Kineski dronovi pomažu Rusiji da se bori protiv Ukrajine kroz centre za obuku

Nalazi - koje je sastavio Molfar, ukrajinska konsultantska kuća za poslovnu inteligenciju, a potvrdio RSE/RL - pokazuju da se DJI-jevi mali, jeftini dronovi prodaju ruskim subjektima koji su dio širokog vojno-industrijskog kompleksa ili kompanijama koje obučavaju vladino osoblje ili vojne jedinice kako da koriste bespilotne letjelice.

U nekim slučajevima, centri za obuku jasno navode i čak se hvale na svojim web stranicama i Telegram kanalima da obučavaju pilote i pripadnike ruske vojske na DJI dronovima za rat Moskve u Ukrajini.  

Molfar je uspostavio veze tako što je identificirao 10 pravnih lica sa sjedištem u Kini koja su, prema njihovim certifikatima o usklađenosti, proizvodna mjesta povezana sa DJI ili njegovom matičnom kompanijom IFlight, koja je nastavila izvoz u Rusiju do juna 2023. - poslednjeg dostupnog datuma na dokumentima.

Putem certifikata, Molfar je mogao ući u trag raznim ruskim subjektima koji su kupili dronove i da provedu civilnu i vojnu obuku o tome kako da upravljaju njima za nadzor, izviđanje i, u nekim slučajevima, kako da ih modificiraju za napade.

Iako istraživanje nije sveobuhvatan skup svih dronova kineske proizvodnje prodatih Rusiji ili onih koji se probijaju na bojno polje u Ukrajini, ono nudi uvid u kontinuirani tok dvostruke namjene - nesmrtonosne, ali vojno korisne - opreme iz Kine u Rusiju, koja ima uticaja na pomaganje invazije Kremlja na Ukrajinu.

"Od početka rata, Kina je pokazala spremnost da podrži Rusiju koja dolazi do, ali ne prelazi, crvene linije Zapada", rekao je Joseph Webster, viši saradnik u Atlantskom vijeću koji prati tok kineskog izvoza u Rusiju tokom rata u Ukrajini. „Osiguravanje isporuka dvostruke namjene u Rusiju, Peking vjerovatno vidi kao oblik podrške koji osigurava ravnotežu dok Kina gleda kako američke i evropske vojne zalihe idu u Ukrajinu.

 

Nalazi, također, postavljaju pitanja o djelotvornosti zvaničnih kineskih napora da ograniče prodaju dronova i drugih tehnologija dvostruke namjene - od kojih je posljednja stupila na snagu 1. septembra.  

Podaci o trgovini pokazuju da je ukrajinski uvoz naglo opao, nakon novih kineskih ograničenja, dok je ruski i dalje visok.

Ukrajina se suočava sa sve većim poteškoćama u nabavci potrošačkih dronova i njihovih dijelova, što potvrđuju kineske, ruske i ukrajinske trgovinske statistike. Te brojke pokazuju da su kineske kompanije poslale više od 200.000 dolara vrijednih direktnih pošiljki dronova u Ukrajinu od januara do juna ove godine, dok je Rusija primila najmanje 14,5 miliona dolara tokom istog perioda, uključujući centre za obuku koje je identificirao Molfar.

Ovo su dodatni dokazi od februara 2022. koji pokazuju kako je Moskva bila u stanju nabaviti kritične stavke za svoju vojsku iz inozemstva, posebno iz Kine, uprkos pokušajima Zapada da obuzda rusku ratnu mašinu. Evropska unija procjenjuje da do 70 posto vitalnih, visokotehnoloških proizvoda koji dolaze do ruske vojske dolazi iz Kine, a David O'Sullivan, izaslanik EU za sankcije, rekao je krajem septembra da protok takve robe "ubija Ukrajince".

