18.11.2022.

MAPIRANJE KINESKOG USPONA NA ZAPADNOM BALKANU - SJEVERNA MAKEDONIJA

Retorika o strateškoj geografskoj prednosti bila je snažno prisutna u Jugoistočnoj Evropi još od pada Berlinskog zida. Od 1989. elite i građani u Sjevernoj Makedoniji pokušavaju sami sebe uvjeriti da je konačno došlo vrijeme da se geopolitički položaj zemlje pretvori u razvojnu prednost. Nasilni raspad Jugoslavije odložio je prilike da se osigura da će novostečena nezavisnost 1990-ih omogućiti politički i ekonomski razvoj. Ovaj proces je ostavio sporednu liniju regiona i doveo do njegove marginalizacije. Dok su se brojne zemlje Jugoistočne Evrope kretale ka pristupanju EU i NATO-u, ono što je ranije bila Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija je nastojala istražiti druge opcije za političko i ekonomsko pozicioniranje. Kratka i neuspješna politika priznavanja Tajvana krajem 1990-ih ne samo da je izazvala bijes Pekinga, već je istaknula poteškoće usidrenja zemlje u eri nestabilnosti i propuštenih prilika. Činilo se da je kontinuirani interes Rusije i Turske za zemlju osigurao neke kompenzacijske puteve za ekonomski napredak. Ali geopolitički oživljavanje Kine sa svojim BRI-om prije jedne decenije izazvalo je političko uzbuđenje i činilo se da je konačno Skoplje došlo u poziciju u kojoj bi moglo uticati na svoje lociranje kao važne geostrateške tačke. Sjeverna Makedonija leži duž važne južne rute BRI-ja u Evropu, što joj je dalo priliku da svoj geografski položaj pretvori u prednost.
Ponuda o saradnji proaktivne Kine poklopila se sa dugom decenijom vlade VMRO-DPMNE Severne Makedonije, koja ne samo da je nastojala razviti odnose sa neevropskim silama, već je i stvorila tip dominantnog, netransparentnog političkog sistema koji preferira Peking. Dva velika projekta putne infrastrukture, finansirana od strane Kine pokrenuta su između Miladinovaca i Štipa te Kičeva i Ohrida, a ovaj drugi tek treba biti završen. Vlade su iskazale interes za rekonstrukciju makedonske željezničke mreže kao dijela koridora Pirej – Budimpešta vezanog za BRI, ali ovaj projekat tek treba početi. Više od jedne decenije kineske kompanije izražavaju interes za razvoj hidroenergetskih kapaciteta u zemlji, što je dovelo do izgradnje elektrane Kozjak. Ovo interesovanje za energiju će vjerovatno porasti kako investicije u zelenu energiju budu sve istaknutije.
 
U međuvremenu, kineska kulturna diplomatija je u porastu u Sjevernoj Makedoniji. Pristup Pekinga postao je direktniji i više se fokusira na postizanje opipljivih rezultata. Naprimjer, Kina je finansirala rekonstrukciju osnovne škole u općini Kisela Voda. Najveća telekomunikacijska kompanija Huawei implementira projekte e-obrazovanja kako bi proširila svoje prisustvo. Kina je, također, zainteresirana za kupovinu zemljišta duž glavne železničke pruge koja prolazi kroz zemlju. Kineske firme isporučuju autobuse na sprat i električne vozove, jer se nastoje bolje pozicionirati na tenderima za javne nabavke.  
Međutim, promjena vlade 2017. i pojava korupcijskih skandala povezanih sa Kinom prilično su dramatično promijenili politički kontekst. Povratkom na vlast socijaldemokrata vlada je odbacila prethodnu vanjsku politiku „prijateljskog trećeg aktera“ koja je do tada dominirala. Vlada je od tada svoju pažnju usmjerila na jačanje odnosa s Evropskom unijom i Sjedinjenim Državama. Pristupanje Sjeverne Makedonije NATO-u 2020. je promijenilo politički kontekst. Iako je početak pregovora o pristupanju EU i dalje u zastoju, to još nije navelo političke lidere da preispitaju svoju proevropsku politiku, uprkos rastućoj ocjeni geopolitičkog ćorsokaka. Ipak, ako se uporna sveukupna geopolitička ambivalentnost kombinuje sa euroskeptičnijim kabinetom VMRO, obnovljeni naglasak na saradnji sa Kinom i drugim trećim akterima je jasna mogućnost. BRI južna ruta u Evropu ostaje od značaja za Peking i još uvijek zahtijeva mnogo poboljšanja i nadogradnje, što bi moglo potaknuti bliže kineske veze sa Sjevernom Makedonijom. Zemlja je, također, nedavno dobila investicije vezane za tranziciju zelene energije, a Kina je spremna ući u taj proces. Skoplje bi moglo biti među dobitnicima odluke Kine da ponovo fokusira svoj format angažmana „16 plus 1“ na Zapadni Balkan, jer zemlje članice EU u jugoistočnoj Evropi postaju sve zabrinutije u vezi sa ovom inicijativom. Peking je već najavio namjeru da nastavi saradnju sa malim i srednjim preduzećima u kontekstu BRI. To znači da je Sjeverna Makedonija spremna privući veću poslovnu pažnju Kine.
 
