18.09.2024.

Na sudu - za "razgovor sa kolegama": na Krimu ljude proganjaju zbog prijava na poslu

Ruske snage sigurnosti na aneksiranom Krimu nastavljaju progon lokalnog stanovništva zbog njihovih antiratnih stavova. Poznato je skoro hiljadu slučajeva krivičnog gonjenja od početka ruske invazije na Ukrajinu. Slučajevi prijavljivanja od strane radnih kolega na Krimu su sve češći. Kako se to događa i šta to prijeti, govorimo u teskstu Krym.Realii.

Ruske snage sigurnosti koriste različite izgovore za progon Krimljana zbog antiratnog stava o "diskreditaciji Oružanih snaga Ruske Federacije". To mogu biti privatni razgovori, objave na društvenim mrežama, oznake na odjeći koju nose i još mnogo toga. Često su razlog optužbe sa posla - praksa bivšeg Sovjetskog Saveza, koja se ponavlja u ruskoj stvarnosti.

"Izrazila se u stanju jakog mentalnog uzbuđenja"

U augustu se takva priča dogodila u Sevastopolju. Operativci Centra za suzbijanje ekstremizma Sevastopoljskog odeljenja Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije priveli su 43-godišnju stanovnicu Sevastopolja. Kako prenose ruski mediji, njene kolege su napisale izvještaj o njoj. Ne zna se pouzdano gdje pritvorenica radi.
Nije pouzdano poznato da li je ova izjava dobrovoljno data.
“Svaki četvrti Krimljanin, koji se bio primoran javno izviniti za svoj proukrajinski stav, bio je podvrgnut dodatnom ponižavanju“, navodeu u Krimskoj inicijativi za ljudska prava Irade, nakon što su proučili stotinjak video zapisa objavljenih u lokalnim propagandnim publikacijama i medijima.
“Branitelji ljudskih prava prikupili su dokaze da su neki snimci napravljeni u prostorijama organa za provođenje zakona. Došli su do zaključka da se praksa ponižavanja ljudi sa proukrajinskim raspoloženjem na Krimu masovno, sistematski i uglavnom standardnim metodama (čitajući na videu snimku pravno verificiran i uobičajen tekst izvinjenja). To se radi kako bi se demotivirale osobe koje pokazuju svoje proukrajinsko raspoloženje i kako bi se spriječio rast takvih osjećaja zastrašivanjem civilnog stanovništva“, navode aktivisti  za ljudska prava ZMINA rezultate studije.

Policijski službenici predali su protokol u vezi sa stanovnicom Sevastopolja Lenjinskom okružnom sudu pod ruskom kontrolom. Sud je potvrdio prijem materijala ovog slučaja, navodeći da sankcija predviđa novčanu kaznu od 30.000 do 50.000 rubalja. Trenutno nema sudske odluke u ovom slučaju.
Nepoznat je stav stanovnice Sevastopolja u vezi sa njenim progonom. Krym.Reali nije uspjela da je odmah kontaktira. Urednici su spremni dati priliku njoj i njenim zastupnicima da se o tome izjasne.

Studenti i zaposleni u preduzećima "prijavljuju".

Zviždači na poslu postali su uobičajena pojava na Krimu nakon njegove aneksije. A u uslovima sveobuhvatne invazije Rusije na Ukrajinu, proratni aktivisti su postali još aktivniji, jer to podstiče i lokalna vlast.
Mnogi Krimljani su patili zbog optužbi od strane kolega. Krym.Realii je ranije pisao o tome kako se njihovi učenici i predstavnici pedagoških timova žale na nastavnike FSB-u.
Najpoznatiji takav slučaj je progon Andrija Bilozerova, nastavnika ruskog jezika i književnosti na Tehnološko-tehničkom fakultetu Biloghirsk, koji se izjasnio protiv ruske agresije u Ukrajini.
Jednom tokom pauze, studenti su ga pitali koji su dronovi korišteni u borbenim operacijama tokom ruske invazije na Ukrajinu. Naveo je "Shahed", "Orlan" i "Bayraktar", a pokazao im je i video spot za pjesmu "Bayraktar" ukrajinskog folk benda "Sviatovid". Jedan od studenata je to snimio na video, koji je kasnije završio u FSB-u.
Nakon toga, Andrij Bilozerov je otpušten iz tehničke škole i protiv njega je pokrenut krivični postupak po članu o diskreditaciji Oružanih snaga Ruske Federacije. Centralni okružni sud pod ruskom kontrolom proglasio ga je krivim i naložio mu da plati kaznu od 100.000 rubalja. Krimljanin negira krivicu.
Slična priča dogodila se u Džhankoja sa učiteljicom geografije Suzanom Bezazijevom 2022. godine. Čula je da su učenice podržavale akcije ruske vojske tokom potpune invazije na Ukrajinu i rekla im da nikada nije vidjela "naciste" u Ukrajini, koje ruska vojska navodno istrebljuje.
Kasnije je majka jednog od učenika tražila da uprava škole otpusti učiteljicu. Policiji su se obratili i roditelji školaraca. Nakon toga, Susana Bezazieva je kažnjena sa 30.000 rubalja i ostala je bez posla.

O negativnim posljedicama osuda na radu za Krym.Realia govore i čitatelji sa Krima, koji žele ostati anonimni. Jer za mnoge bi javno svjedočenje značilo gubitak posla.
Prije nekoliko mjeseci na sudu je bio Jurij Fandjuškin, zaposlenik komunalnog preduzeća Jalta Horsvet. To se dogodilo nakon što je on "u ličnoj komunikaciji među zaposlenima i običnim građanima govorio protiv "SVO" (ovako Rusija naziva svoju invaziju u Ukrajini u punom obimu, počevši od 24. februara 2022. - KR), diskreditirao je vojsku i državu".
Sud na Jalti pod ruskom kontrolom proglasio ga je krivim po čl. 20.3.3 Administrativni zakonik Ruske Federacije (diskreditiranje Oružanih snaga Rusije) i izrekao administrativnu kaznu.

"Otpor se nastavlja svaki dan"

U predstavništvu predsjednika Ukrajine u ARC-u, jačanje ruske represivne prakse na poluostrvu Krim smatra se znakom rastućih antiratnih protestnih osjećaja među lokalnim stanovništvom.
„Svakodnevno naši građani na privremeno okupiranom Krimu nastavljaju pružati otpor ruskim okupatorima, pokazujući podršku Ukrajini i vjeru u neizbježnu deokupaciju poluotoka. O jačanju otpora svjedoče novi nezakoniti upravni postupci na okupacionim sudovima Krima po članu o tzv. diskreditaciji Oružanih snaga Rusije. Zahvaljujemo se svakome od vas na hrabrosti i jasnom građanskom stavu. Zajednički se borimo da što prije vratimo poluostrvo Krim pod kontrolu Ukrajine i da našim građanima sa privremeno okupiranih teritorija damo osjećaj sigurnosti”, saopćeno je iz Predstavništva.

Prema podacima Predstavništva, na Krimu je 913 slučajeva zaprimljenih materijala pripremljenih prema čl. 20.3.3 Upravni zakonik Ruske Federacije. Od toga su u većini slučajeva (811) izrečene novčane i druge administrativne kazne.
Evropski sud za ljudska prava presudio je 25. juna 2024. godine u međunarodnom predmetu "Ukrajina protiv Rusije" da je Rusija neopravdano uspostavila svoje zakonodavstvo na privremeno okupiranoj teritoriji Krima i Sevastopolja, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije saopćilo je da je odluka ESLJP "pravno ništavna za Moskvu, Rusija je neće pravno priznati i neće je provoditi".
.