"Masovna krađa ukrajinskog žita": nove sumnjive radnje okupacionih čelnika. Kako će biti kažnjeni?

Ukrajinske agencije za provođenje zakona prijavile su Volodimiru Saldu, kojeg je Kremlj imenovao da upravlja okupiranim dijelom Hersonske oblasti za kojeg se sumnja da je povezan sa krađom gotovo 3.000 tona ukrajinskog žita. Ovo je nedavno objavio Ured glavnog tužitelja Ukrajine. Kako se navodi u istrazi, osumnjičeni je, kao visokopozicionirani rukovodilac na osvojenoj teritoriji, "izvršio pritisak na predstavnike lokalnog biznisa i doprinio otimanju i pljački preduzeća".

Projekat Radio Slobode "Novosti iz Azova" saznao je da li ruski okupacioni zvaničnici mogu biti osuđeni za izvoz ukrajinskog žita? Koje su razmjere takvih aktivnosti i šteta nanesena poljoprivrednom sektoru Ukrajine? Kako procesuirati osuđene u odsustvu i da li je to realno?
U jesen 2022. godine, Volodimir Saldo je naredio stvaranje privremene uprave u okupiranom Hersonskom pekarskom kombinatu. Ovo preduzeće se bavilo skladištenjem, preradom i otpremom proizvoda od žitarica za pomorski, drumski i železnički transport. U skladištima je uskladišteno više od 30.000 tona žitarica i industrijskih kultura različitih privrednih subjekata.
Shvativši interese vojnog i političkog rukovodstva Rusije u vezi sa prisvajanjem imovine ukrajinskih preduzetnika, Saldo je dao nalog za izvoz žitarica iz Hersona, navelo je Tužilaštvo. Kao rezultat toga, okupacione vlasti su preuzele tri barže žetve ječma iz 2021. godine, sa više od 2.800 tona i vrijedne skoro 15 miliona grivna.
Agencija je podsjetila i da je Saldo ranije proglašen krivim za izdaju, saradnju i negiranje oružane agresije Rusije na Ukrajinu i osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora uz konfiskaciju imovine. Okupacioni zvaničnik je ovu odluku nazvao "odlukom" koju je sudija donio pod pritiskom. Saldo još nije reagirao na nova djela za koja se sumnjiči.

"Opljačkano je 20 milijardi grivna"

Taras Semkiv, zamjenik načelnika Odeljenja za borbu protiv zločina počinjenih u uslovima oružanog sukoba Ureda glavnog tužitelja, rekao je za „Novosti iz Priazovlja“ da su razmjere pljačke ukrajinskog žita na okupiranim teritorijama juga, koje su pod istragom, mnogo veće od onoga što je evidentirano u istrazi protiv osumnjičenog Salda.
“Zapravo, glavni istražni odjel Službe sigurnosti Ukrajine vodi pretkrivičnu istragu u još jednom tako velikom krivičnom postupku, koji se tiče cijele teritorije Ukrajine u vezi sa pljačkom imovine na okupiranim teritorijama, uključujući i krađu žitarica i sjemenskih kultura. Procesno rukovođenje u ovom postupku vrši Tužilaštvo. Također je o sumnji obavestio šefove regiona Herson i Zaporožje. A riječ je o mnogo većim brojkama, odnosno oko 1.700.000 tona žitarica i sjemena vrijednih više od 20 milijardi grivna", rekao je Semkiv.
Stoga je, kaže tužitelj, pretkrivična istraga u ovom predmetu još uvijek u toku i još je rano govoriti o bilo kojoj njenoj konačnoj tački. On je naglasio da je riječ o "veoma obimnoj istrazi o čijim će se posljedicama moći govoriti nešto kasnije, s obzirom na razmjere takvih aktivnosti".

