'Kriza povjerenja': Pad rublje izaziva sukob politika u Rusiji dok skupi rat ne prestaje

Ipak, ruska valuta je nastavila padati u odnosu na američki dolar u naredne tri sedmice, nadmašivši važan psihološki nivo od 100 rublji za jedan dolar 14. augusta i dovodeći do povećanja vanredne stope za ogromnih 3,5 procentnih poena narednog dana, na 12 procenata.

Najnoviji pad tečaja rublje dolazi čak i kada ruska nafta, njen glavni izvor prihoda u stranoj valuti, ostvaruje sve veće cijene. Više cijene nafte i jača rublja često su išli ruku pod ruku, ali ne ovoga puta: ruska invazija na Ukrajinu izobličila je vlastitu ekonomiju, postavljajući nagazne mine za valutu.

„Postoji kriza povjerenja u rublju“, rekao je Sergej Aleksašenko, bivši šef ruske Centralne banke koji je sada glasni kritičar Kremlja, u tvitu nakon povećanja kamatne stope 15. augusta.  

Predvidio je da će povećanje stope imati mali uticaj na valutu.

Višemjesečni pad rublje dolazi u pozadini žestokog rata u Ukrajini, gdje su ruske snage ostvarile malo uspjeha od prvih mjeseci nakon invazije u februaru 2022. i suočene su s ukrajinskom kontraofanzivom i na istoku i na jugu.

Taj žestoki ukrajinski otpor prisiljava Rusiju da poveća vojnu potrošnju dok zapadne sankcije smanjuju prihode od izvoza energije, stvarajući veliki budžetski deficit koji vrši pritisak na kurs rublje.

U međuvremenu, ruska industrijska i potrošačka potražnja za uvezenim mašinama, tehnologijom i drugom robom je skočila, što je podstaknulo potražnju za dolarima i eurima do kojih je teže doći.

Slabost rublje dovodi predsjednika Vladimira Putina u tešku situaciju, kažu ekonomisti. On treba obuzdati potrošnju ako želi ukrotiti inflaciju i stabilizirati rublju.

Ali Putin je u više navrata signalizirao da namjerava nastaviti invaziju na neodređeno vrijeme, a sljedeći predsjednički izbori dolaze u martu. Putin će sigurno pobijediti ako se kandidira, kako se očekuje, zbog kontrole Kremlja nad politikom i medijima. Ipak, on treba ojačati svoj imidž nakon kratke, ali sramotne pobune Wagnerove plaćeničke grupe u junu i kontinuiranih neuspjeha u ratu.

Kao rezultat toga, malo je vjerovatno da će smanjiti vojnu ili socijalnu potrošnju na bilo koji smislen način, prebacujući na taj način teret zaštite rublje na centralnu banku.

„U Rusiji se trenutno odvija natezanje između vojnih ambicija predsjednika Putina sa jedne strane i političkih ciljeva Centralne banke i Ministarstva finansija sa druge strane“, navodi se u bilješci Liama Peacha, ekonomiste londonske istraživačke kompaniju Capital Economics objavljenoj 15. augusta.

Ta borba je bila očigledna uoči naglog povećanja stope, dodajući znakove napetosti unutar vladajuće elite zbog pritiska na ekonomiju i društvo kako rat traje.

U kolumni koju je 14. augusta objavila državna novinska agencija TASS, Putinov ekonomski savetnik Maksim Oreškin je kritizrao Centralnu banku, a da nije imenovao banku ili njenu šeficu Elviru Nabiulinu, napisavši da je „izvor slabljenja rublje i ubrzanje inflacije meka monetarna politika.”

Nabiulina, koja je veoma cijenjena u inozemstvu i zaslužna za minimiziranje štete po rusku ekonomiju u nešto više od jedne decenije kao šefica Centralne banke, istaknula je pad vanjskotrgovinske razmjene kao glavni uzrok slabosti rublje i naznačila da je povećana državna potrošnja, uz nedostatak radne snage kao rezultat rata podstaknuo inflaciju. Stručnjaci su stali na njenu stranu u debati.

Bez obzira na to, posao Nabiuline neće biti lagan.  

“Zapad je zamrznuo oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske Centralne banke, odbio ulaganja u zemlju i postavio gornju granicu na izvoz nafte, ograničavajući sposobnost kreatora politike da podrže rublju, rekao je Peach.  

Tokom perioda slabljenja valute prije invazije na Ukrajinu i sankcija koje su uslijedile, Centralna banka je mogla prodati milijarde dolara deviznih rezervi kako bi ojačala rublju ili bi zapadni investitori, vjerujući da je valuta potcijenjena, mogli dodatno ulagati.

Peach je rekao da se rizici po ekonomsku stabilnost Rusije materijaliziraju brže nego što je očekivao. On sada očekuje da će Centralna banka do kraja godine povećati stopu za još dva procentna poena, na 14 posto.

Više stope smanjuju zaduživanje preduzeća i potrošača, što dovodi do sporije inflacije, a depozite u rubljama čini privlačnijom investicijom.

