Migranti primorani da se bore u Putinovom ratu

Kanal Baza Telegram, koji se sumnjiči za povezanost sa službama sigurnosti, objavio je početkom decembra da je više od 350 ljudi privedeno i poslano u vojsku nakon racija u skladištima i gradilištima u Podmoskovlju.

Dva dana ranije, iz crkve u Sankt Peterburgu Fontanka saopćeno je da je 20 ljudi nasilno registrirano za vojsku. Svi su bili migranti koji su nedavno dobili rusko državljanstvo, navodi se u saopćenju.

Etničke manjine podnijele su najveći teret mobilizacijske akcije Kremlja od početka ruske invazije na Ukrajinu. Imućniji Rusi iz zapadnih urbanih centara poput Moskve su naizgled manje pogođeni od radnika migranata sa ruskim državljanstvom ili etničkih grupa iz regiona Dalekog istoka.

Obrazac se ponovio kada je naoružano osiguranje izvršilo raciju u trgovačkom centru u gradu Jekaterinburgu na Uralu, provjeravajući dokumente kako bi identificirali osobe koje su nedavno dobile rusko državljanstvo.

Deset taksista sa novoizdatim ruskim ispravama pozvano je u vojni ured u dalekoistočnoj luci Vladivostok, saopćio je lokalni ogranak ruskog Istražnog komiteta. U oktobru su džamije i muslimanski molitveni domovi pretreseni sa istim ciljem.

Puni obim i razmjere ovih racija su nepoznati. Vojno sposobni muškarci se, također, kupe sa njihovih univerzitetima i na ulici ispred stanica moskovskog metroa.

„26-godišnjeg Romana je policija privela na izlazu iz stanice metroa Voikovskaja“, saopćio je Telegram kanal Ostorozhno Moskva 1. decembra. „Nakon provjere Romanovih dokumenata, zadržan je bez objašnjenja i odveden u vojni  ured Golovinskog“.

Kremlj očigledno pojačava prisilno regrutiranje u pokušaju da izbjegne novi val "zvanične" mobilizacije prije predsjedničkih izbora u martu, sprečavajući svaki izazov koji bi mogao naštetiti popularnosti predsjednika Vladimira Putina prije glasanja.  

 

U oktobru je Aleksandar Bastrikin, šef Istražnog odbora, koji je formirala ruska federalna Agencija za istrage i provođenje zakona, rekao da bi migranti trebali izgubiti državljanstvo ako odbiju učestvovati u ratu.  

Kommersant je 15. decembra izvijestio da je dvojici migranata oduzeto rusko državljanstvo zbog "izbjegavanja" vojne dužnosti, a oko 15.000 migranata je do sada deportovano tokom ove godine, u sklopu kampanje protiv ilegalnih migranata poznate kao "Ilegalac-2023". Mnoge racije su aktivno podsticane na društvenim mrežama, izvijestio je Bellingcat.

"Samo u prvoj fazi Illegal-2023, Bellingcat je pronašao pet slučajeva u kojima su policijske racije odmah pratile ksenofobične kanale koji su objavljivali lokaciju 'migranta'", navodi se na web stranici.

Rusko-finska granica, također, je postala žarište za prisilno regrutovanje. Finska je zatvorila granicu po drugi put u decembru kao odgovor na to što je Rusija dala vize i osigurala transportna sredstva ugroženim državljanima trećih zemalja, uključujući migrante i izbjeglice iz Somalije, Iraka i drugih, uglavnom, bliskoistočnih zemalja.

Ovi ljudi postaju izuzetno ranjivi u trenutku kada ostanu bez viza. Rusija ih je navodno prisiljavala da potpišu vojne ugovore za služenje u Ukrajini kako bi zaobišli njihove naredbe o deportaciji.

Iskorišravanje državljana trećih zemalja u nevolji postalo je centralni dio procesa regrutacije za prvu liniju fronta – čak i tako udaljena mjesta kao što je Nepal borila su se sa ruskim pokušajima da regrutuju njihove državljane. Policija je početkom decembra privela 10 muškaraca zbog krijumčarenja nezaposlenih mladih u rusku vojsku – a do sada je prijavljeno da je u Ukrajini ubijeno šest državljana Nepala.

Bezosjećajne prakse uključene u dovođenje svježeg topovskog mesa ne pokazuju znakove popuštanja.  

 

 

Cepa.org