Kremlj prikupio tri milijarde dolara od ruskih oligarha u "dobrovoljnim doprinosima" budžetu
Rusija je do kraja maja prikupila 225 milijardi rubalja (3,1 milijardu dolara) "dobrovoljnih doprinosa" od velikih preduzeća, dok Ministarstvo finansija (MinFin) pokušava prikupiti više novca za sve opterećeniji budžet.
Ministarstvo finansija Rusije očekuje da će do kraja godine prikupiti ukupno 300 milijardi rubalja (4,2 milijarde dolara) od najvećih ruskih kompanija u dogovoru koji je uslijedio nakon privatnog sastanka u martu između poslovnih lidera i ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvještava RBC.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov upozorio je Putina u pismu da su trenutni vojni izdaci neodrživi i da već uzrokuju ekonomske probleme dok budžetski deficit raste.
Vlada je prekomjerno potrošila na Putinov rat u Ukrajini za dva biliona rubalja (28 milijardi dolara), nedavno je izvijestio Financial Times. Siluanov je rekao da će se morati napraviti rezovi, ali mu je Putin rekao da ne dira vojne izdatke. Ministarstvo finansija je u februaru zatražilo od kabineta da zamrzne troškove u drugim oblastima, jer cijena sukoba raste.
Ministarstvo finansija je u februaru procijenilo da bi prekoračenje potrošnje od dva biliona rubalja na sukob moglo porasti na čak četiri biliona rubalja ove godine u "negativnom scenariju", prema pismu ministra finansija Siluanova iz novembra. Dodaje se da se, također, očekuje prekoračenje potrošnje od četiri biliona rubalja na rat u 2027. i 2028. godini.
U pismu se od kabineta traži da zamrzne 2,9 biliona rubalja planirane potrošnje izvan sukoba za ovu godinu, 5,4 biliona rubalja za 2027. i 7,1 bilion rubalja za 2028. godinu, kako bi se pokrili rastući troškovi rata.
Zahtjev naglašava ruske poteškoće u finansiranju rata uprkos izdvajanju 16,84 biliona rubalja (238 milijardi dolara), ili skoro 40 posto ovogodišnjeg budžeta, za odbranu i sigurnost.
Kremlj je planirao budžetski deficit od 3,8 biliona rubalja za cijelu 2026. godinu. Međutim, u prva četiri mjeseca ove godine, ruski budžet je već u minusu sa 5,9 biliona rubalja - ili 2,5 posto BDP-a - što je najveći deficit otkako je Putin naredio potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Korporativni doprinosi
Ovo nije prvi put da Kremlj kritizira najveće kompanije u zemlji zbog "dobrovoljnih" doprinosa budžetu. Kompanije su spremne platiti kao dio napora da izbjegnu prisiljavanje vlade da poveća svoje prihode trajnim povećanjem poreza.
Ministarstvo finansija je posljednji put pregovarao o jednokratnom doprinosu budžetu od 250 milijardi rubalja 2023. godine kako bi prikupio dodatna sredstva za plaćanje vojske nakon što su prihodi od nafte i plina pali nakon dvostrukih sankcija EU ruskoj nafti i plinu.
Naftne i plinske kompanije su godinu prije ostvarile izuzetno jak profit zahvaljujući energetskoj krizi EU, uzrokovanoj ratom. Ruske naftne kompanije će vjerovatno ponovo ove godine ostvariti snažnu dobit zahvaljujući neočekivanom dobitku od rata s Iranom nakon što su cijene nafte naglo porasle. Neto zarada vodećeg ruskog proizvođača nafte Rosnjefta (ROSN.MM) u prvom kvartalu porasla je sedam puta u odnosu na prethodna tri mjeseca zbog rasta globalnih cijena nafte, kretanja deviznog kursa i jednokratnih događaja, saopćila je kompanija 1. juna. Prihod je porastao na 115 milijardi rubalja (1,60 milijardi dolara) sa 16 milijardi rubalja u periodu od oktobra do decembra. Međutim, izvršni direktor Igor Sečin upozorio je da bi ukrajinski napadi na njihovu infrastrukturu mogli dovesti do umanjenja imovine i oslabiti prijavljenu dobit.
„Jedan od učesnika objasnio je da je većina prisutnih na sastanku pokrenula poslove 1990-ih, a većina njih je bila povezana s državom. I zato sada mnogi smatraju svojom dužnošću da daju takve doprinose“, rekao je portparol predsjednika Dmitrij Peskov komentirajući martovski sastanak između Putina i oligarha.
Dobrovoljni doprinosi su se na kraju razvili u porez na višak profita (porez na neočekivani prihod) za 2023. godinu. Porez se naplaćivao na profit velikih kompanija i na kraju je prikupio nešto više od 300 milijardi rubalja, premašivši prvobitni cilj od 250 milijardi rubalja.
Kremlj se pripremao za ove pregovore nedavnim promoviranjem šefa vodeće lobističke grupe oligarha, Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika (RSPP), Aleksandra Šokina, za novog ombudsmana za poslovanje kako bi se formalizirali neformalni razgovori između vodećih kompanija u zemlji i države.
Prvi dobrovoljni transferi od ruskih milijardera počeli su pristizati u budžet. Uplate se vrše u tranšama od nekoliko milijardi rubalja sa računa podružnica.