Koje su razlike u metodama borbe protiv ruskih dezinformacija u Ukrajini i EU

U sklopu nedavno usvojenog 14. paketa sankcija, Evropska unija zabranila je strankama, medijima, nevladinim i drugim organizacijama da primaju donacije ili bilo kakvu drugu podršku od Ruske Federacije.

Aktivnosti agenata ruskog uticaja u drugim zemljama nisu novost. Zapadnim zemljama su poznate još iz vremena hladnog rata, ali mu se vrlo teško suprotstaviti u okviru demokratskog sistema.
Jer upravo tu slobodu koriste agenti uticaja, javno promovirajući ruske narative ili stvarajući izgovore za ruske propagandiste.
O tome kako se EU i Ukrajina pokušavaju oduprijeti ruskoj propagandi i koje su poteškoće pročitajte u članku Julije Kazdobine iz Vijeća za vanjsku politiku "Ukrajinska prizma" Financiranje će biti ograničeno za propagandu. Kako se EU planira suprotstaviti ruskim dezinformacijama. Slijedi kratak sažetak toga.
EU je pokušala ograničiti ruski uticaj uz pomoć sankcija.
U julu 2023. godine na  liste sankcija su dodana dva državljanina Ruske Federacije - osnivač moskovske kompanije "Agencija za socijalno planiranje" Ilja Gambašidze i generalni direktor i sadašnji vlasnik ruske kompanije Grupa Structura LLC Nikolaj Tupikin.
U martu 2024. godine ove dvije osobe i njihove kompanije dodani su na američku listu sankcija.
Uprkos tome, kampanja i dalje postoji, pa su se personalne sankcije protiv građana Ruske Federacije i njihovog poslovanja pokazale neefikasnim.
Široka zabrana dobijanja sredstava iz ruskih izvora, koju je EU uvela u junu, izgleda kao djelotvornije rješenje, koje će agente uticaja lišiti resursa.
Na kraju krajeva, riječ je o onima koji su unutar evropskih zemalja, a samim tim i u nadležnosti evropskih agencija za provođenje zakona.
Istovremeno, režim dozvoljava izuzetke ako se dokaže da ruski novac neće biti korišten za finansiranje zlonamjernog uticaja ili dezinformacija.
Odluka o restriktivnim mjerama samo je prvi korak. Da li će ostvariti svoj cilj uvelike će zavisiti od njihove primjene.
Danas postoje značajne razlike među državama članicama, kako u zakonodavstvu, tako i u nadležnostima državnih organa nadležnih za takvu kontrolu.
U aprilu ove godine EU je usvojila Direktivu koja bi trebala pomoći ujednačavanju propisa kada je u pitanju uvođenje sankcija i smanjenju poremećaja tržišta uzrokovanih njihovom neujednačenom primjenom.

Direktiva je stupila na snagu 14. maja 2024. godine i mora se implementirati u zakonodavstvo država članica do 20. maja 2025. godine.
Ali čak i nakon toga, rezultat će zavisiti od efikasnosti administrativnog i sistema za provođenje zakona.
Ova odluka ima još jedan nedostatak: nema zabrana kineskih izvora u EU. Iako se ruski i kineski narativi o ratu u Ukrajini uglavnom poklapaju.
Ukratko, možemo reći da je EU pronašla mehanizam koji će ograničiti aktivnosti agenata ruskog uticaja bez kršenja osnovnih prava i sloboda građana EU.
U Ukrajini postoje i drugi pristupi u borbi protiv propagande. Početkom februara 2021. godine predsjednik Zelenski je svojim ukazom odobrio odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost o uvođenju sankcija TV kanalima 112, ZIK i NewsOne, koji su bili u vlasništvu Tarasa Kozaka, narodnog poslanika frakcije OPZZH.
U vrijeme uvođenja sankcija Kozaku nije bilo zabrane finansiranja iz Ruske Federacije. Dakle, sa pravne tačke gledišta, nije jasno šta je vlasnik ovih kanala prekršio. Uvršten je na spisak sankcija bez istrage i suđenja, čime mu je uskraćen širok spektar prava.
Ukrajina bi trebala detaljnije razmotriti predloženi mehanizam i prilagoditi ga svojoj politici sankcija kako bi izbjegla moguće poteškoće na putu ka EU.