Kinesko-ruske vojne veze pojačane invazijom Ukrajine
Ruska invazija na Ukrajinu približila je vojnu saradnju Rusije i Kine – a ishod rata mogao bi imati veliki uticaj na buduće odnose, navodi se u novom izvještaju.
"Odluka Kine da prešutno stane na stranu Rusije, uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine obnovila je strah od vojnog saveza Kine i Rusije", navodi se u izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sjedištem u Washingtonu. “Dvije zemlje su do sada izbjegavale formalno savezništvo, ali dijele duboke vojne veze usredsređene na prodaju oružja i zajedničke vojne vježbe.
Vježbe 'Vostok 22'
Rusija je, također, domaćin vojnih vježbi "Vostok 22" na istoku zemlje. U vojnim vježbama učestvuje 15 zemalja, a Kina se smatra počasnim gostom. Bjelorusija, Indija i Sirija su među ostalim zemljama koje prisustvuju vježbama.
Moskva je saopćila da u vježbama učestvuje 50.000 vojnika i 5.000 komada različitog naoružanja i vojne opreme. Britanska vlada je izrazila sumnju u objavljene brojke i rekla da je pravi broj vojnog osoblja koje učestvuje vojnim vježbama oko 15.000.
Kina je saopćila da je poslala 2.000 vojnika, 300 vojnih vozila, 21 avion i tri ratna broda na vježbe koje su počele 31. augusta i završene su sredinom prve sedmice septembra.
„Praktična interakcija između ruske mornarice i mornarice kineske narodnooslobodilačke armije dostigla je novi nivo u pogledu kvaliteta. Ovo osigurava globalnu i regionalnu stabilnost i sigurnost”, rekao je kontraadmiral Valerij Kazakov iz ruske Pacifičke flote, a prenosi rusko Ministarstvo odbrane.
Kina teži bližim vezama s Rusijom, rekao je Bonny Lin, koautor izvještaja CSIS-a.
Bliže veze
“Vojni odnos je podrška cjelokupnom političkom odnosu. Dakle, u onoj mjeri u kojoj Kina nastoji produbiti odnose sa Rusijom, vidjet ćete više vježbi. I vidjet
ćete kako dvije zemlje primenjuju još osetljivije sposobnosti”, rekao je Lin za Glas Amerike.
Iako je ruska prodaja oružja Kini, također, vitalna komponenta partnerstva, prema autorima izvještaja postoje značajni "zastoji" u odnosima.
“Kina uvozi oko 70 posto svog ukupnog naoružanja iz Rusije. Ali sredinom 2000-ih, Kina se počela više fokusirati na domaću proizvodnju svog oružja, tako da se manje oslanja na Rusiju. Istovremeno, Rusija je postala zabrinutija zbog kineske krađe njene tehnologije. U skorije vrijeme, u posljednjih nekoliko godina, najveći dio kineskog uvoza iz Rusije na strani prodaje oružja bio je za podršku njenim avionskim programima”, rekao je Lin.
Kineska krađa
U izvještaju se navodi da navodna kineska krađa tehnologije nije prošla nezapaženo u Rusiji.
“U 2019. godini, ruska državna odbrambena firma Rostec je navela da je bilo 500 slučajeva neovlaštenog kopiranja njene opreme u prethodnih 17 godina. Kao rijetko kada do tada, kompanija je javno kritizirala Kinu, navodeći da je 'Kina sama kopirala avionske motore, avione Suhoj, avione na palubi, sisteme protivvazdušne odbrane, prenosive rakete protivvazdušne odbrane i analoge sistema zemlja-vazduh srednjeg dometa Pancir “, piše u izvještaju.
Tajvan i Ukrajina
Uprkos takvim poteškoćama, Kina traži produbljivanje veza sa Moskvom.
„Ono što se dešava nakon ruske invazije na Ukrajinu jeste da vidite podjelu, rastuću percepciju autokratija naspram demokratija. A Kina… se sve više smatra veoma bliskom Rusiji – i potencijalno se posmatra kao agresor poput Rusije“, rekao je Lin.
“Procjena Kine je vjerovatno da joj je Rusija sve više potrebna, jer smatra da bi se Kina mogla naći u sličnoj situaciji kao Rusija”, dodao je Lin.
Napetosti između Kine i Zapada su se pojačale otkako je Peking pokrenuo seriju vježbi bojeve vatre oko Tajvana, nakon prošlomjesečne posjete ostrvu predsjedavajuće američkog Predstavničkog doma Nancy Pelosi. Kinski zvaničnici tvrde da je Tajvan dio kineske teritorije.
“Peking radi prilično zrcalnu sliku između onoga što smatra problemima sa kojima se Rusija suočila u suočavanju sa Zapadom i NATO-om i problema sa kojima se Peking trenutno suočava sa Sjedinjenim Državama i najbližim saveznicima i partnerima u Indo- Pacifik regionu”, rekao je Lin.
Iako Rusija i Kina nisu potpisale nikakav formalni vojni savez, Zapad mora biti oprezan na rastuće vojne i političke veze, rekao je Lin.
"Ne kažem da bi, na primjer, Rusija direktno intervenirala u sukobu Kine sa jednim od svojih susjeda - ali bi mogla pružiti druge oblike podrške, uključujući obavještajnu, uključujući čak i političku podršku", rekao je Lin.
Kina nadmašuje Rusiju
Izvještaj CSIS-a kaže da vojne sposobnosti Kine sustižu ili nadmašuju one Rusije. I dok se ruska invazija na Ukrajinu odugovlači, autori kažu da bi ruski neuspjeh na bojnom polju mogao navesti Peking da preispita svoj odnos sa Moskvom.
„Ako Peking zaključi da je učinak Rusije u Ukrajini bio dovoljno loš, mogao bi na kraju preispitati vrijednost učešća u zajedničkim vježbama sa Rusijom, pa čak i preispitati ukupnu vrijednost strateških veza sa Rusijom“, zaključuje se u izvještaju.5