Kazna za otuđivanje imovine

Još jedan okupacioni zvaničnik kojeg je Ruska Federacija imenovala da upravlja okupiranim dijelom regije Zaporožja, Jevhen Balicki, osuđen je prošle godine za kolaborativne aktivnosti i zločine protiv temelja nacionalne sigurnosti Ukrajine. Osuđen je na 15 godina zatvora uz oduzimanje imovine. Balicki je ovu odluku nazvao "lažnom". I ove godine je osumnjičen za prisilno raseljavanje ljudi.
Predstavnik Tužilaštva, Semkiv, napomenuo je da se za krađu žitarica može smatrati odgovornim okupatorski službenik.
 „Takozvani šef administracije Zaporoške oblasti, također, ima prijavu na osnovu sumnje o prisvajanju ukrajinskog sjemena i žitarica i druge imovine na okupiranoj teritoriji. Prema verziji pretkrivične istrage, ove osobe su, u dosluhu sa najvišim vojnim i političkim rukovodstvom Ruske Federacije, u određenom trenutku donijele odluku prisvojiti značajnu količinu imovine, koja nije prouzrokovana nikakvom vojnom nužnosti, što je izričito zabranjeno Ženevskim konvencijama tokom oružanog sukoba. S tim u vezi podneseno je više prijava sumnji. Međutim, istraga u ovom krivičnom postupku je i dalje u toku”, pojasnio je Semkiv.
Istraga takvih zločina nije laka, jer ukrajinski policajci nemaju pristup okupiranim teritorijama, kaže tužitelj. Međutim, moderne tehnologije omogućavaju provođenje takvih istraživanja.
“Prikupljanje dokaza se nastavlja, kada to bude dovoljno, bit će donesena odluka o ustupanju ovih krivičnih postupaka sudu, shodno optužnici ili predstavci. A sud će već odlučivati o krivici ili nevinosti ovih osoba. Što se tiče moguće kazne, to je do 12 godina zatvora. Ne možemo čekati deokupaciju ovih teritorija, jer što više vremena prolazi, to su manje šanse da se takvi zločini dokažu. Zato sada moramo raditi. Razumijemo da se radi o prilično velikoj grupi ljudi. U ovu aktivnost je bilo uključeno više brodova uz pomoć kojih je ovo žito naknadno transportovano. Razumijemo da su ovi proizvodi prodavani kao ruski usjevi, te činjenice su prikrivane, vršene su isporuke u određene zemlje”, rekao je predstavnik Tužilaštva.
Naglasio je da je sada potrebno pronaći cijeli lanac ove aktivnosti, identificirati sva plovila koja su bila uključena u transport ukrajinskog žita sa okupiranih teritorija, sva transportna sredstva i pokušati ih potražiti i u skladu s tim uhapsiti počinitelje.
Uprkos činjenici da se postupak odvija u odsustvu, vremenom krivci mogu biti kažnjeni, u istoriji je bilo sličnih slučajeva, dodao je Semkiv. Posebno je naveo činjenice nakon Drugog svjetskog rata, kada su suđenja nacistima nastavljena nakon mnogo decenija, ali su ipak završili na optuženičkoj klupi.
„Nastojat ćemo naći ova lica u inozemstvu, pronaći njihova imovina, tragati za njima i u ovu potragu uključiti što više zemalja. U isto vrijeme, razumijemo da postoje i moguće činjenice kada će ove osobe iz određenih razloga biti izručene od strane ruskih vlasti nakon završetka sukoba. Mogući su različiti razvoji događaja, ali da bi pravda bila zadovoljena, naš zadatak u ovoj fazi je da prikupimo dokaze što je moguće potpunije”, rekao je Semkiv.

"Prisiljen raditi za kopejke"

Serhij Hlan, zamjenik predsjednika regionalnog vijeća Hersona, rekao je za "Novosti iz Priazovja" da danas okupatori imaju agrarnu sferu pod potpunom kontrolom.
 “Prve godine okupacije poduzetnici su još uvijek mogli prodati svoje žito za gotovinu, iako su cijene obično više ličile na pljačku, jer nije bilo drugog načina da prodaju svoje žito. A kasnije su okupatori ponudili onim preduzetnicima koji su ostali da preregistruju preduzeće prema ruskom zakonodavstvu. U početku je to bio, recimo, podsticaj u vidu činjenice da je ponuđena mnogo viša cijena za žito. Naknadno se to radilo pod prisilom, počeli su  zastrašaviati, jer ova podsticajna akcija po povećanoj cijeni nije dala rezultate u masovnoj preregistraciji preduzeća. A onda su okupatori počeli da zastrašivati, prijeteći "nacionalizacijom", ali su kasnije ipak natjerali one koji su ostali i pristali da rade, da pređu na rad po ruskom zakonodavstvu", rekao je Hlan.
Okupatorska vlast otkupljuje žito koje uzgajaju preduzetnici po niskim cijenama, napomenuo je poslanik. Prema njegovim riječima, za mnoge je ovaj posao na granici rentabilnosti, a za male poljoprivrednike generalno neisplativ.
„Znam nekoliko primjera kada su ljudi bili primorani baciti svoje žito jer je izgubljeno, nisu ga mogli prodati, a cijena koja je ponuđena nije odgovarala ni istovaru žita iz skladišta. Stoga su neki jednostavno napustili taj posao. Rusija preko okupacionih vlasti nudi određene subvencije, ali su za te subvencije uveli ovu šemu potprodaje žita. Odnosno, pod krinkom pomaganja zemljama sa niskim dohotkom u borbi protiv gladi, Rusija zapravo pljačka preduzetnike sa okupiranih teritorija i tjera ih da rade za kopejke“, naglasio je Hlan.

"Ne samo žito"

Načelnik Oblasne vojne uprave Zaporožja Ivan Fedorov rekao je prije neki dan da „okupatori nastavljaju masovnu krađu ukrajinskog žita“. Prema njegovim podacima, radi se već o milionima tona žitarica i tehničkih kultura koje se ilegalno izvoze na Krim i teritoriju Rusije, a potom izvoze.

