske zajednice. Osim toga, preduslov kredibilnog procesa razvoja NECP-a uključuje i odgovarajući proces procjene uticaja na životnu sredinu.
Ovi planovi su alati strateškog planiranja koji trebaju predstaviti politike i mjere u skladu sa dugoročnim ciljevima klimatske neutralnosti na nacionalnom nivou. Štaviše, kao integrirani planovi, oni bi trebali ocrtati put za dekarbonizaciju cjelokupne ekonomije, uključujući druge relevantne sektore emitivnih sredstava kao što su transport, industrija i poljoprivreda. Jedna stvar koja je bila jasna iz analize koju smo sproveli na već usvojenim NECP-ima u regionu Zapadnog Balkana, jeste da vlade moraju ugraditi regionalne i panevropske tržišne perspektive prilikom izrade planova. Ovaj pristup je odlučujući jer nudi jedino održivo dugoročno i održivo rješenje za regiju.
Zemlje Zapadnog Balkana su u ključnom trenutku za planiranje budućnosti bez fosilnih goriva i pravednog tranzicijskog puta. Ovaj put tranzicije uključuje bitne elemente kao što su socijalna razmatranja, analiza zapošljavanja i distribucije, kao i finansijska jasnoća i sveobuhvatna procjena investicionih potreba i zahtjeva. Region treba da razvije i pruži rješenja koja se protežu nakon 2030. godine, prekinuti lanac propuštenih prilika i pokrenuti temeljne reforme bez odlaganja, jer je sada vrijeme da se iskoristi zamah za izgradnju bolje budućnosti.