Može li Evropa popuniti prazninu ako Trump napusti Ukrajinu?

 

Kako povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću postavlja pitanja o kontinuiranoj podršci SAD Ukrajini, Evropa se suočava sa kritičnim izazovom. Neki predlažu zamrzavanje rata duž trenutnih borbenih linija, uz zapadne sigurnosne garancije i evropske trupe koje nadgledaju linije fronta, kako bi spriječile još jedan ruski napad.

Iako analiza pokazuje da evropske nacije ne mogu brzo zamijeniti ključnu američku vojnu pomoć Ukrajini – posebno u pogledu izviđanja, zračne odbrane i dalekometnih sposobnosti – situacija nije beznadežna. I evropska i ukrajinska odbrambena industrija se brzo prilagođavaju, razvijaju nove sposobnosti i proširuju proizvodnju kako bi odgovorile na ove rastuće izazove.

 

Nedostatak pomoći EU i SAD

 

Prema nedavnim podacima Ukraine Support Tracker-a, Evropa je vodeći partner Ukrajine, značajno nadmašujući doprinose SAD-a. Evropske nacije su obećale 192 milijarde eura ukupne pomoći, sa 118 milijardi eura već isporučenih, u poređenju sa obećanjem od 100 milijardi eura Sjedinjenih Država i 84 milijarde eura isporučene pomoći.

Međutim, ključna razlika leži u prirodi ove podrške. Dok američki paket čini preko 67 posto vojne pomoći, evropska pomoć uključuje manje od polovine vojnih komponenti. Ovaj disparitet je izazvao zabrinutost oko sposobnosti Evrope da popuni potencijalne praznine ako američka vojna podrška oslabi.

Prema Ukraine Support Tracker-u, SAD prednjače u snabdijevanju Ukrajine sa nekoliko vrsta vojne opreme.

 

Za Evropu bi bilo teško zamijeniti značajne američke doprinose u navedenim oblastima, iako bi mogla pronaći potrebne rezerve opreme. Međutim, kao što su primijetili analitičari

odbrane Fabian Hoffmann i Ivan Kyrychevskyi, postoji nekoliko kritičnih područja u kojima Evropa značajno ovisi o američkim sposobnostima i uskoro ih neće moći zamijeniti:

 

 

Što se tiče navedenih sistema, Evropa ih ili uopće ne proizvodi ili ih proizvodi u veoma malim količinama, za šta su, također, potrebne američke komponente.

 

EU obećava nove obaveze u oblasti odbrane

 

Navedena tehnička ograničenja onemogućavaju Evropu da kratkoročno u potpunosti zamijeni američku vojnu pomoć Ukrajini, kao i sisteme američkog oružja unutar EU. Međutim, postoji sve veći konsenzus među američkim i evropskim političarima o potrebi da Evropa više ulaže u svoje proizvodne kapacitete odbrane. Nedavne izjave ukazuju na promjenu evropske strategije, uključujući spremnost da se preuzme veći udio u vojnoj pomoći Ukrajini i veća odgovornost za odbrambene kapacitete EU.

Dana 12. novembra, Kaja Kallas, nova visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, naglasila je u Evropskom parlamentu da je “pobjeda Ukrajine prioritet za sve nas”. Ona je podvukla da Kina "mora platiti veću cijenu" za podršku ratu Rusije. Osim toga, istaknula je prioritet održavanja jedinstva NATO-a, implicitno priznajući da će NATO

uvijek biti jači od Evrope ili SAD-a, ako djeluje samostalno, suočavajući se sa rastućom prijetnjom od sve kohezivnijeg bloka autoritarnih država, uključujući Rusiju, Sjevernu Koreju, Iran i Kinu .

Konačno, Kallas je ukazala da Brisel treba iskoristiti skoro 300 milijardi eura zamrznute imovine Centralne banke Rusije za podršku Ukrajini, uključujući nabavku oružja za Ukrajinu i od ukrajinskih proizvođača.

Evropski parlament je 22. oktobra odobrio zajam Ukrajini od 35 milijardi eura za vojne i civilne potrebe, koji će biti otplaćen budućim prihodima od zamrznute ruske imovine. Sa 518 glasova za, 56 protiv i 61 uzdržanim, ovaj mehanizam još uvijek nije omogućio konfiskaciju imovine i njen transfer u Ukrajinu ili, barem, evropsku proizvodnju u sektoru odbrane.

