Mađarska zamrznula depozite ruske 'špijunske banke' 

Međunarodna investicijska banka (IIB) se zalaže za ukidanje sankcija, kako bi mogla 'ispuniti obaveze prema investitorima i kreditorima', ali malo ko od njih vjeruje da će dobiti bilo kakav novac nazad. Mađarska je zamrznula 19 miliona eura depozita IIB, ali o naporima da nadoknadi ostatak sredstava nema informacija.

Prošlo je više od godinu dana otkako je Međunarodna investicijska banka (IIB), čiji je najveći dioničar Rusija na dramatičan način prekinula poslovanje i napustila svoju bazu u Budimpešti – što je posljedica  rata u Ukrajini i međunarodnih sankcija. Budućnost ruske multilateralne razvojne banke, njene imovine i stotina miliona akcionara ostaje nejasna.
Prema upitima BIRN-a i nedavnim izvještajima, čini se da mađarske vlasti ne žele ili nisu u stanju objasniti korake koji su ili u toku ili će biti potrebni da bi se povratio dio ili cijeli značajan novac poreskih obveznika koji je uložen u IIB –banku, multilateralnog zajmodavca koji vuče korijene iz sovjetske ere, ali koji je, nakon što ga je Putinov režim izveo iz hibernacije i njegovo sjedište preselio u Budimpeštu 2019. godine, smatran za špijunski centar za Kremlj.
Do trenutka kada je IIB objavio svoj odlazak u aprilu 2023. godine, Mađarska je završila kao drugi najveći dioničar u ovoj instituciji sa oko 25 posto dionica, nakon što su Bugarska, Češka, Rumunija i Slovačka napustile IIB u mjesecima nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Osim Rusije i Mađarske, preostali dioničari su Kuba, Mongolija i Vijetnam.
IIB je već bio na ivici tehničkog neispunjavanja obaveza kada su SAD u aprilu 2023. godine stavile banku, tri sadašnja ili bivša direktora IIB-a i podružnicu u potpunom vlasništvu IIB-a u Rusiji, JSC IIB Capital, na svoju listu sankcija (SDN), što znači da nije u mogućnosti ispuniti obaveze prema vlasnicima obveznica, kreditorima i klijentima u eurima, američkim dolarima, mađarskim forintama, češkim krunama ili rumunskim lejima.
Zbogom, i hvala za sav novac
Poslovanje IIB-a je oduvijek bilo netransparentno, njegova imovina nikada nije bila predmet međunarodne revizije i, kao rezultat te činjenice, niko nije znao tačnu finansijsku situaciju kada je banka napustila sjedište u Budimpešti u maju 2023. godine.
Mađarska, kao drugi najveći dioničar IIB-a, imala je uplaćeni kapital od oko 60 miliona eura nakon što je Orban dodao 10 miliona eura 2020. godine. Osim toga, bilo je 58 miliona eura (23,5 milijardi forinti) u forintama, kredita koji su istekli u 2023. i prvoj polovini 2024. godine.
Uplaćeni kapital za ostale akcionare, prema procurjelim informacijama iz IIB-a, bili su Bugarska 42 miliona eura, Češka 37 miliona eura, Rumunija 26 miliona eura i Slovačka 29 miliona eura, što je ukupno 134,6 miliona eura. Od odlaska banke iz Mađarske, obveznice u vrijednosti od 5,271 milijarde čeških kruna (209 miliona eura), 645 miliona leja (130 miliona eura) i 105 miliona eura dospjele su ili će isteći do 2027. godine. Ništa od ovog novca nije naplaćeno.
Prema izvještaju lista Nepsava koji se kritički odnosi prema vladi od 30. jula, u mađarskom registru kompanija o postupku stečaja ili likvidacije IIB-a nema traga, iako je ministar zadužen za kabinet premijera Gergely Gulyas pomenuo to nekoliko puta. U maju je, odgovarajući na pitanje Nepsave, Gulyas ponovio: „Mislim da postoji postupak likvidacije banke“.
IIB je na svojoj web stranici objavila nekoliko saopćenja u kojima se žali da MBH banka – mađarska banka u kojoj je IIB držao svoje račune – jednostrano zadržava 7,6 milijardi forinti (19 miliona eura) „kroz veoma sumnjivu operaciju prebijanja izvršenu bez saglasnosti emitenta”.
BIRN je kontaktirao MBH kako bi saznao razloge za zadržavanje novca, ali su iz banke odbili komentar, pozivajući se na "bankarsku tajnu". Mađarske vlasti, također, što nije iznenađujuće, ostaju zatvorene: ni Ministarstvo finansija ni Ministarstvo nacionalne privrede nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o blokiranim sredstvima i kako Mađarska namjerava nadoknaditi novac koji joj IIB duguje. Narodna banka Mađarske je saopćila da "nije nadzirala Međunarodnu investicionu banku (IIB), ni trenutno ni tokom njenog aktivnog djelovanja u Mađarskoj, jer je njeno poslovanje regulirano posebnim zakonom".
Stručnjaci spekuliraju da je razlog zašto je MBH – provladina banka u djelomičnom vlasništvu premijerovog prijatelja iz detinjstva, Lorinca Meszarosa – bila spremna zamrznuti depozite, čak i ako bi to izazvalo trvenja u mađarsko-ruskim odnosima, bio produženje sankcija EU i SAD koje pokriva sve banke koje „održavaju račune, prenose sredstva ili pružaju druge finansijske usluge“ ruskim finansijskim institucijama.
Drugo objašnjenje je da bi Mađarska zadržavanjem 7,6 milijardi forinti mogla barem zadržati oko trećine novca koji joj duguje IIB.
Dalje spekulacije govore da zamrzavanje depozita zapravo služi objema stranama. Mađarska pokazuje da se pridržava svih međunarodnih sankcija blokiranjem računa špijunske banke, dok sada moskovska banka može odbaciti sva potraživanja ukazujući na mađarsku MBH i "evropske banke" da su blokirale njene račune. Mađarska, zauzvrat, šuti o povratu svog novca.
To je navelo posljednju preostalu članicu banke u EU, Mađarsku, da 13. aprila 2023. godine, preko svog Ministarstva ekonomskog razvoja objavi da „poziva osobe koje je mađarska država delegirala na funkcije u Međunarodnoj investicijskoj banci i da istupa iz međunarodne finansijske institucije”.
Napuštanje IIB-a od strane Mađarske predstavljalo je ogromnu političku sramotu za premijera Viktora Orbana, koji je lično odobrio njeno novo sjedište u Budimpešti i pomogao u provođenju zakona dajući joj veliku autonomiju za rad u zemlji, uključujući potpuni diplomatski imunitet za zaposlene Ruse, što im je omogućilo slobodno kretanje širom Evrope. 
Ratoborna banka
Ostali dioničari EU nisu bili te sreće da imaju bilo kakav novac IIB-a u svom posjedu koji bi ga koristili kao polugu.