DJI nije odgovorio na zahtjev RSE/RL za komentar, ali je kompanija u aprilu 2022. objavila da će obustaviti većinu direktne prodaje Rusiji i Ukrajini. U to vrijeme, portparol kompanije rekao je Reutersu da se DJI "gnuša svake upotrebe naših dronova sa ciljem nanošenja štete" i da je upotreba njihovih dronova u ratu "neprikladna".

 

Rat dronova i ruski centri za obuku

 

Uprkos izjavama i zvaničnim zabranama, DJI potrošački dronovi nastavljaju se probijati na bojno polje.

Male i pristupačne bespilotne letjelice, od kojih se mnoge čak mogu kupiti na mreži ili u prodaji, postale su glavna tema rata u Ukrajini i za Kijev i za Moskvu zbog izviđanja i ciljanih napada. Ukrajinske snage pokazale su se posebno vještim u nadogradnji potrošačkih bespilotnih letjelica eksplozivom, a zatim ih obaraju na ruske snage i teritoriju.

To je dovelo do toga da obje strane troše proizvode velikom brzinom i stalno moraju obnavljati svoje zalihe. Royal United Services Institute, istraživački centar sa sjedištem u Londonu, procijenio je ranije da Ukrajina “troši” 10.000 dronova mjesečno.  

 

Dok Iran i Turska proizvode velike bespilotne letjelice vojne klase koje se koriste u ratu, na potrošačkom tržištu dominiraju kineske kompaniju, a DJI drži više od 90 posto globalnog tržišta bespilotnih letjelica, prema istraživačkoj grupi DroneAnalyst.

Dominacija DJI-ja u ratu bespilotnih letelica u Ukrajini istaknuta je u Molfarovom istraživanju, pri čemu su mnogi centri za obuku ili drugi identifikovani entiteti specijalizirani za upotrebu DJI dronova.

Jedna takva kompanija, Skymec, na svojoj web stranici navodi rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova, Federalnu službu zaštite i Ministarstvo za vanredne situacije kao klijente za distribuciju.

Drugi nalazi ukrajinske konsultantske kuće prate trag ruskih centara za obuku koji direktnije pokazuju njihove veze sa vojskom.

Jedan od tih subjekata je i Pustelga, kompanija koja, prema njenoj web stranici, nudi obuku na DJI dronovima, kako redovnim, tako i mobiliziranim vojnim licima ruske vojske, Nacionalne garde i "specijalistima iz drugih ruskih sigurnosnih struktura".

Prema ruskim medijima, grupa je pokrenula program obuke u junu sa Nacionalnom gardom fokusiranom na FPV bespilotne letelice, termin koji se koristi za dronove kojima se upravlja putem video feeda, koji se bežično prenosi na pilotske slušalice, mobilni uređaj ili drugi ekran.

Kompanija tvrdi da je operativna od marta i vodi aktivan Telegram kanal na kojem redovno nudi ažuriranja o svojim kursevima i diplomcima, uključujući fotografije i video zapise.

Grupa navodi da provodi dva programa obuke u dijelovima Ukrajine koje su okupirali Rusi, a na video snimku objavljenom 5. maja vidi se čovjek u vojnoj uniformi sa oznakama ruske vojske kako prima diplomu od Pustelge.

Još jedan post od 25. maja uključuje fotografije potrošačkih dronova DJI pored eksploziva sa natpisom: "Naš diplomatn će uskoro dobiti ove dronove na frontu Zaporožja i efikasno će ih kombinirati sa novom standardnom municijom. Ne samo da obrazujemo, već i podržavamo naše diplomce riječima, djelima i opremom koliko god možemo."

Još jedna kompanija koju je identificirao Molfar je SHUBBA-Octagon, škola za pilote dronova sa sjedištem u Sankt Peterburgu, koja nudi kurseve obuke širom Rusije. Prema zvaničnoj web stranici kompanije, specijalizirana je za obuku dronova DJI Mavic i nudi svojim studentima da budu vojno priznati kao piloti dronova.  

 

Iako grupa nema eksplicitne veze sa privatnom plaćeničkom vojskom “Wagner”, oznake privatne vojne kompanije mogu se vidjeti na fotografijama objavljenim na web stranici SHUBBA-Octagon.

