Koje još gradove Rusija želi zauzeti u Ukrajini i šta planira dalje?  

Kako prenosi Bild, Putin računa na smanjenje zapadne podrške Ukrajini. Osim toga, ruske vlasti planiraju simulirati želju za pregovorima, ali u stvarnosti Kremlj neće pregovarati s ukrajinskim vodstvom i razvija novi srednjoročni ratni plan.

Njemačka publikacija je ove planove ruskog rukovodstva opisala na sljedeći način:

 

Do kraja 2024. godine Rusi planiraju potpuno zauzeti oblasti Donjecka i Luganska i doći do rijeke Oskol u regiji Harkov.

Planiraju Stići do Dnjepra do kraja 2026. godine, zauzimajući značajan dio regiona Zaporožja, Dnjepropetrovska i Harkova, uključujući gradove Harkov, Dnjepar i Zaporožje.

"Ruska Federacija planira zauzeti sve istočne teritorije lijevo od Dnjepra u roku od tri godine", rekao je izvor Bilda. "Nakon toga, rijeka će postati nova linija fronta".  

"Putin i dalje želi da osvoji Ukrajinu."  

Ruska vojska napada u nekoliko pravaca odjednom

 

Trenutno, Rusija kontrolira oko polovinu Donjecke i 95 posto Luganske oblasti. Veliki gradovi kao što su Kramatorsk, Slavjansk i Pokrovsk ostaju pod kontrolom Ukrajine. Kremlj očekuje da će se situacija promijeniti do kraja 2024. godine, navodi se u tekstu koji je objavio Bild.

Prema istim podacima, Rusija nema baš velike ambicije kada je u pitanju jug Ukrajine.

 

U pravcu Hersona planirano je održavanje linija odbrane duž Dnjepra bez napredovanja na desnoj obali do Hersona ili Odese, piše Bild, napominjući da je ovdje jedina briga Moskve spriječiti Ukrajinu da napreduje prema Krimu.

 

Prema obavještajnim podacima, ruski plan je zasnovan, posebno, na pretpostavkama da će ruska vojna ekonomija rasti i biti efikasnija.

 

Putin je spreman svake godine izgubiti do 100.000 vojnika u Ukrajini. Ruski predsjednik, također,  očekuje da će na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama doći predsjednik koji će drastično smanjiti ili potpuno zaustaviti vojnu podršku Ukrajini.

Osim toga, prema najnovijim obavještajnim podacima, Rusija ne vidi kontradikcije između pregovora s Ukrajinom i daljeg vojnog napredovanja.

"Kao i 2015. godine, Kremlj se oslanja na lažne pregovore", upozorava autor teksta u Bildu pozivajući se na svoj izvor.

Podsjeća da je tada Putin u Minsku pregovarao o "miru" sa Angelom Merkel i tada je njegova vojska zauzela deset sela i strateški važan grad Debaljcevo.

"Ukoliko Ukrajinci ne dobiju oružje i municiju sa Zapada, Rusi će moći da ostvare svoje izuzetno ambiciozne ciljeve", potvrdio je za Bild italijanski vojni stručnjak Thomas Tyner.

On je podsjetio da Rusija nikada nije odstupila od prvobitnog plana da preuzme kontrolu nad velikim dijelom Ukrajine.

Njemački vojni stručnjak Nico Lange, također, je uvjeren da je vojni cilj Rusije dalje napredovanje i, dugoročno gledano, zauzimanje velikog dijela Ukrajine.

 

„Ukrajinci će moći da zaustave ovaj plan samo ako budu nesmetano snabdijevani naoružanjem“, naglašava Lange.  

 

Mirovni prijedlozi su samo privid  

 

Autor teksta podsjeća da je tek tokom vikenda predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova pozvala Ukrajinu da "prizna nove teritorijalne realnosti", zaustavi neprijateljstva i "napusti ruske teritorije".

To znači odustajanje od hiljada kvadratnih kilometara ukrajinske zemlje, koja, prema ruskom tumačenju, sada pripada Rusiji, nakon što su ruske vlasti provele nezakonitu aneksiju prošle jeseni.

Ali novi obavještajni podaci pokazuju da Putinova "žeđ za novim zemljama" daleko prevazilazi ovih pet regiona. Dakle, riječi Zaharove bile su samo lukav potez, osmišljen da obeća Ukrajini i Zapadu "prestanak neprijateljstava" nakon zadovoljenja ovih teritorijalnih zahtjeva Ruske Federacije, rezimira publikacija.

Ruski predsjednik Putin je 14. decembra na konferenciji za novinare tokom koje je odgovarao i na pitanja građana Rusije,  nazvao Odesu ruskim gradom. Putin je, također, naglasio da je jugoistok ukrajinskih teritorija oduvek bio proruski orijentiran i da ni Krim ni crnomorski region nemaju veze sa Ukrajinom.