Investicije
 
U Severnoj Makedoniji postoje dva velika projekta vezana za Kinu, a to je izgradnja dvije dionice autoputa: Miladinovci–Štip i Kičevo–Ohrid. One se finansiraju kreditima kineskih banaka, a implementira ih kineska firma Sinohydro. Početni iznos zajma od 561 milion dolara porastao je na 772 miliona dolara, s obzirom da drugi dio tek treba biti završen.
 
Trgovina
 
U okviru svojih nadležnosti, Uprava carina Republike Sjeverne Makedonije već duže vrijeme sarađuje sa Generalnom upravom carina NR Kine. Ova administrativna saradnja čini obje strane ujedinjene u borbi protiv carinskih prevara u skladu sa Sporazumom o saradnji u carinskim poslovima između Vlade Narodne Republike Kine i Izvršnog veća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, zaključenog u Beogradu 23. januara 1989. godine. S obzirom na ulogu carinskih organa u oblasti olakšavanja trgovine, zaštite granica i sigurnosti stanovništva, kao i borbe protiv nedozvoljene trgovine i carinskih prevara, saradnja između carinskih organa povećava efikasnost i ispunjavanje zakonom propisanih nadležnosti.
Zaključivanje Inicijative za saradnju NR Kine sa zemljama centralne i istočne Evrope (“16+1”) je od posebnog značaja. Ova grupacija ima za cilj intenziviranje i proširenje saradnje koja će omogućiti globalno povezivanje kompanija i ubrzani ekonomski razvoj zemalja.
U tom smislu, od posebnog značaja je potpisani Okvirni sporazum o saradnji i olakšavanju carinjenja između carina Sjeverne Makedonije, Kine, Mađarske i Srbije 2014. godine. Svrha ovog sporazuma je olakšati i ubrzati carinske procedure i formalnosti za operatere koji dosljedno primjenjuju carinske propise, odnosno,  usmjeriti kontrolu na one ekonomske subjekte koji su rizični u vođenju carinskih postupaka na osnovu informacija dobijenih na nacionalnom nivou ili razmjenom informacija. Okvirni sporazum za saradnju i olakšavanje carinjenja dao je veliki doprinos razvoju regionalne i međunarodne trgovine i preduslov je za stvaranje pozitivne ekonomske klime za privlačenje stranih investicija i ekonomski razvoj i prosperitet.
Zajednička saradnja i međusobna razmjena informacija, iskustava i najboljih praksi sa Kinom značajno doprinosi harmonizaciji carinskih procedura te unapređenju prekogranične trgovine. To pomaže u ostvarivanju ciljeva Svjetske carinske organizacije i Ugovora o olakšicama u trgovini.
 
Zaključeni i ratificirani sporazumi koji su stupili na snagu
 
Sporazum o naučnoj i tehnološkoj saradnji između Vlade Makedonije i Vlade Kine: zaključen 7. marta 1995. godine u Skoplju, ratificiran 20. septembra 1995. godine, objavljen u „Službenom listu Republike Makedonije“ br. 45/1995, a stupio na snagu 15. novembra 1995. godine.
 
