Koalicija voljnih potpisala pismo o namjeri za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu

Premijer Velike Britanije Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su dokument sa deklaracijom u Parizu 6. januara navečer, nakon završetka posljednje runde konsultacija.

Sastanak je uključivao predstavnike oko 40 zemalja koalicije koje su se sastale kako bi razgovarale o pružanju snažnih sigurnosnih garancija Ukrajini, budući da pregovori o prekidu vatre postižu određeni napredak posljednjih mjeseci.

"Nakon prekida vatre, Velika Britanija i Francuska će uspostaviti vojna središta širom Ukrajine i izgraditi zaštićene objekte za oružje i vojnu opremu kako bi podržali odbrambene potrebe Ukrajine", rekao je Starmer.

"Postigli smo dogovor o operativnim detaljima sigurnosnih garancija", rekao je novinarima zvaničnik francuske predsjedničke administracije uoči samita. "Objasnit ćemo kako su strukturirane i potrebu za dugoročnim obavezama svih učesnika“.

Kremlj će gotovo sigurno odmah odbaciti deklaraciju, jer je jasno stavio do znanja da je prisustvo bilo kakvih stranih ili NATO-povezanih trupa u Ukrajini crvena linija. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u decembru da će se sve trupe EU u Ukrajini tretirati kao vojnici i da će Rusija poduzeti "odgovarajuće mjere" protiv njih.

Ideju o mirovnim snagama umjesto pravih garancija vojne pomoći sličnih Članu 5 prvi put je predložio Macron prošlog aprila, ali je potom odbačena kao neizvodljiva. Međutim, u jesen je ideja oživljena dok se Evropa borila da pronađe kompromis koji bi zaustavio neku vrstu nuđenja kolektivnih sigurnosnih garancija sličnih NATO-u koje bi obavezale evropske snage da se bore u Ukrajini zajedno s Oružanim snagama Ukrajine (OSU) u slučaju ponovne ruske invazije.

Vodila se duga debata o veličini onoga što je nazvano "trupama za uvjeravanje". Ranije je predloženo angažovanje snaga od 10.000 do 30.000 vojnika, iako vojni analitičari kažu da bi bilo potrebno najmanje 120.000 ljudi, ako bi mirovne snage preuzele efikasan nadzor duž linije kontakta. Također je predloženo da međunarodne snage budu stacionirane na zapadnoj granici Ukrajine s EU kako bi se držale što dalje od potencijalnog sukoba sa Rusijom.

„Vojni zvaničnici iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine detaljno su radili na raspoređivanju snaga, broju, specifičnim vrstama oružja i komponentama Oružanih snaga koje su potrebne i sposobne za efikasno djelovanje“, napisao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. „Već imamo ove potrebne detalje. Razumijemo koja je zemlja spremna doprinijeti i na koji način među svim članicama Koalicije voljnih. Želio bih da se zahvalim svakom lideru i svakoj državi koja istinski želi biti dio mirnog rješenja“.

SAD su se odbile pridružiti deklaraciji i svako spominjanje američkog učešća u snagama uklonjeno je iz dokumenta, izvještava Politico.

Američki predsjednik Donald Trump je više puta izjavio da američke trupe neće biti stacionirane u Ukrajini, ali Bijela kuća je saopćila da će nastaviti pružati satelitske obavještajne podatke za praćenje bilo koje buduće linije prekida vatre u okviru predloženog sporazuma po modelu DMZ u Koreji.

Izjava o namjerama mirovnih snaga slijedi nakon druge izjave o namjerama koju su Macron i Zelenski potpisali u novembru o kupovini do 100 francuskih ratnih aviona Rafale i novih sistema protivvazdušne odbrane u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara kako bi ojačali svoje dugoročne ratne napore.

Kremlj je i taj sporazum odbacio kao neprihvatljiv. Krajem prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Evropa postala "glavni problem" za sklapanje mirovnog sporazuma sa Kijevom.

Pregovori o okončanju rata znatno su napredovali od sastanka u Moskvi 3. decembra između Putina i američkih izaslanika, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa i Trumpovog zeta Jareda Kushnera, na kojem je dogovoren mirovni plan od 27 tačaka (27PPP). Taj sporazum je predstavljen Zelenskom na sastanku u Berlinu 14. i 15. decembra, a zatim ponovo na sastanku u Mar-a-Lagu 28. decembra između Trumpa i Zelenskog, ali još nije zaključen nikakav dogovor.

