Može li se Rusija naviknuti na to da je kineski mlađi brat?

Godine 1949. u sovjetskom eteru pojavila se nova pjesma, u čast prve posjete tadašnjeg kineskog vođe Mao Zedonga Moskvi.

“Moskva-Peking” bila je svečana vojna koračnica, koju je pjevao isključivo muški hor, sa simboličnom uvodnom rečenicom – “Rusi i Kinezi su zauvijek braća” – koja je dočarala duh socijalističke solidarnosti.

Sovjetski savez je prikazan kao veliki brat novonastaloj Narodnoj Republici Kini, oslabljenoj razornom japanskom invazijom i građanskim ratom.

I dok je Peking rado prihvatao sovjetsku pomoć, činjenica što su ga proglasili ruskim mlađim bratom mogla je biti jedan od faktora koji su na kraju doveli do prekida odnosa.

Ove sedmice, dok su se kineski predsjednik Xi Jinping i ruski lider Vladimir Putin sastali u Moskvi, dinamika moći je obrnuta, pa portal Foreign Policy, u tekstu autora Phillippa Ivanova, kostatira da je danas Kina veliki brat Rusiji.

Rusiju još nije kineska vazalska država

Moskva sve više, ako ne i potpuno, kaže se u tekstu, igra ulogu onoga koji moli.

Kina, druga svjetska velesila, viši je partner Rusiji, koja je sada oslabljena i izolirana ratom protiv Ukrajine i više nego ikada ovisna o Kini u pogledu ekonomske, tehnološke i diplomatske podrške.

Ako je vjerovati podacima o ruskoj trgovini, u januaru i februaru je kineski izvoz u Rusiju porastao za gotovo 20 posto, na ukupno 15 milijardi dolara, a uvoz iz Rusije porastao je za više od 31 posto, na 18,65 milijardi dolara.

Juan je nadmašio američki dolar kao valuta kojom se najviše trguje na Moskovskoj berzi.

Rusija je pretekla Saudijsku Arabiju kao najveći kineski dobavljač nafte, sa gotovo 24 posto međugodišnjeg rasta u prva dva mjeseca ove godine.

Kina je očito superiornija u tom odnosu, s ekonomijom koja je više od deset puta veća od ruske, vojskom koja se brzo modernizira, tehnološkom nadmoći i globalnom diplomatskom moći.

No, preuranjeno je nazivati Rusiju kineskom vazalskom državom, kao što su to učinili neki analitičari.

Zavisnost ne znači podređenost.

Rusija je i dalje velika nuklearna sila i globalno značajan izvoznik energije, resursa i hrane.

Ruska ekonomija, iako oslabljena, do sada je pokazala izuzetan otpor u suočavanju sa zapadnim sankcijama.

Rusija ima stratešku težinu, koju Kina treba, dok se priprema za dugoročno takmičenje i potencijalni sukob sa SAD-om.

Xi traži brze pobjede i rusko odobravanje plana

Kina i Rusija dijele jednu od najdužih kopnenih granica između nacionalnih država, onu koja je desetljećima bila mirna, što je objema zemljama dalo prostora da se suoče s protivnicima na Istoku i Zapadu.

Kina, suočena s neprijateljski raspoloženim SAD-om, razočaranom Evropom i usporavanjem svoje ekonomije, također treba Rusiju u nastojanju da postane globalni postavljač pravila i dominantna sila u Aziji.

Na vrhu dnevnog reda je Ukrajina.

Xijev brifing paket je kineska “mirovna inicijativa” za Ukrajinu – što je rezime službenih stavova Pekinga o sukobu.

Nijedna od njegovih 12 tačaka ne nudi ništa konkretno za zaustavljanje krvoprolića.

Svi oni promoviraju – iako samo retorički – vjerodostojnost Pekinga kao odgovorne i miroljubive globalne sile.

Xi traži brze pobjede i rusko odobravanje plana, kako bi pokazao svijetu da Kina ima sposobnosti riješiti globalni sukob.

“Pokazati” je ovdje ključna riječ, ocjenjuje autor.

Publika je Evropa, drugi po veličini kineski trgovinski partner, ali sve skeptičniji u pogledu prijateljstva Pekinga s Moskvom, te globalni jug, agnostičan u pogledu rusko-ukrajinskog sukoba, ali oprezan u pogledu njegovih utjecaja na njihove ekonomije.

Moskva i Kijev se spremaju za odlučujuće ofanzive

Rusija javno podržava kineske planove.

Putin je u utorak najavio da bi kineski mirovni plan mogao biti temelj rješenja rata kada, i ako, Kijev i njegovi zapadni saveznici budu spremni.

Ovo je pobjeda za Kinu, ali to ne mami ni Moskvu, ni Peking da učine nešto drugo.

Vidjet ćemo razliku između retorike i stvarnosti u završnoj izjavi čelnika nakon posjete.

Malo je vjerovatno da će Rusija to učiniti, s obzirom na to da se Moskva i Kijev spremaju za odlučujuće proljetne i ljetne ofanzive.

Kina ne želi da Rusija izgubi rat i padne u haos – ili, još gore, suoči se s promjenom režima – iz koje bi mogla proizaći druga Rusija, manje naklonjena Kini.

Ali, ni Peking ne želi da ga se smatra saučesnikom u brutalnoj invaziji.

Kineska podrška Rusiji je nepokolebljiva, ali njeno slanje poruka drugim zemljama mnogo je neutralnije i umjerenije.

Xi je, također, posjetio Rusiju kako bi ubrao ekonomske plodove globalne izolacije Rusije.