Moldavija: Ruska igra sa gasnom krizom u Pridnjestrovlju
Gazprom je 1. januara prekinuo isporuku gasa u Pridnjestrovlje, separatističku teritoriju u Moldaviji, nakon odluke Ukrajine da ne produži sporazum o tranzitu gasa. Osim toga, Rusija je odbila isporuku gasa alternativnim putem kroz Turski tok i Transbalkanski gasovod, navodeći da bi mogla pristati na isporuku gasa na ovaj način ako Moldavija otplati svoj navodni dug, koji, prema Rusiji, iznosi 709 miliona dolara.
Shodno tome, 1. januara su zatvorene sve toplane na gas u Pridnjestrovlju. Stambeni prostori, kao i javne ustanove, uključujući škole, vrtiće i bolnice, ostali su bez grijanja na plin i toplu vodu. Moldavska GRES, glavna 'republička' elektrana koja se nalazi u Dnjestrovsku i u vlasništvu ruske kompanije Inter RAO, koja je ranije radila na efektivno besplatan gas kao primarno gorivo, sada je prešla na ugalj. Međutim, ova promjena mu neće omogućiti da zadovolji potrebe regije za električnom energijom. Štaviše, procjenjuje se da će rezerve uglja uskladištene u blizini elektrane trajati samo oko 50 dana.
Kremlj smatra da je kriza u paradržavi koju je stvorila Rusija sredstvo za podrivanje popularnosti moldavske prozapadne vladajuće Stranke akcije i solidarnosti (PAS) uoči parlamentarnih izbora zakazanih za ovo ljeto ili ranu jesen. Moskva ima za cilj da iskoristi rast cijena električne energije, koji je rezultat obustave isporuke gasa Pridnjestrovlju – koje proizvodi većinu električne energije u Moldaviji – zajedno sa potencijalnom humanitarnom krizom u 'republici', da oslabi podršku javnosti vladi i ohrabri biračko tijelo da favorizira proruske snage.
Komentar
Zastoj u isporuci gasa izazvao je tešku krizu u Pridnjestrovlju. Moldavski GRES, koji sada radi na alternativno gorivo (antracit ugalj), nije u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za energijom u regionu, posebno zato što se mnogi od njegovih 300.000 stanovnika oslanjaju na električne grijače i uređaje za klimatizaciju za grijanje svojih domova. Shodno tome, lokalni operater elektroenergetske mreže bio je primoran racionalizirati raspoloživu električnu energiju, što je rezultiralo planiranim prekidima struje (od 7. januara na osam sati dnevno). Prestanak isporuke gasa i smanjenje proizvodnje električne energije rezultirali su i gašenjem gotovo svih velikih industrijskih pogona u regionu.
Desni dio Moldavije (isključujući Pridnjestrovlje) također doživljava posljedice prestanka tranzita gasa kroz Ukrajinu. Iako nije trošio ruski gas od 2022. godine, oslanjao se na električnu energiju proizvedenu sagorijevanjem gasa u moldavskom GRES-u. Ova elektrana je do 1. januara opskrbljivala čak 80 posto potražnje za električnom energijom Moldavije, a preostalih 20 posto prvenstveno su osiguravale kombinirane toplane i elektrane u Kišinjevu i Bălțiju, kao i obnovljivi izvori energije. Međutim, isporuke iz Pridnjestrovlja su zaustavljene, što je prisililo Kišinjev da uvozi električnu energiju po više nego dvostrukoj cijeni iz Rumunije i, kada je dostupna, iz Ukrajine. To je dovelo do povećanja cijena električne energije za potrošače za oko 75 posto od 3. januara. Dok uvoz uglavnom zadovoljava potrebe za električnom energijom u desnom dijelu Moldavije, vanredne situacije – kao što su značajni skokovi u potrošnji ili prekidi u snabdijevanju ukrajinskih energenata uzrokovani ruskim bombardiranjem – povremeno dovode do nestanka struje.
Odgovornost za tekuću krizu leži na Moskvi, koja je mogla održavati svoje isporuke gasa u Pridnjestrovlje alternativnim putem, ali je namjerno odlučila to ne učiniti. Rusija je bila svjesna da su njeni zahtjevi da Moldavija vrati dug – koje osporava Kišinjev – neprihvatljivi. Prema nezavisnoj reviziji koju je naručio Kišinjev 2023. godine, dug iznosi 8,6 miliona dolara, a ne 709 miliona dolara koje traži Moskva. Ovaj potez, također, omogućava Kremlju da prebaci odgovornost za trenutnu situaciju na vladu PAS-a, koju su Moskva i Tiraspolj optužili da nastoji izazvati humanitarnu i ekonomsku krizu u paradržavi. Međutim, u stvari, Pridnjestrovlje je odbilo nedavnu ponudu pomoći Kišinjeva.
Moskva ima za cilj iskoristiti krizu kako bi oslabila poziciju PAS-a uoči parlamentarnih izbora. Oštar rast cijena električne energije – posebno opterećujući tokom zime – zajedno s mogućim prekidima u snabdijevanju i potencijalnom destabilizacijom situacije u Pridnjestrovlju, vjerovatno će dodatno narušiti reputaciju vladajuće stranke. Trenutno, PAS nema mnogo izgleda da ponovi svoj uspjeh iz 2021. godine, kada je osigurao apsolutnu većinu. Posljedice obustave isporuke gasa pružaju propagandni materijal za rusku opoziciju, omogućavajući opozicionim političarima da tvrde da je moldavska vlada neefikasna, jer nije uspjela pregovarati o povoljnim sporazumima s Ukrajinom i Rusijom o održavanju snabdijevanja. Oni tvrde da su se kriza – a time i visoke cijene energije – mogle izbjeći da su vlasti zauzele neutralan ili proruski stav.
Kriza u Pridnjestrovlju će se vjerovatno pogoršati i uskoro bi mogla prerasti u humanitarnu krizu. Potencijalni prestanak proizvodnje električne energije u regionu u narednih šest sedmica ostaje ključni problem koji bi mogao dovesti do kolapsa privrede i javnih finansija Pridnjestrovlja. To bi, zauzvrat, moglo da izazove talas migracije u Moldaviju na desnoj obali, stavljajući značajan pritisak na budžet i administrativne kapacitete zemlje.