Kineski ministar odbrane nameće Globalni plan sigurnosti Pekinga tokom putovanja u Rusiju i Bjelorusiju
U pozadini zaoštravanja sukoba u Ukrajini, kineski ministar odbrane Li Shangfu završio je simbolično putovanje u Rusiju i Bjelorusiju jačanjem vojnih veza i promoviranjem kineske inicijative koja bi trebala biti suparnička zapadnim okvirima i stavila Peking u centar međunarodnih sigurnosnih pitanja.
Li je sletio u Moskvu 14. augusta kako bi započeo vojno-diplomatsku turneju razgovorima sa najvišim zvaničnicima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i ministra odbrane Sergeja Šojgua.
Peking i Moskva su obećali da će ojačati vojnu saradnju uprkos invaziji Kremlja na Ukrajinu, koja je izazvala aktuelnu humanitarnu katastrofu i uzdrmala globalnu sigurnosnu strukturu.
Li je 17. augusta u Minsku razgovarao sa visokim bjeloruskim zvaničnicima -- uključujući lidera Aleksandra Lukašenka o tome kako produbiti saradnju u oblastima od odbrane do ekonomske saradnje, pri čemu su se strane složile da iduće godine održe zajedničke vojne vježbe.
Ali centralno pitanje Lijevog putovanja bilo je nametanje nove Kineske inicijative za globalnu sigurnost (GSI), prema zamislima kineskog lidera Xi Jinpinga, koja je postala sveobuhvatni plan Pekinga sa ciljem predstavljanja alternativnih vanjskopolitičkih rješenja u odnosu na ona koja nudi Zapad.
Kineska vanjska politika, koja je u cijelosti predstavljena u februaru, poziva na pojačani fokus na diplomatiju i odbranu za koje Kina kaže da mogu učiniti svijet sigurnijim, kroz poboljšanu saradnju i dijalog o pitanjima u rasponu od borbe protiv terorizma do pojačanih vojnih vježbi i sveobuhvatnije razmjene obavještajnih podataka.
"Bilo da se radi o Afganistanu, Siriji, Korejskom poluotoku, Ukrajini ili iranskom nuklearnom pitanju, Kina će promovirati mirovne pregovore i pomoći u postizanju međunarodnog konsenzusa", rekao je Li na moskovskoj konferenciji o međunarodnoj sigurnosti 15. augusta.
Podsjetio je na sporazum kojem je posredovao Peking o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Irana u martu kao primjer ovakvog pristupa. Kineski dužnosnici pozicionirali su GSI na način da je u strogoj suprotnosti s inicijativama i politikama koje je promovirao Zapad posljednjih godina, posebno korištenjem ekonomskih sankcija od strane Sjedinjenih Američkih Država i invazije Washingtona na Afganistan i Irak.
Dok je govorio na konferenciji u Moskvi, Li je napravio ne baš diskretne osvrte na vanjsku politiku SAD-a.
“Međunarodna zajednica se opire i snažno se protivi hegemonističkom pristupu nametanja svoje volje drugima i miješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja”, tvrdi Li. “Ove pogrešne radnje lišavaju druge zemlje prava na razvoj i autonomiju, te su izvor haosa i katastrofe u svijetu.”
Receptivna publika
Moskovska sigurnosna konferencija pružila je plodno tlo za napore Pekinga da se postavi kao alternativa Sjedinjenim Državama i kao sigurnosni partner.
Događaj je uključivao unaprijed snimljenu poruku Putina u kojoj je optužio SAD da dolijevaju "ulje na vatru" globalnih sukoba, pri čemu se ruski predsjednik fokusirao na vojnu podršku Washingtona i isporuku oružja Ukrajini.
Kremlj je pozvao 92 zemlje, uključujući Bjelorusiju, Saudijsku Arabiju, Indiju i Vijetnam da prisustvuju konferenciji, ali ruski mediji izvještavaju da predstavnik nijedne zapadne zemlje nije bio prisutan.
Kineski ministar Li je rekao da je Kina spremna održati više vojnih vežbi sa drugim zemljama i da će proširiti obim vježbi. Na marginama događaja, Li, kojega su SAD sankcionirale 2018. godine, jer je pomogao Kini da kupi borbene avione i opremu od ruskog izvoznika oružja također se sastao sa zvaničnicima odbrane iz Irana, Saudijske Arabije, Izraela, Kazahstana i Vijetnama.
"Cijela poenta GSI-ja je pokušaj da se pozitivno okrene kineski pristup sigurnosti", rekao je za RSE Raffaello Pantucci, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru. „Kinezi vole imati ove velike, centralne ideje da organizuju svoje poglede na svijet, koje onda mogu ponuditi i prodati drugim zemljama.”
Globalni problemi, kineska rješenja
Kina je u februaru predstavila svoju „globalnu sigurnosnu inicijativu“, nakon predloga Xija u aprilu 2022.
U tom govoru, Xi je predložio da zemlje svoje sporove rješavaju kroz dijalog, poštujući međusobne razlike kako bi postigle "sigurnost za sve".
"Moramo raditi zajedno na održavanju mira i stabilnosti u svijetu", rekao je Xi. “Zemlje širom svijeta su poput putnika na istom brodu koji dijele istu sudbinu.”
Ali analitičari upozoravaju da su iza ružičaste retorike mnoge prakse koje se zagovaraju kroz GSI osmišljene da stvore globalni sistem koji je prijateljskiji prema autokratskim režimima i nagriza trenutni multinacionalni proces predvođen Zapadom.
“GSI je najnoviji i vjerovatno najzabrinjavajući dokaz da sukob između SAD-a i Kine eskalira u punopravno nadmetanje za globalni primat”, napisao je Michael Shulman, nerezidentni saradnik u istraživačkom centru Atlantic Councila, u The Atlantic.
Nije poznato kako će Li i drugi visoki kineski zvaničnici gledati dalje na GSI inicijativu u budućnosti.
„Zemlje su spremne potpisati inicijative i narative poput onih u GSI, jer žele angažman sa Kinom“, rekao je Pantucci. “Nije nužno da vjeruju izjavama ili detaljima u njima, ali žele odnos sa Pekingom pa su spremni to prihvatiti”.
Osim izjava u Moskvi o povećanju saradnje, Peking je uključio i svoj prijedlog od 12 tačaka kako da se okonča rat u Ukrajini u širem okviru GSI. Dokument je naišao na kritike zapadnih lidera koji su doveli u pitanje sposobnost Kine da posreduje u primirju s obzirom na njene sve čvršće veze sa Rusijom.
Prijedlog je dobio podršku globalnog juga i pomogao je u pokretanju niza diplomatskih pohoda lidera Afrike i Latinske Amerike zbog rata u Ukrajini.
Li je, također, iskoristio GSI i svoju turneju u Rusiji i Bjelorusiji da pogura druge kineske ciljeve. Na konferenciji je rekao da će pokušaji da se "iskoristi Tajvan za obuzdavanje Kine" "sigurno završiti neuspjehom", navodi državna agencija Xinhua.
Tenzije su i dalje visoke oko Tajvana, a Peking na ostrvo gleda kao na odmetnutu provinciju koju želi preuzeti - silom, ako je potrebno.
Stručnjaci primjećuju da su mnoga načela koja se zagovaraju kroz GSI, kao što su nemiješanje i regionalna stabilnost, upućivanje na brige i želje Kine u vezi sa potencijalnim sukobom koji uključuje Tajvan. Peking je više puta osuđivao američke interakcije s ostrvom sa kojim Washington nema zvanične diplomatske veze - posebno zbog prodaje američkog oružja Tajpeju.