Mišljenje: Centralna banka ne može riješiti rusku ekonomsku krizu suočena sa ratom i sankcijama

Gotovo tri godine nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu, finansijske sankcije Zapada su konačno počele djelovati, što je izazvalo žestoke sukobe unutar Kremlja oko kontrole nad ruskom Centralnom bankom.

Ruska poslovna zajednica je uglavnom šutjela u posljednje dvije godine, čak i kada su zapadne sankcije izazvale porast stvarnih kamatnih stopa. Posljednjih sedmica, međutim, poslovni lideri su otvoreno kritizirali guvernerku Centralne banke Rusije Elviru Nabiullinu, koja je na ovom mjestu od 2013. i navodno je pokušala podnijeti ostavku na početku rata 2022. godine.

Dok se pozicija Nabiuline čini sve nesigurnijom, Kremlj i dalje insistira na tome da su sankcije samo ojačale ekonomiju, čineći je samostalnijom. Ova tvrdnja je očigledno lažna, o čemu svjedoče uzastopni pozivi ruskih zvaničnika Zapadu da ukinu svoja ograničenja. U stvari, od ruske aneksije Krima 2014. godine, ekonomske sankcije su izazvale tri velike krize deviznog kursa: u martu-aprilu 2014, februaru-martu 2022. i julu-augustu 2023. Svaki put, Nabiulina je uspjela obuzdati posledice povećanjem kamatne stope.

Ali stvari su se promijenile. Centralna banka je 25. oktobra podigla ključnu kamatnu stopu sa 19 posto na 21 posto, kao razlog za zabrinutost zbog inflacije. Banka je u svom saopćenju navela da "inflaciona očekivanja nastavljaju rasti" i da rast domaće tražnje "značajno nadilazi" kapacitet privrede da proširi ponudu roba i usluga. U saopćenju se dodaje da povećana državna potrošnja i rastući budžetski deficit imaju "proinflatorne efekte", što iziskuje dalje monetarno pooštravanje.

Sa zvaničnom inflacijom od devet posto i realnom kamatnom stopom od 12 posto, rasprava o ekonomskoj politici Rusije se zahuktava. Ali dominantni glasovi više nisu glasovi stvarnih ekonomista, jer je većina nezavisnih stručnjaka pobjegla iz zemlje kako bi izbjegli zatvorsku kaznu. Umjesto toga, tri istaknuta oligarha nedavno su se izjasnila protiv povećanja kamatnih stopa Centralne banke Rusije.

 

Dok otvorena kritika Olega Deripaske nije bila iznenađujuća, Aleksej Mordašov, koji je vlasnik konglomerata čelika Severstal, obično pažljivo bira svoje reči. Krajem oktobra, Mordašov je priznao da je "jasna potreba za podizanjem stopa kako bi se ograničila inflacija", ali je upozorio: "Dolazimo u situaciju da lijek može postati opasniji od bolesti".

I Deripaska i Mordašov imaju široku podršku među ruskom poslovnom elitom. Ali pravi šok je nastupio kada je Sergej Čemezov, izvršni direktor državnog giganta za oružje i tehnologiju Rostec, ukorio Nabiullinu u govoru pred Vijećem Federacije (gornjim zakonodavnim domom Rusije), tvrdeći da bi ponovljena povećanja stopa dovela do bankrota većine preduzeća.

Čemezov je, također, upozorio da bi povišene kamatne stope mogle natjerati Rostec da zaustavi izvoz visokotehnoloških proizvoda. Nekoliko drugih istaknutih poslovnih ličnosti izrazilo je sličnu zabrinutost, što je prvi put od kada je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ruski rat protiv Ukrajine da se suočio s otvorenim protivljenjem njegovoj ekonomskoj politici.

Od 2004. godine Putin i njegovi prijatelji su gomilali bogatstvo namještanjem javnih ugovora i sistematskim oduzimanjem imovine energetskog giganta Gazproma, što su dokumentovali pokojni Boris Nemcov i Vladimir Milov u svojoj brošuri „Putin i Gazprom“ iz 2008. godine. Ali evropske sankcije su pretvorile nekada enormne profite Gazproma u ogromne gubitke, umanjujući finansijski uticaj Putinovih dugogodišnjih saveznika — „Gaspromovih parazita“, uključujući Mihaila i Jurija Kovalčuka i Genadija Timčenka.

Kao što je Milov nedavno tvrdio, Čemezov se pojavio kao dominantna figura među Putinovim poslovnim saveznicima. Uprkos tome što je imao nekoliko kvalifikacija osim svoje prethodne službe u KGB-u zajedno sa Putinom u Drezdenu, on je iskoristio ovaj odnos kako bi osigurao kontrolu nad ruskom industrijom naoružanja, sada konsolidovanom pod kompanijom Rostec, koja, podržana federalnim finansiranjem (iako njene finansije ostaju državna tajna), nadgleda otprilike 80 posto ruske odbrambene proizvodnje.

Čemezov je, također, glavni dobitnik rata u Ukrajini. Nedavne smjene u vladinom osoblju - prije svega, smjena ministra odbrane Sergeja Šojgua - išle su u korist Čemezova, jer se Šojgu više ne usuđuje žaliti na Rostecove nekvalitetne proizvode. U međuvremenu, glavni štićenik Čermezova, Denis Manturov, unaprijeđen je u prvog potpredsjednika Vlade. I Manturov i Aleksej Djumin, još jedan Čemezov saveznik, sada imaju mjesta u moćnom Savetu bezbjednosti.

 

Poznavao sam Nabiulinu 1990-ih, kada je bila nadaleko cijenjeni član ruskog liberalnog tabora. Godine 2013. izbila je žestoka borba unutar Putinovog najužeg kruga oko toga ko će voditi Centralnu banku - liberal ili etatista. Glavni kandidati bili su Aleksej Kudrin, liberalni bivši ministar finansija i etatistički tvrdolinijaš Sergej Glazjev. Kao Putinov ekonomski savjetnik u to vrijeme, Nabiulina je dovela liberale do pobjede, potpomognuta Putinovim dugotrajnim strahom od ponavljanja finansijskog kraha 1998. godine koji je srušio vladu premijera Sergeja Kirijenka.

Čini se da su trenutni prioriteti Nabiulline kontrola inflacije, smanjenje odliva kapitala, stabilizacija rublje i podrška rastu BDP-a, za koji se predviđa da će pasti na 0,5-1,5 posto u 2025. godini, u odnosu na ovogodišnje očekivane stope od 3,6 posto. Ali, pošto nije uspela obuzdtia inflaciju, vjerovatno će biti otpuštena. Njena prva zamjenica od povjerenja, Ksenija Judaeva, degradirana je 2023. godine i premještena u Međunarodni monetarni fond. Na nedavnom samitu BRICS-a u Kazanju, Putin se čak i okrutno našalio na račun Nabiulline, pa je bila vidno uznemirena.

Sada se postavlja pitanje da li će Putin zamijeniti Nabiullinu nekvalificiranim lojalistom koji će srezati kamatne stope, dozvoliti da se inflacija i odliv kapitala povećaju i rublja će se sunovratiti u propast. S obzirom na to da je ruska ekonomska kriza direktna posljedica Putinove invazije i kasnijih zapadnih sankcija, jedini način da se stabilizira ruska ekonomija je da se okonča rat i povuku njene snage iz Ukrajine.