Sporazum o kulturnoj saradnji između Vlade Makedonije i Vlade  Kine: zaključen 31. maja 1995. godine u Pekingu, ratifikovan 29. novembra 1995. godine, objavljen u „Službenom listu Republike Makedonije“ br. 60/1995, a stupio na snagu 10. aprila 1996. godine.
Sporazum između Vlade  Makedonije i Vlade Kine o trgovinsko-ekonomskoj saradnji: zaključen 31. maja 1995. godine u Pekingu, ratificiran 29. novembra 1995. godine, objavljen u „Službenom listu Republike Makedonije“ br. 60/1995, a stupio na snagu 14. aprila 1996. godine.
Sporazum između Vlade Makedonije i Vlade Kine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zaštiti od fiskalne evazije u pogledu poreza na dohodak i kapital: zaključen 9. juna 1997. u Pekingu, ratificiran 18. septembra 1997. godine, objavljeno u “Službenom listu Republike Makedonije” br. 49/97, a stupio na snagu 29. novembra 1997. godine.
Sporazum između Vlade Makedonije i Vlade Kine o podsticanju i uzajamnoj zaštiti investicija: zaključen 9. juna 1997. godine u Pekingu, ratificiran 18. septembra 1997. godine, objavljen u „Službenom glasniku Republike Makedonija” br. 49/97, a stupio na snagu 1. novembra 1997. godine.
Sporazum o saradnji u oblasti zdravstva i medicine između Vlade Makedonije i Vlade Kine: zaključen 27. aprila 2002. godine u Pekingu, ratificiran 24. decembra 2002. godine, objavljen u „Službenom listu br. Republika Makedonija” br.100 / 2002, a stupio na snagu 24. novembra 2006. godine.
Sporazum između Vlade Makedonije i Vlade Kine o saradnji u oblasti zaštite zdravlja životinja i karantina: zaključen 27. aprila 2002. godine u Pekingu, ratifikovan 24. decembra 2002. godine, objavljen u „Sl. Republike Makedonije” br.100 / 2002, a stupio na snagu 23. januara 2003.
Sporazum između Vlade Makedonije i Vlade Kine o fitosanitarnoj saradnji: zaključen 27. aprila 2002. godine u Pekingu, ratificiran 24. decembra 2002. godine, objavljen u “Službenom listu Republike Makedonije” br. .100 / 2002, a stupio na snagu 23. januara 2003. godine.
Sporazum o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture između Vlade Makedonije i Vlade Kine: zaključen 27. novembra 2012. godine u Skoplju, objavljen u „Službenom listu RM” br. 15/13, a na snazi od 07.04.2013.
Sporazum o izuzeću od viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša između Vlade Makedonije i Vlade Kine: zaključen 5. novembra 2016. godine u Rigi, ratificiran 21. novembra 2017. godine, objavljen u „Službenom listu od Republika Makedonija” br. 171/2017, a stupio na snagu 16. januara 2020. Godine.  
 
Nema podataka o saradnji različitih organizacija civilnog društva sa kineskim kolegama po sektorima, angažmanima sa Ambasadom Kine u Skoplju, niti saradnje istaknutih makedonskih ličnosti sa kineskim institucijama i organizacijama. Također, nema podataka o medijima u kineskom vlasništvu u Sjevernoj Makedoniji ili sporazumima o saradnji i razmjeni sadržaa sa kineskim medijima.  
 
Sporazumi o akademskoj saradnji sa lokalnim univerzitetima
 
Ministarstvo prosvjete i nauke ostvaruje saradnju na osnovu Sporazuma o saradnji u oblasti obrazovanja između Ministarstva prosvjete i nauke Makedonije i Ministarstva obrazovanjaKine, potpisanog 5. decembra 2007. godine. u Pekingu; i PRC Naučna i tehnološka saradnja između Vlade Makedonije i Vlade Kine, potpisana 7. marta 1995. godine u Skoplju. Na osnovu Sporazuma o saradnji u oblasti obrazovanja, kineska strana godišnje dodjeljuje kvotu do deset stipendija za studente iz Sjeverne Makedonije za osnovne i magistarske studije i specijalizacije; predstavljen je niz oblasti studija.
Na osnovu Sporazuma o naučnoj i tehnološkoj saradnji sa NR Kinom za period 2020-2021, realizovano je 20 zajedničkih sjevernomakedonsko-kineskih naučno-istraživačkih projekata u oblastima: biologija, veterina, ribarstvo, informacione tehnologije i automatizacija, računarska tehnologija i informatika, građevinarstvo, kontrola kvaliteta, nove tehnologije, medicina, životna sredina i telekomunikacije.
 
Zajednički akademski programi i diplome po univerzitetima i predmetima
 
Ministarstvo prosvjete i nauke ne raspolaže podacima o zaključenim sporazumima o nivou saradnje između visokoškolskih ustanova u Sjevernoj Makedoniji i Kini. Ministarstvo prosvjete i nauke ostvaruje saradnju na nivou ministarstava i ne raspolaže informacijama o saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama.  
 
