Moldavski glasači i ruska medvjeđa šapa

Proevropska Stranka akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maje Sandu suočava se s oživljavanjem opozicije na glasanju 28. septembra, a dokazi o miješanju Kremlja su posvuda. Rezultat neće odrediti samo ko će formirati vladu, već i da li mala država može izdržati hibridno ratovanje Rusije - i šta to znači za evropsku sigurnost.

U aprilu je moldavski parlament glasao za održavanje prijevremenih izbora, potez koji je predsjednik parlamenta Igor Grosu opisao kao „ključan“ za određivanje da li će napredovati ka integraciji sa Evropskom unijom (EU) ili „pasti pod uticaj Kremlja“. Glasanje traži od Moldavaca da naprave širok izbor između Evrope, koju predstavlja EU, ili Evroazije, koju predstavlja Rusija.

„Ili ćemo odbaciti sve što smo postigli na našem putu ka modernizaciji i integraciji u EU, ili ćemo krenuti naprijed ka miru i razvoju“, rekao je Grosu.

Glasanje dolazi samo godinu dana nakon što je Sandu tijesno pobijedila na referendumu o članstvu u EU, rezultat koji je bio tiješnji od očekivanog i naglasio duboke unutrašnje podjele Moldavije i destabilizirajući uticaj ruskih operacija miješanja i kupovine glasova.

Moldava se suočava s istinskim unutrašnjim problemima. Gotovo trećina birača ostaje neodlučna uoči predstojećih izbora - odraz dubokih društvenih nezadovoljstava koja čine ishod vrlo nestabilnim. Značajan dio biračkog tijela, posebno oni koji naginju proevropskim strankama, osjećaju se otuđenima od proevropskog establišmenta.

Kritičari tvrde da su PAS i njeni saveznici tehnokratski, nepovezani i da previše naglašavaju dugoročne reforme umjesto da se fokusiraju na svakodnevne ekonomske teškoće. Siromaštvo je poraslo za više od osam postotaka na 34 posto od početka ruskog sveopćeg rata agresije protiv susjedne Ukrajine. Zemlja je prihvatila najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u svijetu, dok su cijene energije i hrane porasle u zemlji koja je već bila jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.

Populističke proruske stranke imaju mnogo toga prigovoriti na čemu se treba raditi, posebno u ruralnim područjima gdje je siromaštvo najkoncentriranije. Često su bile efikasnije kao komunikatori i podržane su budžetima za popravke trotoara, donacije školama ili jednostavno kupovinu glasova - sve to odjekuje u zemlji u kojoj je siromaštvo rašireno.

Proevropske stranke imaju nedostatak harizmatičnih lidera, slabe saveze i ponavljajuće unutrašnje sporove, što je ometalo njihovu sposobnost da prošire svoju privlačnost. I dok je EU ove godine odobrila paket pomoći od 1,9 milijardi eura (2,2 milijarde dolara) do 2027. godine, trebat će vremena prije nego što se bilo kakve koristi prikupe. Napredak ka integraciji u EU i opipljiva poboljšanja životnog standarda bili su sporiji od obećanog, a frustracije birača sve su više usmjerene prema Sandu.

Kada su ciljevi politike EU ili nade u bolji životni standard zastali, ona se mučila da se poveže sa biračima i pokazala je malo sklonosti da gradi veze sa drugim proevropskim grupacijama.+

Prva velika anketa zvaničnog perioda kampanje sugerirala je da će koalicija biti neizbježna nakon 28. septembra, naglašavajući koliko će rad između stranačkih linija biti važan za budućnost Moldavije. Vladajuća PAS trenutno ima 63 od 101 mjesta u parlamentu, ali je pala u anketama od izbora 2021. godine.

Anketa iData Barometer, objavljena u augustu, sugerirala je da će četiri grupe ući u sljedeći parlament: PAS sa 33,8 posto (manje zsa oko 20 posto u odnosu na 2021. godinu), proruski Patriotski blok, predvođen bivšim predsjednikom Igorom Dodonom sa 30,1 posto, dok Naša stranka i Alternativni blok imaju manji udio glasova (8,4 posto i 7,9 posto, respektivno).

