Milioni će platiti cijenu izlaska Rusije iz sporazuma o žitu, kaže generalni sekretar UN  

On je rekao novinarima u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku da će potez Moskve "zadati udarac ljudima kojima je hrana potrebna svuda".

"Stotine miliona ljudi suočavaju se sa glađu, a potrošači se suočavaju sa globalnom krizom troškova života. Oni će platiti cijenu", rekao je Guterres.

Šef UN-a je dodao da duboko žali zbog odluke Rusije, ali je dodao da ona neće zaustaviti napore UN da "olakša neometan pristup" globalnim tržištima hrane i đubriva iz Ukrajine i Rusije.

„Gledajući unaprijed, naš cilj mora biti da nastavimo unapređenje globalne sigurnosti hrane i globalne stabilnosti cijena hrane.  To će ostati u fokusu mojih napora, uzimajući u obzir porast ljudske patnje koja će neizbježno proizaći iz ruske odluke", rekao je Guterres.

Guterres se požalio da je pismo koje je prošle sedmice poslao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sa novim prijedlogom da se inicijativa održi živom "prošla bez pažnje".

U pismu, čiji sadržaj do sada nije objavljen, predloženo je da se podružnica glavne ruske poljoprivredne banke, čije su aktivnosti otežane sankcijama, ponovo poveže na globalni SWIFT bankarski sistem.

Rusija se dugo žalila da su sankcije ometale njen izvoz žitarica i đubriva, što znači da nisu ispunjeni uslovi koje je Rusija postavila za proširenje inicijative za izvoz žita preko crnomorskih luka.

Guterres je ukazao na napredak u ovoj oblasti, pišući Putinu da je "ruska trgovina žitom dostigla veliki obim izvoza i da se tržišta đubriva stabilizuju, a ruski izvoz se približava potpunom oporavku."

Komentirajući poziv američke administracije Moskvi da se što prije vrati sporazumu o žitu, ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov rekao je u saopćenju da “Washington nije maknuo prstom da otkloni poremećaje u poljoprivrednim sporazumima koje su stvorile SAD. "

Osim toga, Antonov je u izjavi objavljenoj na Telegram kanalu ruske ambasade optužio SAD da imaju koristi od Crnomorske inicijative za žito i transformiraju humanitarnu aktivnost u komercijalni projekat za zapadne poljoprivredne kompanije, dodajući da prehrambeni proizvodi nisu išli u zemlje kojima je najviše potrebna hrana.

"Gotovo godinu dana prehrambeni proizvodi se ne isporučuju u siromašne zemlje, već uglavnom u razvijene zapadne države", naglasio je Antonov.

"Odluka naše zemlje da ne obnovi učešće u dogovoru o žitu apsolutno odgovara trenutnim okolnostima. Administracija SAD treba prestati obmanjivati ostatak svijeta. Bit ćemo spremni razmotriti pitanje vraćanja mehanizma tek kada su apsolutno sigurni u efikasnost i efektivnost paketa Istanbulskih sporazuma“, naglasio je ruski ambasador.

Ranije u UN-u, američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield  optužila je Moskvu da drži "čovječanstvo kao taoca" napuštanjem sporazuma o žitu.

Ona je rekla da je Rusija "zadala još jedan udarac najugroženijima na svijetu", samo sedmicu dana nakon što je Rusija blokirala obnovu ključnog puta dostave pomoći u Siriju, koji je spas za milione ljudi koji žive u područjima zemlje pod kontrolom pobunjenika.

"Ovo je zaista još jedan čin okrutnosti. Dok Rusija igra političke igre, stvarni ljudi će patiti", rekla je Thomas-Greenfield o povlačenju Rusije iz ugovora o žitu.

Tokom sukoba između Rusije i Ukrajine koji je traje 16 mjeseci, ukrajinske crnomorske luke su blokirane ratnim brodovima sve dok sporazum, uz posredovanje UN-a i Turske i potpisan u julu 2022. godine, nije omogućio prolaz kritičnih pošiljki žitarica.

Odbijanje Rusije da produži dogovor o žitu objavljeno je nakon što su bespilotne letjelice ukrajinske vojske izvršile udar jedini most koji povezuje rusko kopno sa poluostrvom Krim, ključnu liniju snabdijevanja ruskih snaga na jugu Ukrajine, iako Moskva kaže da napad nema nikakve veze sa njenom odlukom o povlačenju iz ugovora o izvozu žita.

Crnomorska inicijativa za žito, uz posredovanje UN i Turske, dozvolila je izvoz 32,9 miliona metričkih tona  hrane iz Ukrajine od augusta prošle godine, od čega je više od polovine izvezeno u zemlje u razvoju, prema Zajedničkom koordinacionom centru u Istanbulu.

Dogovor o žitu je okončan 17. jula. Rusija ga je odbila ponovo produžiti, jer, kako navode, nije proveden dio sporazuma koji je predviđao uklanjanje prepreka za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Rusije.

Sekretar za štampu ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva spremna obnoviti dogovor, ali tek nakon što se ispuni dio koji se odnosi na obaveze prema Moskvi.

Glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu Maximo Torero rekao je prošle sedmice da bi kraj sporazuma značio siguran "novi skok" cijena hrane - iako je nejasno koliko će trajati.  

Neki analitičari ne predviđaju trajni rast cijena roba poput pšenice, jer u svijetu ima dovoljno žitarica. Ali mnoge zemlje se već bore sa visokim cijenama hrane, koje dovode do rasta broja gladnih u svijetu.