Mir na referendumu: šta stoji iza inicijative Zelenskog i zašto stručnjaci imaju oprečna mišljenja
Ideja o stavljanju mirovnog sporazuma na nacionalni referendum ponovo se vratila u javnu sferu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski dozvoljava takvu mogućnost pod uslovom da postoji prekid vatre i sigurnosne garancije, a istovremeno predstavlja mirovni plan od 20 tačaka. Međutim, stručnjaci koje je intervjuirao Focus imaju različite procjene i političkih motiva ove inicijative i njene usklađenosti s Ustavom Ukrajine.
Predsjednik Volodimir Zelenski nije isključio mogućnost da se pitanje mirovnog sporazuma, o kojem se trenutno pregovara uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, može staviti na nacionalni referendum. To je izjavio tokom razgovora sa novinarima 23. decembra.
Prema riječima šefa države, konačnu odluku o mirnom završetku rata - uključujući i to koje teritorije mogu biti predmet sporazuma - treba da odredi narod Ukrajine direktnim izražavanjem volje. Ali to zahtijeva stvarne sigurnosne uslove.
"Možemo staviti mirovni sporazum na referendum koji će osigurati kraj rata. Ljudi bi trebali moći birati da li nam takav kraj odgovara ili ne", rekao je Zelenski.
Naglasio je da organiziranje referenduma nije moguće pod granatiranjem i da zahtijeva dug period prestanka borbi. Prema njegovoj procjeni, potrebno je najmanje 60-dnevno primirje kako bi se pripremilo takvo glasanje - u suprotnom se referendum se jednostavno neće moći održati.
Predsjednik Zelenski nije isključio mogućnost da se glasanje o mirovnom sporazumu održi istovremeno sa predstojećim izborima.
Nakon toga, Volodimir Zelenski predstavio je kompletnu listu od 20 tačaka osnovnog mirovnog plana, koji je osmišljen da postane temelj za okončanje rata sa Rusijom i osiguranje dugoročne sigurnosti Ukrajine. Dokument je razvijen u bliskoj koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim partnerima, ali neke odredbe još uvijek zahtijevaju konačno odobrenje.
Prema riječima šefa ukrajinske države, ovaj osnovni dokument će igrati ključnu ulogu u međunarodnim mirovnim pregovorima. On utvrđuje političke sporazume između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Rusije, iako se pojedinačne tačke mogu promijeniti tokom konsultacija.
Predsjednik je naglasio da dva najsloženija pitanja - status određenih teritorija i postupak za rad nuklearne elektrane Zaporižje - još nisu dogovorena sa partnerima i Rusijom. Reakcija Moskve se očekuje u bliskoj budućnosti nakon konsultacija sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Mirovni sporazum putem referenduma: Hoće li Ukrajinci glasati
Politolog Oleg Posternak smatra da ideja o mogućem referendumu o mirovnom sporazumu nije nova za Bankovu i da se o njoj raspravlja najmanje godinu dana. Prema njegovim riječima, vlasti su ranije razmatrale referendum kao alat za upravljanje javnim emocijama u slučaju usvajanja kompromisnog mirovnog okvira.
"Takvi planovi su se i ranije smišljali na Bankovu. Za mene to apsolutno nije ništa novo. Prije godinu dana sam rekao da će se referendumski alat koristiti za "prigušivanje" emocionalnih tokova koji će neminovno nastati oko usvajanja kompromisnog mira, koji definitivno neće odgovarati cijelom ukrajinskom društvu", kaže stručnjak za Focus.
Istovremeno, Posternak naglašava da se ovdje ne radi samo o prebacivanju odgovornosti sa vlasti na društvo, iako je taj element prisutan.
"Ovo nije toliko priča o odricanju od odgovornosti koliko pokušaj da se pokaže da je ukrajinski narod subjektivan - da mirovni okvir ne stvara samo elita, već ima i uticaj na položaj društva", objašnjava Posternak.
Politikolog sugerira da će, s obzirom na trenutnu formulaciju 20 tačaka mirovnog plana, društvo najvjerovatnije podržati taj plan na referendumu.
