„Lovačke puške“ - zaista? Kina isporučuje jurišno oružje i pancire u Rusiju

Carinski podaci do kojih je došao POLITICO otkrivaju direktne pošiljke kineskih jurišnih pušaka, kao i pošiljke bespilotnih letjelica i pancira preko Turske i UAE.

Kineske kompanije, uključujući i onu povezanu sa vladom u Pekingu, poslale su ruskim subjektima 1.000 jurišnih pušaka i druge opreme koja bi se mogla koristiti u vojne svrhe, uključujući dijelove za bespilotne letjelice i oklope, prema trgovinskim i carinskim podacima do kojih je došao POLITICO.
Isporuke su se odvijale između juna i decembra 2022. godine, prema podacima Import Geniusa, agregatora carinskih podataka.
China North Industries Group Corporation Limited, jedan od najvećih državnih odbrambenih izvođača u zemlji, poslao je puške u junu 2022. ruskoj kompaniji Tekhkrim koja, također, posluje sa ruskom državom i vojskom. Puške CQ-A, napravljene po uzoru na M16, ali označene kao "civilne lovačke puške" u podacima, prijavljeno je da se koriste od strane paravojne policije u Kini i oružanih snaga od Filipina do Južnog Sudana i Paragvaja.
Ruski entiteti su, također, primili 12 pošiljki dijelova za dronove kineskih kompanija i preko 12 tona kineskih pancira, prebačenih preko Turske, krajem 2022. godine, prema podacima.
Iako carinski podaci ne pokazuju da Peking prodaje veliku količinu oružja Moskvi posebno kako bi pomogao ratnim naporima, oni otkrivaju da Kina isporučuje ruskim kompanijama ranije neprijavljenu opremu „dvostruke namjene“ – komercijalne predmete koji bi se mogli koristiti na ratištu u Ukrajini.
To je prva potvrda da Kina šalje puške i pancire ruskim kompanijama te pokazuje da se dronovi i dijelovi za dronove i dalje šalju uprkos obećanjima najmanje jedne kompanije koja je rekla da će obustaviti poslovanje u Rusiji i Ukrajini, kako bi osigurala da njeni proizvodi  ne pomažu ratnim naporima.
Potvrda ovih isporuka dolazi dok lideri u SAD-u i Evropi upozoravaju Peking da ne podržava napore Rusije u Ukrajini. Zapadni zvaničnici su posljednjih sedmica rekli da Kina razmatra slanje oružja ruskoj vojsci, potez koji bi mogao promijeniti prirodu borbi na terenu u Ukrajini, preusmjeravajući je u korist Rusije. Zvaničnici su zabrinuti da bi dio materijala dvostruke namjene mogao koristiti i od strane Rusije za opremanje pojačanja koja se razmještaju u Ukrajinu, u trenutku kada je Moskvi očajnički potrebna zaliha.
Da-Jiang Innovations Science & Technology Co., poznat kao DJI, poslao je dijelove za bespilotne letjelice — poput baterija i kamera — preko Ujedinjenih Arapskih Emirata malom ruskom distributeru u novembru i decembru 2022. DJI je kineska kompanija koja je bila pod sankcijama SAD. Trezor SAD je uveo sankcije od 2021. jer je kompanija kineskoj državi dala bespilotne letjelice za nadzor ujgurske manjine u zapadnoj regiji Xinjiang.