Kulturni/obrazovni sporazumi na nacionalnom i lokalnom nivou
 
Postoji sporazum između Vlade Makedonije i Vlade Kine potpisan 1995. godine u Pekingu o izvršnim programima između ministarstava kulture. Ministarstvo kulture Kine je u septembru 2017. godine organizovalo potpisivanje Izvršnog programa saradnje u oblasti kulture za period 2018-2023. i Memoranduma o razumijevanju za uspostavljanje koordinacionog centra za kulturnu saradnju između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.  
2013. godine, Nacionalna univerzitetska biblioteka Svetog Klimenta Ohridskog u Skoplju potpisala je ugovor sa China Hanban, odjeljenjem kineskog Ministarstva obrazovanja. Takođe, 2013. godine ista institucija je potpisala ugovor o saradnji sa Kineskom nacionalnom bibliotekom.
U okviru projekta Zvijezde svjetske književnosti urađen je prijevod sedam knjiga kineskih autora na makedonski jezik. Antologija kineske klasične poezije objavljena je na makedonskom jeziku.
Rekonstrukciju osnovne škole Goce Delčev u gradu Prilepu za 0,5 miliona eura izvela je kineska kompanija IPPR.
Kupljena su 23 školska autobusa za različite općine širom Sjeverne Makedonije u vrijednosti od oko milion eura iz kineskih izvora.
Izgradnja OŠ Rajko Zinzifov sa sportskom dvoranom vrijedna 4,2 miliona eura finansirana je iz kineskih izvora.
Potpisivanjem 2014. godine Sporazuma između Vlade Sjeverne Makedonije i NR Kine za „II fazu projektne edukacije“, zvanično je puštena implementacija razvojnih sredstava iz PRC-a za finansiranje projekta. Ovim ugovorom kineska vlada će osigurati opremu i softver, opremu za video konferencije, interaktivnu obrazovnu platformu sa softverom u vrijednosti od šest miliona eura. Kineska strana će biti odgovorna za održavanje sve opreme. Kina će rasporediti tehničare za održavanje sistema. Makedonska strana je odgovorna za osiguranje potrebnih dokumenata, kao i za pristup internetu u školama.
Ne postoje verodostojne informacije o izučavanju kineskog jezika i kursevima van Konfucijevog instituta u okviru Univerziteta Svetih Ćirila i Metodija u Skoplju.
Ningbo sajam je jedan od najvećih sajmova investicija i trgovanja u Kini, a organizira ga Međunarodni sajam u Ningbou uz podršku Ministarstva trgovine Kine i provincije Zhejiang.
Poslovnom događaju prisustvuje kineska delegacija koju čine predstavnici Međunarodnog sajma Ningbo, direktor Ningbo Biroa za tržišnu logistiku i saradnju u zonama slobodne trgovine, zamjenik direktora Ningbo Biroa za kulturu, TV/radio i novinarstvo, zamjenik direktora Turističke administracije Ningboa, predstavnici kineske ambasade u Makedoniji, kao i predsjednik Udruženja privrednih komora Makedonije, predsjednici granskih komora u okviru Privredne komore Makedonije i predstavnici kompanija.
 
Agencija za promociju i podršku turizmu Sjeverne Makedonije je 2019. godine uz delegacije iz Srbije i Crne Gore prisustvovala međunarodnom sajmu ITB ASIA u Singapuru. Održano je mnogo sastanaka sa kineskim turoperatorima. Nastavak ovih sastanaka održan je u Skoplju, uz sastanke sa kineskim ambasadorom koji je potvrdio interesovanje za ukidanje viznog režima za kineske turiste. Agencija je dostavila informaciju makedonskoj vladi sa zahtjevom za ukidanje viza i uvođenje „sistema vaučera“ koji omogućava odobrenim makedonskim putničkim i turističkim agencijama da traže izuzeće od viza za kineske posjetioce. Međutim, pandemija COVID-19 i posljedična ograničenja putovanja doveli su do toga da još nema konačne odluke o ovom prijedlogu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj kineskih turista u 2018. godini iznosio je 13.429, a broj noćenja 16.959. U 2019. godini broj kineskih turista iznosio je 13.292, a broj noćenja 17.426, što predstavlja povećanje od tri posto u odnosu na 2018.