„Ako pogledate ovih 20 tačaka koje je predsjednik spomenuo, okvir izgleda vrlo prihvatljivo. Čak su i pitanja jezika i obrazovanja napisana na način koji je što je moguće kompromisniji sa stanovišta evropskog zakonodavstva. Stoga će društvo najvjerovatnije reći „da“, predviđa Posternak.
On naglašava: u ovom slučaju, referendum će se doživljavati ne samo kao demokratski alat, već i kao politička tehnologija.
Politolog povlači paralelu sa Moldavijom, gdje je aktuelna predsjednica Maia Sandu uspjela ojačati svoju poziciju kombinovanjem predsjedničke kampanje sa referendumom o evropskim integracijama.
"To je omogućilo formiranje određene percepcije Sandu kao liderke. Pretpostavlja se da se slična metodologija planira koristiti i u Bankovoj. A to znači da je Zelenski najvjerovatnije odlučio da se kandiduje za funkciju", kaže stručnjak.
Prema riječima Posternaka, referendum u takvoj konfiguraciji ima nekoliko funkcija odjednom:
- - jačanje imidža predsjednika kao lidera koji je izveo zemlju iz rata;
- - mobilizacija birača i povećanje izlaznosti;
- - formiranje pozitivne informacione pozadine za kampanju za reizbor.
"Referendum formira nišu iz koje Zelenski želi dobiti garanciju reizbora. To još nije činjenica, ali sa tehnološke tačke gledišta, namjera je apsolutno jasna. I, u principu, on djeluje logično", dodaje politikolog Posternak.
Razmatranje mirovnog sporazuma od strane Vrhovne Rade: koja je poenta
Osim toga, Posternak skreće pažnju na ideju razmatranja mirovnog plana u Vrhovnoj Radi, nazivajući to "vrlo snažnim političkim potezom".
„Opozicione frakcije bi željele iskoristiti mirovni plan za napad na predsjednika — da ga predstave kao plan kapitulacije, da se fokusiraju na tačke poput ograničenja veličine vojske. A predsjednik želi da društvo vidi kako glasaju određeni poslanici“, objašnjava Posternak.
Dakle, prema mišljenju stručnjaka, Bankova ne samo da minimizira kritike, već i prisiljava opoziciju da javno odluči o mirovnom okviru, uklanjajući dokument iz političke manipulacije.
„Ovo je način da se prisile opozicioni poslanici da ga javno odobre ili jasno odbace — i time uklone status „tajnog sporazuma“ iz mirovnog plana“, kaže Posternak.
Istovremeno, naglašava: predsjednik će formalno potpisati mirovni sporazum. Ali uključivanje parlamenta ima još jedan važan cilj.
„Rusi tvrde da Zelenski navodno nema nikakva ovlaštenja. Ako parlament odobri mirovni plan, to dodatno jača subjektivnost dokumenta, budući da Ruska Federacija priznaje ukrajinski parlament kao stranku“, zaključuje politikolog.
Zašto je ideja referenduma o miru u suprotnosti s Ustavom
Politolog Ihor Reiterovič kritički ocjenjuje predsjednikove izjave o mogućnosti referenduma ili parlamentarne ratifikacije mirovnog sporazuma, smatrajući ih oblikom prebacivanja odgovornosti i političkim manevrom koji nema pravnu perspektivu.
Prema riječima stručnjaka, takva inicijativa direktno protivrječi Ustavu Ukrajine.
„Ovo je klasično prebacivanje odgovornosti, pokušaj da se dio nje ukloni sa sebe. Cijela ova priča se ne može provesti u praksi, jer protivrječi Ustavu“, - naglašava Focus Reiterovich.
On objašnjava: Osnovni zakon sadrži jasnu listu pitanja koja se mogu podnijeti na sveukrajinski referendum, a mirovni ugovori ili posebni ekonomski režimi nisu uključeni u njega.
„Ustav ne sadrži nikakve odredbe o podnošenju pitanja u vezi sa mirovnim sporazumima na referendum. Može se, naprimjer, odnositi na prihvatanje novih teritorija u Ukrajinu ili promjenu administrativno-teritorijalne strukture - i to samo unutar trenutne ustavne teritorije“, - napominje politikolog.