Bivši generalni tužilac Aleksandar Stojanoglo, koji je bio blizu pobjede nad Sandu na predsjedničkim izborima 2024. godine, predvodi koaliciju od tri stranke čiji je cilj erodirati većinu PAS-a, dok Patriotski blok čine Socijalisti, Komunisti, Srce Moldavije i Budućnost Moldavije.

Teško je predvidjeti šta će se dogoditi, ne samo zato što je koaliciona logika u Moldaviji daleko od transparentne. Savezi se često zasnivaju na kratkoročnom preživljavanju i zakulisnim dogovorima, a ne na ideološkoj bliskosti, što znači da stranke nominalno posvećene evropskim integracijama mogu biti ranjive na uticaj Moskve.

A uplitanje Kremlja je već jasno u kampanji. Sandu je upozorila da Rusija ima 100 miliona eura namijenjenih kupovini glasova i finansiranju savezničkih grupa u operaciji koordiniranoj sa "jedne komandne tačke" u Moskvi. U jednom ozloglašenom primjeru iz prošle godine, Kremlj je otvoreno nastojao kupiti stanovništvo cijele moldavske regije.

Aktivnosti uticaja uključuju:

Mreže za kupovinu glasova koje pokreću kriptovalute.

 

Plaćeni protesti i ulična agitacija.

Kibernetički napadi na digitalnu infrastrukturu Moldavije. Kampanje uticaja korištenjem društvenih medija, crkvenih mreža i online influencera. Moldavska policija je već kaznila više od 25.000 ljudi zbog učešća u ilegalnim finansijskim shemama, a vlasti su upozorile na Taito, aplikaciju povezanu sa Telegramom za koju kažu da se koristi za distribuciju ilegalnih plaćanja. Ove kazne izriče policija kao administrativne sankcije, bez potrebe za sudskom odlukom.

Ilan Șor, odbjegli oligarh koji trenutno živi u Moskvi, ključni je igrač u pokušajima da se osvoje izbori. Navodno je njegova mreža platila demonstrantima do 3.000 dolara da se pridruže antivladinim skupovima, a on je pokrenuo A7A5, kriptovalutu baziranu na rublji, dizajniranu za pranje ruskih sredstava i njihovo unovčavanje putem crnih berzi u Turskoj, UAE i Libanu. Novac se zatim koristi u političke svrhe u Moldaviji, izbjegavajući sankcije.

Moldavska policija i obavještajne službe zatražile su blokiranje 443 TikTok kanala, koji su zajedno imali više od 1,2 miliona pratilaca i 4,5 miliona pregleda. Često prikriveni kao glasovi građana, računi su korišteni za promociju blokova koje podržava Kremlj.

Agencija za socijalni dizajn (SDA) povezana sa Rusijom, također, je umiješana u operacije poput "Doppelgänger", koja stvara lažne evropske medijske stranice za plasiranje proruskih priča.

Ove taktike imaju za cilj narušavanje povjerenja, pojačavanje polarizacije i destabilizaciju Moldavije i nakon dana izbora, kao dio onoga što profesorica Sorbone Christine Dugoin-Clément naziva "strategijom haosa".

A efekti se šire i izvan granica zemlje. Sa skoro 250.000 Moldavaca koji imaju pravo glasa iz inozemstva, dijaspora je i ključno biračko tijelo i meta napora Moskve. 2024. godine, glasači u dijaspori snažno su podržali Sandu - obrazac koji Kremlj nastoji prekinuti.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Stanislav Secrieru upozorio je na "obnovljeni blic" protiv Moldavaca u inozemstvu kako bi se obeshrabrilo učešće i potaknuli oni koji glasaju za "centrističke" projekte koje podržava Kremlj, a koji se promoviraju kroz ruske kampanje dezinformacija.

Korišteni alati, uključujući kriptovalute, sintetičke medije, manipulaciju dijasporom i tajno finansiranje, odražavaju strategije miješanja viđene u Ukrajini, na Balkanu i u državama EU.

Ishod izbora će imati težinu daleko izvan Kišinjeva. Ako Rusija uspije savladati Moldaviju, ohrabrit će slične kampanje i u drugim mjestima. Sa druge strane, ako se Moldavija odupre, pokazat će da čak i male, ranjive države mogu odoljeti taktici Moskve uz pravu podršku.