Koliko je žitarica otpremljeno iz Ukrajine?
Ruske vlasti su saopćile da se povlače iz Sporazuma koji je, uz međunarodno posredovanje, omogućio Ukrajini izvoz žitarica iz njenih crnomorskih luka.
Prva pošiljka žitarica je isplovila 1. augusta, nakon što je Rusija ukinula pomorsku blokadu Ukrajine, omogućavajući brodovima da koriste siguran koridor kroz Crno more.
Milioni tona žitarica i prehrambenih proizvoda, poput kukuruza i suncokretovog ulja, bili su zaglavljeni u Ukrajini nakon ruske invazije.
Koliko je hrane otpremljeno iz Ukrajine?
Do 28. oktobra, više od 9,3 miliona tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda isporučeno je iz ukrajinskih luka, prema podacima koje su saopćili iz Ujedinjenih naroda.
Ovo uključuje kukuruz, pšenicu i suncokretovo ulje.
Iz ukrajinske Vlade u augustu je saopćeno da će moći izvoziti tri miliona tona žitarica u septembru i četiri miliona tona u oktobru.
Količine izvezene u septembru bile su veće od četiri miliona tona, jer je tempo isporuke žitarica porastao, ali još uvijek ispod predratnog nivoa.
Kada je u julu potpisan sporazum o koridoru, globalne cijene hrane su pale. UN-ova mjera svjetskih cijena hrane - FAO indeks cijena hrane - pala je za skoro devet posto tog mjeseca.
Nastavio je da pada u augustu i septembru, iako je do toga došlo usljed pada svjetskih cijena ostalih vrsta hrane kao što su šećer, meso i mliječni proizvodi.
Međunarodne cijene pšenice su neznatno porasle u septembru, zbog rastuće neizvjesnosti oko toga da li će se ukrajinska inicijativa za žito nastaviti i nakon novembra.
Kome su žitarice dostavljene?
Iako su neke namirnice otišle direktno u najsiromašnije zemlje svijeta, podaci UN-a pokazuju da su najveće količine barem u početku isporučene u Španiju, Tursku, Italiju, Kinu i Holandiju. Iz UN -a je u septembru saopćeno da je nešto manje od 30 posto količina žitarica otišlo u zemlje sa nižim prihodima, dok je 44 posto poslano u zemlje sa visokim dohotkom.
Ali iz UN napominju da bi žito koje stigne na odredište moglo biti prerađeno i potom otpremljeno negdje drugdje. David Osler, iz brodarskog časopisa Lloyd's List, kaže da bi se, da ako bi se iz Ukrajine uzimalo tri miliona tona hrane mjesečno, u njenim lukama bi moralo biti ukrcano 15 brodova svakog dana.
Međutim, kaže: "Vlasnici brodova se plaše da tamo pošalju svoja plovila. I dalje se plaše da će njihovi brodovi naletjeti na minu ili da će ih napasti Rusi."
Bilo je i logističkih problema sa kojima se suočavao dogovor o žitu.
Iz UN-a je krajem oktobra saopćeno da se nagomilao zaostatak brodova koji čekaju da budu pregledani prema uslovima sporazuma - i da traže načine da povećaju broj i stopu inspekcija.
Koliko je žitarica blokirano u Ukrajini?
Od februara je u Ukrajini blokirano oko 20 miliona tona žitarica namijenjenih za izvoz, zajedno sa drugim namirnicama poput kukuruza i suncokretovog ulja.
To je uzrokovalo nedovoljnu ponudu hrane i skok cijena u mnogim zemljama širom svijeta, jer je Ukrajina glavni izvor njihovog uvoza hrane.
Prema podacima Afričke razvojne banke invazija Rusije na Ukrajinu i blokada izvoza ukrajinskih
žitarica dovela je do nestašice 30 miliona tona hrane na cijelom kontinentu i porastu cijena hrane za 40 posto.
Tako su u Nigeriji cijene osnovnih namirnica poput tjestenine i hljeba povećane za čak 50 posto.
U Jemenu, koji inače iz Ukrajine uvozi više od milion tona pšenice godišnje, cijena brašna je povećana za 42 posto, a hljeba za 25 posto.
U Siriji, još jednom velikom uvozniku ukrajinske pšenice, cijena hljeba je udvostručena.
Kako su funkcionirali sigurni morski koridori?
Rusija i Ukrajina potpisale su sporazume sa Turskom o uspostavljanju koridora od Odese i dvije susjedne luke do Istanbulskog moreuza. Koridor je dugačak je 310 nautičkih milja i širok tri.
Ukrajinski brodovi voze brodove sa žitaricama u i iz luke kroz minska polja koja su postavile ukrajinske snage. Turska pregleda brodove u smislu da li na njima ima oružja, na zahtjev Rusa.
Rusiji je dozvoljeno da izvozi žito i đubrivo preko Crnog mora. Ugovor je trebao isteći nakon 120 dana - sredinom novembra.
Kada su njene luke bile u blokadi, Ukrajina je pokušala izvesti što više žitarica kopnenim putem, koristeći kamione i vozove.
EU je uspostavila ono što je nazvala "koridorima solidarnosti", kako bi se ukrajinsko žito moglo otpremati iz luka na Baltičkom moru, kao i iz rumunske luke Konstanca.
Međutim, nedostatak putnih i željezničkih kapaciteta znači da Ukrajina može izvoziti najviše 10 posto svog žita kopnom.