Kineskog skeptika koji je pobjedio na izborima za predsjednika Tajvana Peking odbija  

 

William Lai, kineski skeptik s iskustvom u podržavanju nezavisnosti Tajvana, pobijedio je na predsjedničkim izborima u Tajvanu sa rezultatom koji nosi rizik rasplamsavanje tenzija između Pekinga i Washingtona u Južnom kineskom moru.

Izbori su najavljeni kao prva velika globalna geopolitička prekretnica 2024. godine, suprotstavljajući SAD protiv Kine u borbi za regionalni uticaj. Peking je izbore označio kao izbor između rata i mira i naglasio neizbježnost ponovnog ujedinjenja demokratskog ostrva sa komunističkim kopnom.

Lai je trenutno potpredsjednik ostrva, a izbori treći put uzastopno dovode na vlast Demokratsku progresivnu stranku (DPP) - koju Peking smatra anatemom zbog insistiranja na suverenim pravima Tajvana i bliskih odnosa sa SAD, Evropom i drugim demokratskim državama. Što se tiče globalne sigurnosti, strahuje se da bi Peking sada mogao pojačati pritisak na ostrvo ratnim avionima i ratnim brodovima, kao što je to učinio nakon posjete tadašnje predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi koja je doputovala je u burnu posj etu 2022.

Svjestan špekulacija da bi njegova pobjeda mogla izazvati pojačane tenzije sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Lai je pružio maslinovu grančicu u svom pobjedničkom obraćanju, uputivši odmjeren i oprezan poziv na “razmjenu i saradnju sa Kinom” na osnovu “dostojanstva i pariteta”. Obećao je da će "konfrontaciju zamijeniti dijalogom".

“Kao predsjednik imam važnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu. Ponašat ću se u skladu s ustavnim poretkom Republike Kine na način koji je uravnotežen i održava status quo u tjesnacu”, rekao je Lai, koristeći službeno ime Tajvana, kako bi zadovoljio birače koji su skloniji Kini koji su oprezni zbog njegovog tajvanskog stava. “Istovremeno smo, također, odlučni da zaštitimo Tajvan od kontinuiranih prijetnji i zastrašivanja iz Kine.”

 

Trenutna reakcija Pekinga bila je odbojna.  

"Izbori kineske regije Tajvan su lokalni izbori i kineska unutrašnja pitanja. Bez obzira na rezultat, to neće promijeniti osnovnu činjenicu da je Tajvan dio Kine i da postoji samo jedna Kina na svijetu", rekao je glasnogovornik Ambasade Kine u Velikoj Britaniji.  

Sa skoro svim prebrojanim glasovima, Lai je osvojio nešto više od 40 posto glasova.

Hou Yu-ih iz Kuomintanga koji je više naklonjen Kini (KMT) osvojio je 33,5 posto glasova. Ko Wen-je, iz Tajvanske narodne partije, osvojio je 26,5 posto.

Hou je priznao poraz na KMT mitingu, rekavši: "Žao mi je što sam vas iznevjerio".  

"Čestitam Laiju i Hsiau, ali se nadam da neće iznevjeriti glasače", rekao je, misleći na Laija i Bi-khima Hsiaoa, potpredsjedničkog kandidata, koji je poznata ličnost u Washingtonu, koji je služio kao Tajvanski de facto ambasador u SAD-u  

"Tajvan mora biti ujedinjen i ne može biti podijeljen. Suočavajući se s odnosima SAD-Kina-Tajvan, moramo im pristupiti ozbiljno i ostaviti ljudima stabilno okruženje”, kazao je Hou.

Jedina dobra vijest za Peking u rezultatima je da je DPP izgubila parlamentarnu većinu, a KMT se bori da preuzme mjesto predsjedavajućeg Parlamenta. To otežava Laiju, kao predsjedniku, donošenje zakona u neprijateljski nastrojenom parlamentu, i sigurno će mu podrezati krila u smislu antagonizma sa Kinom.

Tajvan nema formalne diplomatske odnose ni sa jednom velikom silom, jer ga Peking tretira kao otcijepljenu regiju bez prava na suverenitet. Međutim, ima istinsku ekonomsku snagu, proizvodeći oko 90 posto najnaprednijih svjetskih poluprovodnika.