 

Ukrajinska odbrambena industrija zauzima centralno mjesto

 

Usred nestašice oružja u Evropi, sada je ključno pitanje ko može proizvesti više. Ukrajinski proizvođači preuzimaju vodeću ulogu u određenim kategorijama opreme, kao što su dronovi, minobacačka i artiljerijska municija pa čak i neke vrste oklopnih vozila.

Konkretno, Ukrajina je od početka 2024. godine proizvela više 2,5 miliona minobacačkih granata i artiljerijske municije, što predstavlja povećanje od gotovo ništa u 2021. godini. Ova domaća proizvodnja pokriva municiju u rasponu od 60 mm do 155 mm.

Što se tiče dronova, Ukrajina je, također, postigla svoje godišnje ciljeve proizvodnje dronova, nadmašivši ranije najavljene ciljeve od 10.000 udarnih dronova srednjeg dometa, 1.000 dronova dugog dometa (više od 1.000 kilometara) i milion FPV dronova.

Obim ukrajinske odbrambene industrije se znatno proširio, sa 600 domaćih preduzeća koja se sada bave proizvodnjom za odbranu. Pored toga, više 40 stranih odbrambenih kompanija uspostavilo je proizvodnju ili pogone za održavanje opreme u Ukrajini.

Ukrajinske kompanije mogu proizvesti skoro tri puta više oružja nego što može nabaviti trenutni ukrajinski budžet. Kapacitet proizvođača FPV dronova već premašuje četiri miliona godišnje, dok se u državnom budžetu daje novac za ugovaranje tek nešto više od milion.

Kada je počeo rat punog razmjera, Ukrajina je zabranila izvoz oružja kako bi osigurala da sva proizvodnja ide njenim Oružanim snagama. Kako je proizvodni kapacitet narastao iznad potreba vojnog budžeta, pojavila se debata o ukidanju zabrane. Umjesto nastavka izvoza, Ukrajina je pokrenula projekat Zbrojari – program u kojem bi evropske zemlje mogle finansirati ukrajinsku proizvodnju oružja za Oružane snage. Poruka je bila jasna: zemlje kojima nedostaju proizvodni kapaciteti mogle bi finansirati nabavku od ukrajinskih proizvođača.

Danska je bila pionir ovog pristupa, uloživši 695 miliona eura u ukrajinsku samohodnu artiljeriju Bohdana, oružje dugog dometa, protivtenkovske i raketne sisteme i drugo naoružanje. Prva oprema stigla je na front u roku od nekoliko mjeseci od plaćanja. Tokom posjete danske premijerke Mette Frederiksen povodom obilježavanja 1000. dana rata,

Danska je izdvojila dodatnih 130 miliona eura, za koje se očekuje da će isto tako brzo dati rezultate.

Po uzoru na Dansku, Litvanija je izdvojila 10 miliona eura za ukrajinske mlazne dronove Palianitsia, dok je Kanada doprinijela sa 2,1 milion dolara za proizvodnju dronova. Švedska i Norveška su, također, najavile da namjeravaju dati svoj doprinos u ovom smislu.

Kroz zajedničke ugovore i zajedničke sigurnosne interese, ukrajinska odbrambena industrija je evoluirala u ključnog evropskog proizvođača oružja. Ukrajina sada prednjači u proizvodnji dronova, vojnih vozila, municije i protutenkovskog oružja, a podaci o proizvodnji pokazuju značajan rast. Dok se Ukrajina brani od Rusije, evropska ulaganja u proizvodnju odbrane služe sigurnosnim potrebama obje strane zbog nedostatka opreme.

Govoreći na samitu Evropske političke zajednice, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je naglasio da se mir može postići samo snagom, izjavivši da "snažna Evropa nema alternative". Naglasio je da će Ukrajini biti potrebne čvrste i jasne sigurnosne garancije NATO-a i Evrope u bilo kakvom prekidu vatre, kako bi spriječila suočavanje sa budućom ruskom agresijom.