Reiterovič skreće pažnju na činjenicu da važeći Ustav već daje predsjedniku dovoljna ovlaštenja da potpisuje međunarodne sporazume - bez referenduma i bez dodatnog odobrenja parlamenta.
„Drugi član Ustava daje predsjedniku apsolutno dovoljna ovlaštenja da potpisuje takve dokumente i snosi političku odgovornost za njih pred građanima Ukrajine. Kada govori i o referendumu i o ratifikaciji od strane Vrhovne Rade, to je kršenje normi Ustava u vezi s predsjedničkim ovlaštenjima“, objašnjava stručnjak.
Međutim, Reuterovič u tome vidi i pragmatičnu političku kalkulaciju. Prema njegovim riječima, predsjednik može namjerno predložiti formate koje Rusija neće prihvatiti a priori kako bi je javno zabilježio kao stranu sa kojom se ne može pregovarati - posebno za zapadne partnere, uključujući Sjedinjene Američke Države.
„Rusija se mora javno predstaviti kao strana nesposobna za pregovore - posebno za Donalda Trumpa. Ovo je ključna tačka, koliko god cinično zvučalo, ali nalazimo se u takvim uslovima“, napominje politikolog.
Drugi motiv, prema mišljenju stručnjaka, je osiguranje od odgovornosti u slučaju da Ukrajina ipak mora potpisati određene kompromisne dokumente.
„Zelenski shvata da se prije ili kasnije mogu pojaviti dokumenti koji će morati biti potpisani. I želi da tu odgovornost podijele barem parlamentarci“, kaže Reuterovič.
Šta nije u redu sa nacrtom mirovnog sporazuma
Osim toga, komentirajući 20 tačaka samog mirovnog plana, priznaje da u trenutnim uslovima izgledaju relativno prihvatljivo - ali istovremeno sadrže ozbiljne kontradikcije.ds
„Da, ove tačke su kritikovane, ali u situaciji u kojoj se nalazimo, izgledaju manje-više prihvatljivo. To ne znači da su korisne za Ukrajinu. Mnogo je pitanja u vezi sa suverenitetom“, naglašava stručnjak.
Smatra posebno problematičnom kombinaciju deklaracija o suverenitetu sa klauzulama koje ga zapravo ograničavaju.
„Kada prva klauzula govori o potvrđivanju suvereniteta, a zatim propisuje ograničenje broja Oružanih snaga na 800.000, postavlja se pitanje: o kakvom se suverenitetu radi? Ograničavanje vojske je automatsko ograničenje suvereniteta“, napominje Reiterovič.
Odgovarajući na pitanje da li se referendum o mirovnom sporazumu može održati, barem teoretski, politikolog daje nedvosmislen odgovor - new
„Ova pitanja u ovoj formulaciji nisu predmet referenduma. Da bi to postala, Ustav se mora izmijeniti“, objašnjava on.
Prema mišljenju stručnjaka, to bi značilo:
- - nema ratnog stanja;
- - dva glasa u parlamentu;
- - najmanje 300 glasova;
- - apelaciju Ustavnom sudu.
„Ovo je apsolutno nerealna priča. Mirovni sporazum, mirovni ugovor, posebna ekonomska zona nisu predmet referenduma“, naglašava Reuterovič.
On, također, poredi moguću inicijativu sa "pet pitanja predsjednika" tokom lokalnih izbora 2020. godine, napominjući da takav format nema odgovarajuću pravnu snagu.
"Ovo je nezakonita priča koja se ne može ni na koji način provesti", zaključuje politikolog.
Podsjetimo, 23. decembra ukrajinski pregovarači Rustem Umerov i Andrij Hnatov vratili su se u Kijev i izvijestili predsjednika Volodimira Zelenskog o rezultatima konsultacija sa Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njihovim riječima, sada su pripremljeni nacrti nekoliko ključnih dokumenata.
Focus je također napisao da su, prema riječima šefa ukrajinske obavještajne službe Kirila Budanova, daljnji pregovori o mirnom rješenju u Ukrajini optimistični. Međutim, naglasio je da je proces višestruk i složen.