Mučenje je 'uobičajena i prihvatljiva praksa' u ratu u Ukrajini, kažu istražitelji UN-a
Ruske vlasti koriste mučenje "sa osjećajem nekažnjivosti" u ratu u Ukrajini koji je u toku, saopćeno je iz Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi.
U usmenom obraćanju, Erik Møse, predsjedavajući Istražne komisije za Ukrajinu, rekao je da je Komisija dokumentirala nove slučajeve mučenja koje su počinile ruske vlasti nad civilima i ratnim zarobljenicima u okupiranim područjima Ukrajine i Ruske Federacije.
“Prikupili smo dokaze o seksualnom nasilju korištenom kao mučenje, uglavnom nad muškim žrtvama u pritvoru i o silovanjima žena u selima pod ruskom kontrolom. Široka geografska rasprostranjenost lokacija na kojima je počinjena tortura i rasprostranjenost zajedničkih obrazaca pokazuju da su ruske vlasti koristile mučenje kao uobičajenu i prihvatljivu praksu, uz osjećaj nekažnjivosti“, rekao je Møse.
Dosljednost i koordinacija
Tročlana Komisija osnovana je desetak dana nakon početka opsežne ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Komisija je ranije istaknula kako je mučenje koje su počinile ruske vlasti bilo široko rasprostranjeno i sistematično.
Møse je izjavio da nedavne istrage pokazuju da su ruske vlasti počinile torturu u ukrajinskim regijama pod ruskom kontrolom, čime se učvršćuje zaključak da je mučenje široko rasprostranjeno, dok dodatni zajednički elementi potvrđuju da je bilo sistematično.
"Jedan element je dosljednost prakse u pritvorskim centrima u kojima su pritvorenici iz Ukrajine držani u Ruskoj Federaciji te preslikavanje ove prakse u nekoliko velikih kazneno-popravnih centara u okupiranim područjima Ukrajine", rekao je Møse.
“Još jedan zajednički element koji proizlazi iz dokaza ukazuje na koordiniranu upotrebu osoblja iz određenih službi Ruske Federacije koje je uključeno u torturu u svim pritvorskim objektima koje istražuje Komisija. Još jedna zajednička karakteristika je ponovljena upotreba seksualnog nasilja, kao oblika mučenja u gotovo svim ovim pritvorskim centrima”.
Tolerancija brutalnog postupanja
Komisija je, također, citirala iskaze bivših pritvorenika koji su rekli da se zatvorsko osoblje u Ruskoj Federaciji pozivalo na naredbe za brutalno postupanje. Štaviše, u nekim objektima viši organi vlasti su naredili, tolerirali ili ništa nisu preduzeli da se zaustavi brutalan tretman prema zatvorenicima.
“Naprimjer, u jednom pritvorskom centru na okupiranim teritorijama Ukrajine, svjedok je opisao dolazak službenika kazneno-popravnog zavoda iz Ruske Federacije koji se pritvorenicima predstavio, rekavši: 'Sve sam razbio i isto ću i vas'”, rekao je Møse.
On je napomenuo da je u mnogim pritvorskim objektima prijavljen „uznemirujući faktor” nedostatka adekvatne medicinske pomoći.
“U jednoj ustanovi su čak i zatvorski ljekari učestvovali u mučenju”, dodao je Møse.
Eksplozija u zatvoru Olenivka
Møse je rekao da je jedna zapanjujuća ilustracija pružena kroz uvjerljiva svjedočenja bivših zatvorenika u popravnoj koloniji Volnovaka u Ukrajini, poznatoj kao Olenivka, gdje je eksplozija 29. jula 2022. godine prouzrokovala smrt mnogih ukrajinskih ratnih zarobljenika.
“Prema njihovim riječima, desetinama drugih koji su zadobili povrede opasne po život nije pružena hitna medicinska pomoć. Ukrajinski vojni ljekari, zatočeni u koloniji, jedini su pokušali pružiti prvu pomoć tokom te noći”, rekao je Møse.
“Pripovijedali su kako su pomagali suborcima, u mraku i bez vitalne medicinske opreme, koristeći malu količinu zaliha koja je ostala u njihovim vlastitim kutijama prve pomoći i koristeći posteljinu kao zavoje. Vidjeli su kako mnogi umiru te noći, dok je rukovodstvo kolonije Olenivka stajalo po strani i posmatralo”.
Žrtve pozivaju na pravdu
Møse je istaknuo da su ova kršenja ljudskih prava ostavila mnogim žrtvama tešku ili nepopravljivu fizičku povredu i traumu, sa dubokim psihološkim posljedicama i za njih i za njihove porodice.
“Mnoge žrtve su izrazile vitalnu potrebu da pravda bude zadovoljena”, rekao je Møse. “Komisija ponavlja važnost nastavka istraga, identifikacije počinitelja i odgovornosti, kao i sveobuhvatne podrške žrtvama”.
Napadi na bolnice, supermarkete
Komisija je, također, nastavila dokumentirati napade eksplozivnim oružjem koji pogađaju civilne objekte u naseljenim mestima, sa razornim posljedicama.
Istražila je napade koji su pogodili medicinske ustanove, kulturne objekte, stambene zgrade i supermarkete na teritorijama pod kontrolom ukrajinske vlade.
Møse je kazao da su ponovljeni talasi velikih napada Rusije na energetsku infrastrukturu Ukrajine rezultirali nestankom električne energije koji ponekad pogađaju milione civila, a posebno su pogođeni stariji ljudi i osobe sa poteškoćama.
Nestanak električne energije je, također, doveo do prekida online obrazovanja, što je rezultiralo gubicima za raseljenu djecu i djecu sa smetnjama u razvoju, za koje je veća vjerovatnoća da će se upisati u škole sa daljinskim obrazovanjem.
Istražna komisija
Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za Ukrajinu osnovana je 4. marta 2022. kako bi istražila sva navodna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava, kršenja međunarodnog humanitarnog prava i srodnih zločina u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Komisija je dobila mandat od Vijeća za ljudska prava UN, a njeni članovi nisu osoblje UN-a i ne primaju plaću za svoj rad.