Osim dronova, Rusija se mjesecima oslanja na druge zemlje, uključujući Kinu, za navigacijsku opremu, satelitske snimke, komponente vozila i druge sirovine kako bi pomogla u podržavanju rata predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine.
Trenutno je nejasno da li Rusija koristi bilo koju od pušaka uključenih u podatke o isporuci na bojnom polju - Tekkrim, ruska kompanija, nije odgovorila na zahtjev za komentar putem e-pošte. Ali DJI dronovi se primjećuju na bojnom polju mjesecima. DJI nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Vijeće za nacionalnu sigurnost nije komentariralo ovu priču. Kineska ambasada u Washingtonu je u saopćenju navela da je Peking "predan promociji pregovora za mir" u Ukrajini.
“Kina nije stvorila krizu. Ona nije strana u krizi i nije dala oružje ni jednoj strani u sukobu”, rekao je portparol ambasade Liu Pengyu.
Upitan o nalazima u podacima do kojih je došao POLITICO, ambasador Poljske u EU Andrzej Sadoś rekao je da "zbog potencijalnih vrlo ozbiljnih posljedica takve informacije treba odmah provjeriti".
Iako su zapadne sankcije ometale sposobnost Moskve da uvozi sve, od mikročipova do suzavca, Rusija još uvijek može kupiti zalihe koje podržavaju njene ratne napore od "prijateljskih" zemalja koje ne slijede nova pravila Zapada, poput Kine ili zemalja Zaljeva.
“Neki komercijalni proizvodi, poput dronova ili čak mikročipova, mogli bi se prilagoditi. Oni se mogu transformirati iz jednostavnog benignog civilnog proizvoda u smrtonosni i vojni proizvod”, rekao je Sam Bendett, pomoćni viši saradnik u Centru za pomorske analize ruskih studija u Washingtonu, ističući da bi predmeti dvostruke namjene mogli pomoći Rusiji da napreduje na bojnom polju.
Stručnjaci kažu da je teško pratiti da li se proizvodi dvostruke namjene koji se isporučuju iz Kine prodaju kupcima koji namjeravaju koristiti tehnologiju u civilne svrhe ili za vojna sredstva.
"Izazov sa proizvodima dvostruke namjene je taj što sistem kontrole izvoza koji imamo mora uzeti u obzir i mogućnosti komercijalne prodaje, kao i vojnu upotrebu određenih artikala", rekao je Zach Cooper, bivši pomoćnik zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost za borbu protiv terorizma u Vijeću za nacionalnu sigurnost.
U slučajevima kada Kremlj žudi za specifičnom tehnologijom proizvedenom samo u, recimo, SAD-u, EU ili Japanu, postoje lukavi načini da Moskva izbjegne sankcije, koje uključuju kupovinu opreme od posrednika koji se nalaze u zemljama sa dobrim trgovinskim odnosima i sa Zapadom i sa Rusijom.
Rusija je u decembru prošle godine uspjela uvesti skoro 80 tona pancira u vrijednosti od oko 10 miliona dolara, pokazuju carinski podaci Import Geniusa. Te pancire je proizvela turska kompanija Ariteks i većina je uvezena direktno iz Turske, iako su neke pošiljke u Rusiju stizale preko Ujedinjenih Arapskih Emirata. Rusija je, također, uvezla pancire od kineske kompanije Xinxing Guangzhou Import & Export Co.

Trgovinski podaci pokazuju da je ruska državna odbrambena kompanija Rosoboroneksport od 2022. uvozila mikročipove, uređaje za termalni vid i rezervne dijelove poput gasnoturbinskog motora iz raznih zemalja, od Kine do Srbije i Mjanmara.
Predmeti dvostruke namjene bi mogli biti način da Kina tiho poveća svoju pomoć Moskvi, izbjegavajući odmazde, kojima su zvaničnici u Washingtonu i Evropi prijetili posljednjih sedmica, ako Kina nastavi slati oružje ruskoj vojsci.
Nedavno je njemački kancelar Olaf Scholz rekao novinarima da će biti "posljedica" ako Kina pošalje oružje Rusiji, iako je rekao da ne vidi "nema dokaza" da Peking razmišlja o isporuci oružja Moskvi.
„Sada smo u fazi u kojoj jasno stavljamo do znanja da se to ne bi trebalo dogoditi i relativno sam optimista da ćemo u ovom slučaju uspjeti sa našim zahtjevom“, rekao je Scholz.
Među vojnim predmetima koje Kina razmatra da isporuči u Rusiju su bespilotne letjelice, municija i drugo malokalibarsko oružje, prema listi koja je mjesecima kružila unutar administracije i na Capitol Hillu, prema osobi koja je pročitala taj dokument. A obavještajni podaci upućeni zvaničnicima u Washingtonu, na Capitol Hillu i američkim saveznicima širom svijeta posljednjih mjeseci, sugeriraju da bi Peking mogao poduzeti korak da isporuči oružje Rusiji.
„Vidimo da Kina pruža pomoć Rusiji u kontekstu sukoba. I vidimo ih u situaciji u kojoj postaju sve neugodniji u pogledu nivoa pomoći i ne žele to uraditi javno kao što bi se inače moglo dogoditi i s obzirom na troškove reputacije povezane s tim”, rekla je Avril Haines,  direktorica Nacionalne obavještajne službe, na saslušanju u Kongresu 8. marta. "To je vrlo stvarna zabrinutost i stepen koliko se približavaju i koliko pomoći pružaju je nešto što vrlo pažljivo pratimo."
Kako podaci o isporukama robe dvostruke namjene u Rusiju postanu dostupni, očekuje se da će zapadne zemlje pojačati napore na suzbijanju ovih tokova.
„Već smo vidjeli sankcije protiv ljudi koji izmještaj vojni materijal u Rusiju. Siguran sam da ćemo vidjeti kako EU i druge zemlje ciljaju na one ljude koji pomažu velikom broju ovog materijala da stigne do Rusije”, rekao je James Byrne iz Royal United Services Institute, britanskog istraživačkog centra za odbranu .
Peking i dalje poriče da pojačava podršku Rusiji u Ukrajini. Međutim, nekoliko najviših kineskih zvaničnika nedavno je otputovalo u Moskvu. Kina je predstavila mirovni prijedlog od 12 tačaka za okončanje rata u Ukrajini, iako su ga zapadni lideri kritizirali zbog dvosmislenosti i nedostatka detalja o potrebi za povlačenjem ruskih trupa.