Ove evropske ponude su samo hipotetičke i ne predstavljaju konkretne obaveze. One će postati relevantne tek ako rat završi, ali nisu uključene u formalne razgovore između Bijele kuće i Kremlja, koji je Evropu u potpunosti isključio iz mirovnih pregovora. Ipak, Evropa i dalje traži "američki bekstop" kako bi osigurala poslijeratni teritorijalni integritet Ukrajine.

 

Municija za protivvazdušnu odbranu

 

Kao dio rasprave o sigurnosnim garancijama, Ukrajini je hitnija potrebno više municija za njen sistem protivvazdušne odbrane. Od prošlog ljeta Rusija je više nego utrostručila svoje raketne napade, sve više ciljajući na bitnu civilnu, transportnu i energetsku infrastrukturu. Potpuno ovisna o SAD-u za municiju za svoje raketne sisteme Patriot, jedinu efikasnu odbranu od ruskih raketa, kako se zalihe smanjuju, Ukrajina je postala ranjivija na ove napade. Zelenski je tokom sastanka sa Macronom razgovarao o snabdijevanju raketama za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.

„Rusija ne prestaje sa svojim napadima na našu zemlju, a trenutno moramo ojačati protivvazdušnu odbranu kako bismo zaštitili naš narod, naše zajednice i kritičnu infrastrukturu. Svaka isporuka raketa za protivvazdušnu odbranu spašava živote i povećava šanse za diplomatiju. Zato svaki sastanak mora dati konkretne rezultate – nove odluke u vezi sa protivvazdušnom odbranom, nove pakete pomoći i nove mogućnosti za zaštitu neba. Tokom našeg sastanka sa predsjednikom Emmanuelom Macronom, upravo smo o tome razgovarali – stvarne sposobnosti Ukrajine da se suprotstavi ruskom teroru, naša odbrana i podrška koja može ojačati naše pozicije u diplomatiji“, objavio je Zelenski na X nakon sastanka.

 

Počeli su razgovori o finansiranju obnove

 

Odvojeno su započeli i razgovori o prikupljanju 800 milijardi eura za finansiranje desetogodišnjeg "Plana prosperiteta Ukrajine". Svjetska banka procjenjuje da je Ukrajini nanesena šteta veća od 500 milijardi dolara, uključujući ekonomske gubitke.

Međutim, kako je izvijestio bne IntelliNews, većina fizičke štete nanesena je u istočnoj Ukrajini na teritorijama koje trenutno okupira Rusija. Ako se dogovori prekid vatre kojim se de facto kontrola nad ovim regijama prenosi na Rusiju - što se čini vjerovatnim - onda će Kremlj biti odgovoran za obnovu ovih regija.  

 

Ruska obnova Mariupolja je već u punom jeku.

 

Šteta nanesena teritoriji koja je još uvijek pod kontrolom ukrajinske vlade je daleko manja. Troškovi obnove tih dijelova Ukrajine iznose oko 200 milijardi dolara, prema proračunima bne IntelliNews. Međunarodne finansijske institucije (MFI) su već izdvojile oko 75 milijardi dolara za Ukrajinu, izvještava Petersonov institut za međunarodnu ekonomiju (PIIE), a Evropa će osigurati još 90 milijardi eura kredita dogovorenog u decembru. Preostalih 35 milijardi dolara moglo bi se prikupiti dodatnim kreditima razvojnih banaka, zaduživanjem na međunarodnim tržištima kapitala i investicijama lokalnih oligarha.

 

Ukrajina će, zajedno sa svojim partnerima, blisko sarađivati tokom naredne dvije sedmice kako bi identifikovala potencijalne izvore finansiranja za plan, koji se razvija kao dio predloženog mirovnog sporazuma, rekao je ministar ekonomije Oleksij Sobolev.

Ministar je dodao da se radi na identifikaciji sektora ekonomije koji imaju dovoljno projekata za privlačenje privatnih investicija, ali Ukrajina ima veliki izazov, prema procjeni štete koju je sektor po sektor sprovela agencija bne IntelliNews.

Sada se sa partnerima i bankarima razrađuju detalji o potrebnim iznosima finansiranja za određene sektore i izvorima finansiranja, rekao je ministar. Sobolev je naglasio da Ukrajina ima za cilj privući više finansiranja iz privatnog sektora, jer bi to donijelo dodatna ulaganja i podstaknulo reforme.  

"Ali privatni sektor dolazi nakon što postoji sigurnosni okvir, garancija sigurnosti i makrofinansijska stabilnost, koja zahtijeva istinski institucionalna sredstva, sredstva iz zemalja", napomenuo je ministar.