Prema njegovim podacima, sada je 80 posto zemljišta u zoni aktivnih neprijateljstava ili pod okupacijom. Sa ovih teritorija okupatori sakupljaju i kradu useve, naglasio je Fedorov.
Zamjenik Gradskog vijeća Zaporožja Dmitro Kirilčuk rekao je za "Novosti Priazovja" da je obim izvoza žitarica sa okupirane teritorije regiona "kolosalan". A okupacione vlasti to ne kriju.
„Kad smo već kod brojki, ove godine su okupatori već objavili da je samo sa privremeno okupirane teritorije Zaporoške oblasti izvezeno oko pola miliona tona. A osim toga, planiraju izvoz do kraja godine, očigledno. Uključujući i preko Berdjanska na Krimu, kroz cijelu ovu lučku infrastrukturu, izvozit će se na teritoriju susjeda (Ruske Federacije), nakon čega će se, shodno tome, transportovati u zemlje Afrike i Dalekog istoka. Samo prošle godine izvezeno je 2,5 miliona tona žitarica. Osim toga, izvezeno je 200.000 tona voća, uključujući i privremeno okupiranu teritoriju regije Zaporožja“, rekao je Kirilčuk.
Gubici u poljoprivrednom sektoru će biti i nakon deokupacije okupiranog dijela Zaporoške oblasti, kaže zamjenik. Zbog činjenice da postoje aktivna neprijateljstva i prisustvo ruskog vojnog osoblja, teritoriju će biti potrebno deminirati.

Kako počinitelje kazniti?

Andrij Jakovlev, advokat i ekspert Medijske inicijative za ljudska prava za međunarodno humanitarno i krivično pravo, rekao je za "Novosti iz Priazovije" da većina ljudi osuđenih za ratne zločine ili aktivnosti saradnje ima kazne u odsustvu. Ukrajina treba stvoriti efikasnu infrastrukturu za izvršenje ovih kazni, kaže advokat.
“Razumijemo da su ti ljudi u Ruskoj Federaciji, ali jednog dana će putovati, ili, recimo, mogu se preseliti i živjeti u drugim zemljama. Moramo napraviti takvu infrastrukturu da ih sve te zemlje već traže, ili da postoje nalozi za njihovu potragu, ili da su izvršeni zahtjevi za ekstradiciju. A što je šira takva infrastruktura da pokrije što više zemalja, veće su šanse da ćemo ih privesti. Trenutno je ova procedura komplikovana, ali znam da se dešavaju određena kretanja, ali ih komplikuje činjenica da bi, recimo, bilo najpogodnije koristiti evropski nalog za hapšenje, on bi nam bio dostupan kada postanemo članica Evropske unije. Za sada, shodno tome, treba tražiti mogućnosti da ranije učestvujemo u ovom sistemu“, istaknuo je Jakovlev.
Za izvršenje kazne u drugoj državi postoje i zakonski uslovi, napomenuo je advokat. Konkretno, da dokaže da je ova osoba znala za presudu u odsustvu i odbila da učestvuje u sudskom procesu ili da je nije osporila kada je imala priliku. Ukoliko se to ne uradi, kazna neće biti prihvaćena na izvršenje u drugim zemljama, objasnio je advokat.
“Ako se ne stvori infrastruktura za izvršenje odluka, onda nema svrhe krivičnog gonjenja. Jer svako, kada počini zločin, razmišlja o mogućnosti da bude kažnjen. Ako je težina kazne značajna, a vjerovatnoća pritvora beznačajna, to je ne odvraća. I shodno tome, ako možemo pokazati da negdje zatvaramo određene pojedince, to će imati veliki uticaj na stalna kršenja koja se vrše. Za njih još ne znamo, ali čut ćemo sutra ili u budućnosti. Odnosno, veoma je potrebno stvoriti efekat hlađenja od takvog progona”, naglasio je advokat.
U junu ove godine, zajednička istraga "Scheme" (projekat Radio Liberty), bjeloruskog istražnog centra i publikacije Verstka, zasnovana na curenju dokumenata iz okupiranog dijela Hersonske oblasti, otkrila je da je Volodimir Saldo i posebno formirana lokalna komisija dala odobrenje ruskim kompanijama za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda u inozemstvu uz nultu ili smanjenu izvoznu stopu carine.
Tokom 2023. godine, prema sistemu kvota koji su kreirale ruske vlasti, jedan broj ruskih izvoznika izvezao je najmanje 34.000 tona žitarica u vrijednosti od 6,2 miliona eura iz oblasti Herson.
S obzirom na neprijateljstva i rusku okupaciju dijelova južnih teritorija Ukrajine, uredništvo ne može dobiti zvaničnu potvrdu nekih od izrečenih izjava niti ih nezavisno provjeriti.