Kontrola izvoza: Kina igra na duge staze u odbrani svoje tehnološke prednosti

 

Usred intenzivnog geopolitičkog i tehnološkog rivalstva, Peking je nedavno pokazao spremnost da iskoristi svoju prednost u lancima nabavke kako bi odvratio rivale poput SAD-a i Evrope od blokiranja pristupa ključnim tehnologijama. Čini se da kineski lideri namjeravaju učvrstiti kinesku dominaciju nad takozvanim "tehnologijama odvraćanja" gdje ona može postati nezamjenjiva. Predsjednik Xi Jinping je 2020. godine primijetio da zemlja "mora pooštriti ovisnost međunarodnih proizvodnih lanaca od Kine, formirajući snažnu protivmjeru i sposobnost odvraćanja od stranaca koji bi umjetno prekinuli snabdijevanje Kine".

Kineski kreatori politike koriste kontrolu izvoza kako bi zaštitili vojnu, ekonomsku, tehnološku i industrijsku sigurnost. One su se brzo razvile u posljednjih nekoliko godina. Iz perspektive Pekinga, kontrola izvoza može poslužiti nizu ciljeva osim sprečavanja upotrebe tehnologije u vojnim primjenama. Oni mogu da projektuju kredibilnu prijetnju odmazdom i odvrate druge zemlje od diverzifikacije lanaca snabdijevanja dalje od Kine.

Za Peking je ovo uglavnom, ali ne i isključivo odbrambeni stav. To je duga igra koju bi liberalne tržišne ekonomije bilo mudro da shvate ozbiljno. Umjesto da naglo povuče izvoz određenih roba, kineska vlada postepeno jača instrument za bolju kontrolu globalnih lanaca nabavke tehnologije i ostvarivanje niza drugih ciljeva.

Kineski as u ratu poluprovodnika

Kineska kontrola izvoza došla je u fokus u ljeto 2023. godine, kada je Ministarstvo trgovine (MOFCOM) objavilo nove zahtjeve za izdavanje dozvola za izvoz galija i germanija, ključnih minerala u proizvodnji poluprovodnika. Neki su to vidjeli kao odgovor na nova ograničenja holandske vlade - pod pritiskom SAD-a - na proizvode koje proizvodi ASML, glavni dobavljač alata za proizvodnju poluprovodnika u Kini. A odmazda je bila – samo ne na jednostavan način, i vjerovatno nije bila usmjerena na tu metu.

Ako prošla godina ukazuje na bilo kakve indikacije, moguće je da su ove kontrole minerala – koje ne predstavljaju zabranu izvoza – bile uglavnom usmjerene na američke kompanije. Dok se germanijum koristi u optičkim vlaknima i solarnim panelima, a galijum u potrošačkoj elektronici i 5G telekomunikacijama, oba su ključna za vazduhoplovnu i odbrambenu industriju. Kineska vlada je 2023. godine dodala američke odbrambene kompanije Lockheed Martin i Raytheon na svoju listu nepouzdanih subjekata – kompanije koje Kina označava za kaznene mjere. Također, u Kini smatraju da memorijski čipovi američkog odbrambenog izvođača Micron predstavljaju rizik za njegovu domaću infrastrukturu ključnih informacija.

 

Baš kao što kontrola izvoza Washingtona nastoji zaustaviti vojnu modernizaciju smanjenjem kineskih sposobnosti u poluprovodnicima, umjetnoj inteligenciji i superkompjuterima, Peking bi mogao učiniti isto sa strateškim odbrambenim mineralima. Kineski čelnici vjerovatno bi tvrdili da su njene najnovije kontrole zapravo odmjereni odgovor na mišićavu strategiju Bidenove administracije da obuzda kineski tehnološki napredak.

Učvršćivanje kineske industrijske dominacije

Kina, također, koristi kontrolu izvoza kako bi spriječila druge da izgrade alternativne lance snabdijevanja koji ugrožavaju njeno industrijsko i tehnološko vodstvo. EU, SAD i drugi su se uznemirili zbog dominacije Kine u lancima vrijednosti mnogih proizvoda potrebnih za njihovu niskougljičnu tranziciju, kao što su baterije, magneti visokih performansi, električna vozila (EV), solarni fotonaponski (PV) moduli i gorivne ćelije. Gubitak ove neophodnosti narušio bi kinesku stratešku i geoekonomsku polugu.

