Miješanje Rusije viđeno na lokalnim izborima u Moldaviji

Uoči najave Evropske komisije da je preporučila otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU) sa Kišinjevom, zemlja je upravo doživjela jednu od najdramatičnijih lokalnih izbornih kampanja u novijoj historiji.

Samo dva dana prije glasanja, Državna komisija za vanredne situacije je, na osnovu izvještaja službe sigurnosti, zabranila je izlazak na izbore kandidatima stranke Šansa. Stranka, koja je izuzetno aktivna u nekim regijama zemlje, zamijenila je stranku Șor, koju je osnovao odbjegli oligarh Ilan Șor, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog učešća u krađi vrijednoj milijardu dolara.

Stranka Șor je zabranjena ranije ove godine, a Šansa je brzo stvorena kao zamjena, sa namjerom da osvoji glasove usmjerene protiv vlade, čime je postala sljedeća ruska proxy stranka u moldavskoj politici.

U dugom izvještaju koji, kako je barem jedan stručnjak tvrdio, nije baš transparentan, Moldavska obavještajna i sigurnosna služba (ISS) je rekla da je dokumentirala nekoliko šema putem kojih je stranka Šansa primala novac iz Rusije preko državljana trećih zemalja, npr. Kazahstana.

U izvještaju se navodi da su nezakonita plaćanja vršena lokalnim javnim upravama u regijama u kojima Ilan Șor i njegovi sljedbenici imaju određeno političko prisustvo. Șorov novac, ističu moldavske vlasti, dolazi zajedno sa većim ruskim uticajem na moldavsku politiku. Șor i stranka koja nosi njegovo ime poriču optužbe, iako otvoreno podržavaju Moskvu i visoki ruski zvaničnici ih nazvaju „pouzdanim partnerima“.

Moldavski premijer Dorin Recean potvrdio je navode iz izvještaja.  

„Imamo neprijateljskog aktera izvan — Rusku Federaciju — koji sa ovim ogromnim sumama iplaćenim preko organizirane prekogranične kriminalne mreže, želi  uništiti Republiku Moldaviju“, rekao je Recean.

Pristup koji koriste ruski zastupnici opisan je u izvještaju ISS-a kao „regionalizacija“ ili sukobljavanje regiona sa centralnom vladom – kao što su političari povezani s Ilanom Șorom, uključujući aktuelnog šefa autonomne regije Gagauzia, Evghenia Guțul, činili u prošlosti.

Odluka o zabrani izlaska na izbore kandidatima Šanse u posljednjem trenutku nije komentirana od strane evropskih institucija, ali je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) izdala pomalo kritičko saopštenje, rekavši da je ta odluka „ograničila izbor birača i rezultirala nespornim izvjesnim rezultatima izborne utrke u nekim manjim lokalitetima.”

 

Ovo je tačno, iako moldavske vlasti tvrde da im nije ostavljen izbor kada su se suočile sa hibridnim prijetnjama iz Rusije; ista taktika koja je dokumentirana u prethodnim prilikama kada je Ilan Șor bio uključen.

Prava svrha hibridnih operacija poput ovih nije samo stvaranje izbornih snaga koje bi potkopavale politiku prozapadne vlade, već radije stvaranje konfuzije i podrivanje povjerenja u demokratske institucije.  

„Niko ne igra pošteno“ poruka je da Kremlj rado pušta korene u glavama moldavskog naroda.  

Ovaj pristup, koji se široko praktikuje u Rusiji, poznat je kao strateška dvosmislenost.

Evo lekcije o tome šta se dešava kada prodemokratska vlada održi izbore u uslovima hibridnog rata. Moldavija vjerovatno ima taman dovoljno demokratske otpornosti u ovoj fazi, uglavnom zahvaljujući postojanoj podršci EU, da bi mogla proći kroz ovo vrijeme, ali predsjednički izbori sljedeće godine bit će veći izazov.

To, također, pokazuje zašto je vjerovatno dobra ideja odgoditi predsjedničke izbore u Ukrajini, koja je trenutno pod mnogo većim pritiskom, vojno i na drugi način. Za obje zemlje, kredibilitet demokratske politike je u pitanju u trenutku stvaranja ili prekida opstanka zemlje.