Pobjednik će naslijediti odlazeću predsjednicu Tsai Ing-wen 20. maja, usred sve većeg straha od eskalacije tenzija između Kine i Tajvana. Peking je bio oštro kritičan prema Laiju poslednjih godina, jer se lider DPP povezivao sa tajvanskim pokretom za nezavisnost.

Lai je otišao toliko daleko da je sebe nazvao "pragmatičnim radnikom za nezavisnost Tajvana" 2017. godine, iako je sada govorio pomirljivijim riječnikom.

Lai je 64-godišnji diplomac Harvarda i potiče iz skromne porodice. Njegov otac je poginuo u rudarskoj nesreći kada još nije imao godinu dana, a on je bio jedno od šestoro djece koju je odgajala samohrana majka. Prije nego što je postao potpredsjednik, bio je gradonačelnik grada Tainan, a kasnije i premijer Tajvana.  

Tokom kampanje, Lai je odbacio proglašenje nezavisnosti tokom svog mandata, u očiglednom pokušaju da uvjeri Washington, koji - uz evropske saveznike - preferira da ni Peking ni Tajpej ne mijenjaju status quo jednostrano.

 

Američki predsjednik Joe Biden reagovao je na Laijevu pobjedu porukom: "Ne podržavamo nezavisnost" Tajvana. Bidenova administracija je pojasnila da, iako ne podržava nezavisnost Tajvana, favorizira dijalog između Tajpeja i Pekinga i očekuje da će se razlike riješiti mirnim putem i bez prisile.

Međutim, analitičari i diplomate vjeruju da će Peking povećati pritisak na Tajvan od sada do inauguracije sredinom maja.

Nekoliko dana prije izbora, Peking je ponovo zaprijetio Tajvanu nazivajući Laija ratnim huškačem.  

"Lai... će Tajvan sve više i više udaljavati od mira i prosperiteta, sve bliže i bliže ratu i propadanju", rekao je Chen Binhua, glasnogovornik kineskog ureda za pitanja Tajvana.

Kina i SAD su pokazale znake pokušaja da upravljaju tenzijama uoči izbora. U Washingtonu se američki državni sekretar Antony Blinken sastao sa šefom međunarodnog odjela Komunističke partije Kine Liuom Jianchaom, dan prije glasanja na Tajvanu.

SAD i Kina su, također, održale prvi fizički vojni dijalog u četiri godine, a Peking je zahtijevao da SAD prestanu sa naoružavanjem Tajvana. Pentagonovo očitovanje ne spominje kako su SAD odgovorile na taj poziv.

Nakon subotnjeg glasanja, američki State Department čestitao je Laiju na pobjedi i "narodu Tajvana što je još jednom pokazao snagu svog snažnog demokratskog sistema i izbornog procesa", navodi se u saopćenju. "Sjedinjene Države su posvećene održavanju mira i stabilnosti u tjesnacu te mirnom rješavanju razlika, bez prisile i pritiska".

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo je komentare SAD:

"Snažno žalimo i protivimo se izjavi State Departmenta o izborima u kineskoj regiji Tajvan", navodi se u objavi na društvenoj mreži X.

"Pozivamo SAD da se pridržavaju principa jedne Kine i tri zajednička saopćenja Kine i SAD-a i djeluju u skladu sa opredjeljenjem svojih lidera da neće podržavati 'nezavisnost Tajvana', 'dvije Kine' ili '"'jedna Kina, jedan Tajvan, ' i ne pokušavaju koristiti tajvansko pitanje kao oruđe za obuzdavanje Kine", saopćeno je iz Ministarstva.

Američko-kineski odnosi su relativno mirni nakon samita američkog predsjednika Joea Bidena sa kineskim predsjednikom Xiem u San Francisku u novembru. Xi, koji se bori sa posrnulom ekonomijom kod kuće, navodno je rekao Bidenu da nema vremenskog okvira za postizanje krajnjeg cilja ujedinjenja Tajvana - indirektno odbijajući prijedlog američkih i tajvanskih zvaničnika da bi se invazija mogla dogoditi do 2027.