“Slijedećih nekoliko mjeseci vjerovatno će karakterizirati dalji pad rublje te mnogo veća inflacija i kamatne stope”, rekao je Peach.

 

'Normalna pravila se ne primjenjuju'

 

Chris Weafer, osnivač Macro-Advisory, konsultantske firme koja se fokusira na zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, rekao je za RSE da slaba rublja nije predznak nadolazeće finansijske krize „jer je to valuta kojom se upravlja u upravljanoj ekonomiji. Uobičajena pravila ne važe.”

Rublja je bila slobodna valuta prije invazije u februaru 2022. Centralna banka njome upravlja uz pomoć valutne kontrole od marta 2022. godine, kada je Zapad uveo sveobuhvatne finansijske sankcije zemlji, rekao je Weafer.

On je rekao da Centralna banka i Ministarstvo finansija žele oslabiti rublju nakon njenog oštrog rasta 2022. kako bi pomogli u smanjenju budžetskog deficita. Međutim, „pustili su da isklizne predaleko“ i sada su dobili instrukcije „odozgo“ da ga ponovo napumpaju.

Rublja je dostigla sedmogodišnji maksimum od 53 rublje za dolar u junu 2022. godine, jer su rastuće cijene nafte i gasa izazvale neočekivane prihode u stranoj valuti, baš u trenutku kada je uvoz pao zbog zapadnih sankcija.  

Ruski budžet prima više poreskih prihoda u rubljama od izvoznika kada je kurs rublje niži, ali nagli pad u odnosu na druge valute, također, dovodi do ubrzanja inflacije, jer uvoz poskupljuje u rubljama.

Ruska valuta je pala za čak 30 posto ove godine i za skoro polovinu od vrhunca u junu 2022. jer su prihodi od izvoza nafte i gasa pali, a uvoz porastao.

Weafer je rekao da je povećanje kamatne stope od 15. augusta trebalo poslati poruku da "Centralna banka ima kontrolu i želi da se rublja oporavi".

Tatjana Orlova, ekonomista u Oxford Economics u Britaniji, rekla je za RSE 15. augusta da će Centralna banka možda morati pribjeći kontroli kapitala kako bi stabilizirala rublju. Ona je rekla da bi to moglo natjerati izvoznike da prodaju svoju stranu valutu ili ograničiti iznos deviza koji građani mogu slati u inozemstvo.

 

'Neefikasnost' i sezonski faktori

 

Putin je 16. aagusta održao sastanak sa zvaničnicima Ministarstva finansija kako bi razgovarali o nametanju kontrole kapitala, izvještava Financial Times.

Rusi su prebacili 43 milijarde dolara u banke u inostranstvu, uglavnom u Armeniju, Gruziju i Kazahstan, između januara 2022. i maja 2023. godine, napisala je Aleksandra Prokopenko, bivša savjetnica u ruskoj Centralnoj banci, a sada nerezidentna naučnica u berlinskom Carnegie Russia Eurasia Centru u svome izvještaju.

 

Orlova je rekla da postoje i drugi faktori koji utiču na rublju, uključujući neusklađenost između stranih valuta koje Rusija sada dobija za svoj izvoz i strane valute koja joj je potrebna za uvoz, što je novi fenomen uzrokovan zapadnim sankcijama.

Otkako je Zapad uveo energetske sankcije Rusiji, Moskva je morala više svog izvoza nafte prebaciti u Aziju, uključujući Kinu i Indiju.

Rusija sada za neke od tih prodaja umjesto dolara prima rublje, kineske juane i indijske rupije. Ali ruskim kompanijama i građanima i dalje su potrebni dolari i euri za uvoz mašina, tehnologije i robe široke potrošnje.

"Ruski izvoznici na kraju imaju rupije, ali ih niko ne želi, dok uvoznici žele eure ili dolare", rekla je Orlova. “Dakle, sve ove neefikasnosti doprinose padu valute.”

Postoje i sezonski faktori za nedavni pad rublje, jer Rusi kupuju devize uoči svojih ljetnih odmora u inozemstvu, rekla je ona, što će se uskoro završiti.

Orlova je rekla da je rublja sada podcijenjena nakon njenog oštrog pada, dodijelivši joj fer vrijednost od oko 85 rublji za dolar. Rublja je ojačala na 95 za dolar 16. augusta nakon povećanja stope i razgovora o kontroli kapitala.

Putin bi se mogao izvući iz ekonomske krize u kojoj se našao ako se trenutne cijene nafte održe ili dalje rastu, rekao je Weafer, dodajući da Rusija sada prodaje naftu za više od 70 dolara po barelu, što je iznad granice cijena koju je nametnuo Zapad od 60 dolara.

"Ukoliko se nešto ne pogorša, ruski budžet će imati mnogo bolji učinak u drugoj polovini godine nego u prvoj, a Kremlj će imati dovoljno novca", rekao je Weafer.