Ako ekonomije G7 žele da osmanjiti rizika od Kine, Peking im neće dozvoliti da to lako učine sa sirovinama i tehnologijom koje isporučuje. Kina uživa snažnu prednost u mnogim područjima, poput grafita, čiji je najveći svjetski proizvođač i izvoznik. U oktobru je MOFCOM najavio neke promjene u postojećim zahtjevima za licenciranje dvostruke namjene za neke vrste grafita. U prošlosti, Kina je navodno već uskratila izvoz grafita švedskim proizvođačima litijum-jonskih baterija. Nove mjere specificiraju sintetički grafit, neophodan za proizvodnju baterija, samo nekoliko sedmica nakon što je Evropska komisija objavila antisubvencijsku istragu o uvozu električnih vozila na baterije iz Kine. Odmazda i odbrana industrijskih interesa mogu ići ruku pod ruku.

Najvažnije je da sigurnost lanca snabdijevanja ide dalje od sirovina. Također uključuje tehnologiju i intelektualno vlasništvo potrebnu u rudarstvu, rafiniranju i proizvodnim procesima. U predloženim amandmanima na svoj Katalog tehnologija zabranjenih i ograničenih za izvoz, kineske vlasti su prvobitno razmatrale nove zahtjeve za licenciranje za tehnologiju potrebnu za proizvodnju solarnih pločica za PV panele. Zatim su odbacili te promjene u konačnoj verziji izmijenjenog kataloga, ali su nastavili sa zabranom izvoza tehnologije koja se koristi za obradu rijetkih minerala i proizvodnju magneta od njih.  

Implikacije za Evropu

Čini se da kineski kreatori politike na kontrolu izvoza gledaju kao na svestran instrument. Xi je nemilosrdno širio definiciju nacionalne sigurnosti Komunističke partije Kine, u skladu sa dugogodišnjom preokupacijom stranke ostankom na vlasti. Ali to, također, odražava sve paranoičniju percepciju prijetnje. Kao takvo, predviđanje kako bi Peking mogao mobilizirati svoj razvojni arsenal odbrambenih i uzvratnih mjera može biti teško za strane aktere. Ipak, gledanje na kinesku upotrebu kontrole izvoza kroz prizmu njenih odbrambenih ključnih interesa može pomoći kreatorima politike i preduzećima da shvate gdje bi ona mogla sljedeće i osmisliti odgovarajuće strategije.

Neke kineske kontrole izvoza imat će manje posljedica, a izvozne dozvole za oružje mogu dugoročno naštetiti interesima Kine u područjima gdje se još uvijek oslanja na strane inpute, ili gdje postoje alternativni izvori snabdijevanja. Bez obzira na to, evropske vlade se moraju pripremiti za kineske odluke zasnovane na isprepletenim ciljevima nacionalne sigurnosti, industrijske i tehnološke politike.

 

Uzimajući u obzir ovisnost EU o Kini u pružanju kritičnih inputa za svoje digitalne i zelene tranzicije, strategije bi se trebale fokusirati ne samo na alternativne izvore kritičnih sirovina, već i na razvoj tehnoloških sposobnosti i identificiranje područja u kojima se Kina oslanja na Evropu i partnere. Kina želi ostati nezamjenjiva. Možda bi Evropljani trebali uzeti stranicu iz ove strategije.

 

ZAKLJUČAK

 

Odgovor Kine na mjere koje Sjedinjene Američke Države i Evropska unija uvode u pokušaju smanjenja ovisnosti od Kine, kada je u pitanju nabavka ključnih sirovina i dijelova za “zelene tehnologije” je kontrola izvoza. Svjesni (trenutnog) položaja kao glavnog svjetskog snabdjevača brojnim ključnim sirovinama i robama, neophodnih za funkcioniranje i dalji razvoj svijeta, Kinezi kroz mjere kontrole izvoza odgovaraju na mjere SAD i strategiju “de-rizika” koju promovira EU, sa ciljem da osiguraju povlašteni status koji imaju, na što duži vremenski period.

U zemljama Zapadnog Balkana, većina roba za “zelenu tranziciju” i digitalizaciju se uvozi, tako da je manji broj domaćih kompaniju ovisan o uvozu sirovina ili dijelova za njihovu proizvodnju. No, ta činjenica ne znači da se i na zemlje Zapadnog Balkana neće odraziti kineska kontrola izvoza, gdje će male, zavisne ekonomije  biti kolateralna šteta. U tom smislu, u zemljama Zapadnog Balkana bi vladajuće strukture, ponajprije, ali i privrednici trebali pomno pratiti ove poteze, kako bi barem ublažili posljedice, ako ne i u cijelosti eliminirali uticaj kineske strategije kontrole cijena.