Misija UN: Rusija narušava slobode na okupiranim teritorijama
U tematskom izvještaju, misija UN-a za ljudska prava navodi: Kremlj namjerno narušava prava i slobode na okupiranim teritorijama Ukrajine.
Rusija je stvorila "zaglušujuću atmosferu straha" na okupiranim teritorijama Ukrajine, koju koristi za kontrolu stanovnika, suzbijanje neslaganja i dalje razvijanje represije. Do ovog zaključka su došli stručnjaci Specijalne posmatračke misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u tematskom izvještaju objavljenom 20. marta.
Misija UN, koja u Ukrajini radi posljednjih 10 godina, obavila je više od 2.300 intervjua sa žrtvama i svjedocima kršenja ljudskih prava, kao i sa braniteljima ljudskih prava, advokatima, medicinskim radnicima, novinarima i predstavnicima ukrajinske vlade. od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Njeni predstavnici su pratili sudske rasprave i mjesta pritvora na teritoriji koju kontrolira Kijev - u isto vrijeme, Ruska Federacija je uskratila istraživačima pristup okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Sistemsko postupanje
U izvještaju se detaljno analiziraju postupci ruskih okupacionih vlasti u protekle dvije godine. Autori izvještaja se oslanjaju na činjenice o brojnim pritvaranjima, nestancima, mučenjima i prijetnjama mirnim ukrajinskim građanima od strane ruskih vojnih i sigurnosnih snaga. Posebno se spominje 687 slučajeva proizvoljnog pritvaranja, 48 slučajeva seksualnog nasilja, 26 slučajeva pogubljenja civila na licu mjesta i ubistvo 30 osoba u pritvorskim jedinicama. Međutim, stvarnih slučajeva kršenja ljudskih prava i sloboda može biti mnogo više, naglašava se u dokumentu.
„Do 31. decembra 2023. godine, ruske vlasti su pokrenule krivične istrage u samo četiri slučaja prekršaja... Šta više, u junu 2023. godine, Ruska Federacija je usvojila zakon koji je efektivno amnestirao rusko vojno osoblje za pretjerano veliki broj zločina", navodi se u izvještaju istraživačkog tima.
Eksperti UN-a primjećuju nekažnjivost vojne represije u prvim sedmicama i mjesecima okupacije koja je unijela strah među stanovnicima okupiranih teritorija, na kojima je kasnije formirana vlast pod ruskom kontrolom.
„Mnogi ljudi koji žive na okupiranim teritorijama bili su podvrgnuti zastrašivanju i represiji, suočeni sa stalnom prijetnjom nasiljem, pritvorom i kažnjavanjem, u situaciji kada niko nije odgovarao za kršenja prava I sloboda... Okupacione vlasti su ukinule ukrajinske sisteme upravljanja, administraciju, pravosuđe i obrazovanje, umjesto toga nametnuli ruski sistem, ućutkali opoziciju i svaki vid neslaganja, potisnuli manifestacije ukrajinske kulture i identiteta zabranom ukrajinskog jezika i medija na ukrajinskom jeziku”, navodi se u izvještaju UN.
Vladavina pod prinudom
Sumirajući procese uspostavljanja i konsolidacije ruske moći na ukrajinskim teritorijama, stručnjaci UN-a napominju da se ona zasniva, prije svega, na prinudi nad civilima. Okupatori su natjerali ukrajinske zvaničnike, nastavnike, medicinske radnike i službenike za provođenje zakona da sarađuju sistematskim prijetnjama. Pripajanje "novih regiona", prisilno izdavanje pasoša i davanje ruskog državljanstva efektivno su raselili sve one koji se nisu slagali sa ruskom vlašću.
"Državljani Ukrajine koji žive na okupiranoj teritoriji bez ruskog pasoša mogu biti deportovani ako njihove 'ekstremističke aktivnosti' ugrožavaju nacionalnu sigurnost", citiraju autori izvještaja nove ruske zakone. - S obzirom na široku definiciju pojma "ekstremističke aktivnosti" ... građani mogu biti u opasnosti od deportacije zbog izražavanja proukrajinskih stavova ili kritikovanja zvaničnih ruskih narativa o ratu".
Deokupacija i pomirenje
Čak i nakon deokupacije velikih područja krajem 2022. godine i dalje se osjećaju posljedice ruske vladavine u tim zajednicama.
„Kada su se ruske oružane snage povukle, pojačale su vojne napade na ranije okupirane teritorije... Naprimjer, u gradu Hersonu, OHCHR je zabilježio četiri civilne žrtve tokom okupacije. Međutim, granatiranje nakon završetka okupacije, do 31. decembra 2023. godine rezultiralo je smrću 178 civila i 716 ranjenih osoba... Kao rezultat razaranja, pljačke i miniranja, ljudi u zajednicama nad kojima je Ukrajina vratila kontrolu nisu imali odgovarajući smještaj, stabilne komunalne usluge, hranu i posao", navodi se u izvještaju.
Uz to, zajednicama je potreban sociopsihološki oporavak, njihovi pripadnici traže pravdu za brojna kršenja vlastitih prava.
"Žrtvama su potrebna sredstva krivičnog gonjenja koja prevazilaze krivičnu odgovornost i uključuju mjere usmjerene na promociju istine, reparacije, prava i reintegraciju ljudi", navode stručnjaci UN-a.
Eksperti UN u izvještaju kritiziraju ukrajinske vlasti zbog kršenja građanskih prava tokom progona stanovnika okupiranih teritorija zbog kolaboracije sa okupatorom. Monitoring misija naziva zakonodavnu definiciju saradnje "nejasnom i nepreciznom".
„Zakon potencijalno inkriminira gotovo svaki rad ili poslovnu aktivnost na okupiranoj teritoriji, bez obzira da li su ti postupci doveli do negativnih posljedica po državu“, upozoravaju stručnjaci.
Istovremeno, praksa pozivanja ukrajinskih policijskih službenika na odgovornost za kolaboracionizam, po njihovom mišljenju, još manje doprinosi pomirenju u zajednicama. Više od četvrtine krivičnih istraga koje se istražuju u izvještaju bile su praćene proizvoljnim pritvaranjem, mučenjem i maltretiranjem osumnjičenih, navodi se u izvještaju misije UN-a.