Dan nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Češka je prva objavila da će ubrzati svoj planirani odlazak iz mračne finansijske institucije. 
„Čvrsto shvatamo da naše učešće u ovoj banci nameće sigurnosno-politička pitanja među našim zapadnim saveznicima, koja trebaju nestati i u kontekstu trenutne ruske invazije na Ukrajinu“, navodi se u saopštenju češkog Ministarstva finansija. 
Zatim, početkom marta, u zajedničkoj izjavi sa ostalim članicama EU-a IIB – osim Mađarske – potvrđeni su „koraci za prekid našeg učešća i pokretanje poravnanja prema statutima banke u cilju postizanja urednog povlačenja“.
Ipak, dvije godine kasnije, to izgleda kao željeno razmišljanje. 
"Nijedna nagodba još nije postignuta", rekao je za BIRN portparol češkog Ministarstva finansija. “Češka Republika kontinuirano pokušava namiriti naše potraživanje prema IIB-u u visini uplaćenog kapitala. S tim u vezi, preduzimamo sve zakonske korake predviđene statutom”.
Malo je, ako uopšte imalo pomaka, učinjeno otkako je ministar finansija Zbynek Stanjura početkom prošle godine osudio "veoma neprijateljski stav rukovodstva Banke i preostalih članica na čelu sa Rusijom", što je u to vrijeme uključivalo i Mađarsku.
Procurjela prepiska između visokih zvaničnika IIB-a otkrila je politiku i stav da se ne postigne nagodba ili vrati uloženi novac dioničarima EU4 i posebno ratoboran stav prema Česima. 
“Ne trebamo se plašiti bilo kakvih sudskih sporova. Zapravo, trebali bismo ih prihvatiti”, napisao je glavni finansijski direktor banke, Elliott Auckland, u e-poruci koja je procurila. “Banka nije nanijela nikakvu štetu Češkoj. Češka je nanijela štetu IIB-u. To se može dokazati na sudu”.
Daljnje razmjene poruka između visokih zvaničnika, također, su naglasile eksplicitno neprijateljski pristup rukovodstva banke pregovorima sa Česima, koji su se, kako optužuju, "prethodnih godina malo zanimali za Banku i nisu radili ništa osim gadnih stvari", dok je mišljenje predstavnika Praga u toj instituciji  jednostavno opisano kao "nebitno".
„Veoma su male šanse da će ove zemlje ikada povratiti svoje investicije“, kaže za BIRN Andraš Racz, poznati mađarski stručnjak za Rusiju, ukazujući na primjer Poljske, koja je napustila IIB nakon demokratske tranzicije 1990-ih, ali nikada nije dobila ni novčić nazad.
Sa svoje strane, sankcionisani IIB ulaže napore da povrati pristup globalnom finansijskom sistemu prvenstveno vođen željom da ispuni svoje obaveze prema investitorima i kreditorima. 
“IIB izražava uvjerenje da bi relevantne evropske finansijske vlasti, a posebno vlasti evropskih država koje su prestale biti članice Banke 2023. godine, iz očiglednih razloga trebale biti zainteresirane za uklanjanje sankcija i ograničenja trećih strana koja ometaju izvršavanje obaveza Banke, te će stoga smatrati da je blagovremeno i primjereno da se omogući pozitivan ishod ovog procesa”, navodi se u saopćenju od 13. maja.
Ipak, priča nije samo o novcu. Istorijska zgrada u podnožju kultnog Lančanog mosta, renovirana raskošnim državnim sredstvima i prodata Rusima 2020. godine za 8,9 miliona eura sa ciljem da služi kao sjedište IIB-a, stoji prazna sa navučenim zavjesama – samo logo na vanjskom zidu , sada pomalo istrošenom, podsjeća na njegovu prilično groznu prošlost.

Banka pod kontrolom Rusije i dalje je vlasnik zgrade i, kako se navodi, nema nameru da je proda (ili vrati). Mađarska vlada šutjela je o svojim planovima za zgradu, koja se – zanimljiva činjenica – nalazi pored druge kultne zgrade koja je bila domaćin revolucionarnih skupova protiv sovjetske vlasti 1956. godine.
"Zapravo, Orban je trebao znati bolje", kaže ruski stručnjak Racz, ističući da je Mađarska za vrijeme prve premijerove vlade (1998-2002) napustila IIB i morala je otići praznih ruku uprkos tome što joj se duguje 15 miliona eura.
„Ponovni ulazak u banku 2015. godine i ulaganje u nju jednostavno je bilo prisvajanje javnih sredstava“, dodaje Racz.