Ko pomaže u deminiranju ukrajinskih polja i koliko to košta
Deminiranje u Ukrajini privlači sve više novca—kao i ljudi. Hoće li demineri iz Azije doći na ukrajinska polja?
Švajcarska vlada odlučila je da Ukrajini osigurati 100 miliona švicarskih franaka (3,98 milijardi UAH) za humanitarno deminiranje – dvostruka više od iznosa koji će izdvojiti sama Ukrajina u budžetu za 2024. godinu.
Udio strane finansijske pomoći za deminiranje u Ukrajini će se u budućnosti samo povećavati. Japan je, naprimjer, osigurao dio svojih grant sredstava od skoro 600 miliona dolara za humanitarno deminiranje.
Milijarde dolara, hiljade deminera
Ukrajinska vlada ima približnu procjenu svih radova na deminiranju. Vjeruje se da je 174.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije kontaminirano eksplozivnim napravama, a za njihovo čišćenje će biti potrebno 37 milijardi dolara, izjavio je početkom oktobra ukrajinski premijer Denis Šmihal. Ovo je ogroman novac, uporediv sa godišnjim budžetom Ukrajine.
To je već izazvalo pometnju.
Prošle godine u Ukrajini je registrirano pet operatera za deminiranje. Sada ih je 17, uključujući šest koji posluju na komercijalnoj osnovi, a još 29 je u postupku dobijanja dozvola.
Demineri u Ukrajini se obučavaju stalno, a njihov broj sada iznosi 3.000, što je dvostruko više nego prije devet mjeseci. S obzirom na to da su troškovi obuke i opremanja svakog deminera oko pet miliona ukrajinskih grivni, samo u ljudske resurse uloženo je 15 milijardi grivni.
Deminersko osoblje je sada akutni problem, kažu stručnjaci, ističući da je obučenim deminerima vrlo teško dobiti poštedu od mobilizacije.
"Postoje deminerske grupe koje gotovo kontinuirano moraju obučavati nove deminere, jer momci idu u Oružane snage", rekao je za LIGA.net vlasnik jedne kompanije za deminiranje, dodajući da to povećava troškove i vrijeme.
Rješenje bi moglo biti dovođenje iskusnih deminera u Ukrajinu iz azijskih zemalja, poput Kambodže i Laosa, koji imaju relevantno iskustvo. Ideja je da se stranci ne regrutuju u ukrajinsku vojsku i da im ne bi trebalo mnogo vremena da uče osnovni ukrajinski.
Čini se da će demineri morati štediti i na drugim troškovima.
Troškovi
Sudeći po izjavi ukrajinskog premijera, vlada očekuje da će potrošiti 78.000 grivni za deminiranje jednog hektara.
To je znatno manje nego što naplaćuju profesionalni demineri, koji procjenjuju 'ručno' deminiranje na pet miliona grivni po hektaru, a mašinsko deminiranje, odnosno, deminiranje specijalnom opremom, na 300.000 grivni po hektaru. Zašto je ukrajinska vlada toliko smanjila troškove?
Vladini zvaničnici često pominju primjer prvog tendera za deminiranje, koji je završen u septrembru. Šume Ukrajine, državno preduzeće, tražilo je deminiranje tri hektara šuma u Žitomirskoj oblasti. Na tenderu je pobijedio jedini učesnik — drugo državno preduzeće, Ukroboronservice, koje je ponudilo 550.400 grivni prema početnoj cijeni od 688.400 grivni.
Zanimljivo, Šume Ukrajine su u prijavi na tender navele da treba uništiti 24 komada eksplozivnih ubojnih sredstava. Misterija je kako su ih prebrojali prije deminera.
Ovaj tender daje ideju o cijeni deminiranja jednog hektara: 183.000 grivni. Ali ukrajinski premijer predlaže da plati 2,4 puta manje.
Intrigu dodatno pojačava činjenica da je prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko, čije ministarstvo ekonomije finansira deminiranje, ukupne troškove procijenila na 50 milijardi dolara, odnosno 105.000 grivni po hektaru.
Mehanizam
Taras Visotski, prvi zamjenik ministra agrarne politike Ukrajine, kaže da mehanizam budžetskog finansiranja za deminiranje još nije odobren. Poznato je samo da će se koristiti Prozorro platforma.
"Sada odlučujemo da li će to biti naknadno plaćanje za svaki deminirani hektar, ili akontacija za određeno područje, ili će to biti učešće u projektima na osnovu sufinansiranja", rekao je Visotski za LIGA.net.
"Za sada nema odgovora. Veoma je važno pokazati da je finansiranje, kao i izvođenje radova, transparentno i kontrolirano."
Transparentnost je neophodna kako bi se zadobilo povjerenje međunarodnih donatora, čija je pomoć ključna kako deminiranje ukrajinskih polja ne bi trajalo mnogo generacija.
"Nećemo riješiti problem deminiranja bez vanjske pomoći, tehničke i finansijske", kaže Andrij Dikun, čelnik Sveukrajinskog agrarnog vijeća.
Ko je uključen
U većini slučajeva sami poljoprivrednici ili lokalno stanovništvo sa određenim iskustvom u deminiranju i detektorima metala poduzimaju deminiranje svojih polja. Rade bez dozvole, na vlastitu odgovornost.
Takve usluge su prilično jeftine, koštaju od 5.000 do 15.000 grivni po hektaru, ali nisu zaštićeni od nezgoda. Ipak, zbog relativno niske cijene, praksa je uobičajena u regijama Mikolaiv i Harkov, kao i u drugim područjima blizu linije fronta.
Civiliziraniji način za poljoprivredne kompanije da stvore vlastite jedinice za deminiranje. U tom slučaju stručnjaci prolaze neophodnu obuku, a dato preduzeće prolazi kroz sve procedure za dobijanje potrebnih dozvola.
Primjer za to je Nibulon Agro Holding. Njegov odjel za deminiranje već se može pohvaliti zadivljujućim pokazateljima učinka. Njegov trošak deminiranja po hektaru iznosi oko 24.000 grivni, isključujući dalju rekultivaciju tla i restauraciju krajolika. Međutim, ponekad je potrebno potrošiti dvostruko više na otklanjanje posljedica rata nego na deminiranje – naprimjer, na mjestima intenzivnih borbi.
Ukroboronservis, prethodno spomenuto državno preduzeće, još je jedna 'priča o uspjehu' u deminiranju. Sa svojim bliskim vezama sa Ministarstvom odbrane i državnom službom za vanredne situacije, trenutno je lider među komercijalnim operaterima deminiranja u Ukrajini.
Strane organizacije su uključene i u napore direktnog deminiranja u Ukrajini. To su Halo Trust, Švicarska fondacija za protuminsku akciju (FSD), Danski savjet za izbjeglice (DRC), Norveško vijeće za izbjeglice (NPA) i Danska crkvena pomoć u Ukrajini (DCA). Zajedno imaju 119 deminerskih timova.
Ovi operateri nisu zainteresirani za ukrajinska državna sredstva i rade direktno uz pomoć donatora. Nikada nisu objavili svoju evidenciju, tako da nema zvaničnih informacija o tome koliko košta njihov rad.
Što više kompanija i institucija bude uključeno u deminiranje Ukrajine i što više izvora finansiranja za njihov rad, to će brže i isplativije biti vraćanje poljoprivrednog zemljišta u normalan rad.