Dodatne fotografije na web stranici centra za obuku prikazuju osobu za koju piše da je jedan od instruktora programa u vojnoj uniformi sa istaknutim pozivnim znakom "Svjatoj". Druga fotografija prikazuje vojnu opremu Svjatoja pored sirijske zastave, gdje “Wagner” djeluje od 2015. godine.

Na Telegram kanalu SHUBBA-Octagon, centar tvrdi da su Svjatoj i drugi instruktori identificirani samo po pozivnim znakovima dobili medalje od vlade za svoju vojnu službu i da su u prošlosti služili u ruskom Generalštabu, Nacionalnoj gardi i “Wagneru”.  

Nemaju sve kompanije koje su praćene Molfarovom istragom jasne vojne veze. Jedan kompanija koja je dobila DJI dronove je društvo sa ograničenom odgovornošću registrirano na Avanti Education, kompaniju koja sponzorira takmičenja u robotici i provodi obuku za mlade. Prema analitičarima Molfara, zasebno LLC preduzeće povezano sa Avanti Education, za koje evidencija pokazuje da je osnovano u maju, koristi pravni registarski kod koji obično primjenjuju naučne organizacije u Rusiji, koje blisko sarađuju sa vojskom.

Molfar je identificirao dvije druge kompanije koje nude kurseve za DJI bespilotne letjelice i njihovu preprodaju širom Rusije, koristeći certifikate o usklađenosti iz Kine koji koriste isti registarski kod koji se obično povezuje sa radom sa vojskom.

 

Promjena linija snabdijevanja

 

Molfar nije mogao saznati koliko se DJI dronova šalje ruskim entitetima i ne može reći da li su kineske vlasti imale bilo kakvu ulogu u prodaji ili su to samo kineske kompaniju, koje iskorištavaju prilike koje je pružio rat u Ukrajini.

Kako su bespilotne letjelice postale istaknute na bojnom polju, globalne logističke mreže su se pojavile kako bi upravljale sankcijama i drugim preprekama kako bi osigurale da bespilotna vozila stignu do obje vojske na frontu. Ove mreže su se razlikovale od direktnog oslanjanja na kineske izvoznike do korporativnih predstavništava u susjednim zemljama i kampanja prikupljanja sredstava koje vode volonteri u zemlji i inozemstvu.

Puni učinak ograničenja izvoza komponenti dronova od 1. septembra koje su donijele kineske vlasti još uvijek je nejasan.

Kao što se vidi u trgovinskim podacima iz 2023. godine, Ukrajina je i dalje dobijala milione dronova i komponenti kineske proizvodnje, iako je Rusija bila u

mogućnosti kupovati daleko veće količine, a ukrajinski carinski podaci pokazuju da je većina prodaje toj zemlji dolazila preko evropskih posrednika.  

Nekoliko ukrajinskih aktivista i drugih koji su uključeni u prikupljanje sredstava za kupovinu DJI dronova javno su objavili da su kineske firme i dalje spremne prodavati ukrajinskim kupcima, ali prodaja često uključuje posrednike i cijene dronova rastu. Neki kineski dobavljači ili preprodavci sa sjedištem na drugim zemljama se navodno okreću otvorenom sistemu nadmetanja za dronove koji ponekad uključuje ruske i ukrajinske kupce, koji se međusobno nadmeću.

Drugi su podigli uzbunu da kineska izvozna ograničenja izgleda neproporcionalno utiču na Ukrajinu. Pišući u junu na X (ranije poznat kao Twitter), Serhij Sternenko, ukrajinski aktivista uključen u masovno finansiranje kupovine bespilotnih letjelica, rekao je da je zabrinut da nadolazeća ograničenja ostavljaju Ukrajinu u nepovoljnom položaju, jer traži nove posrednike za kupovinu bespilotnih letjelica dok ruske kompanije još uvijek mogu direktno kupovati.

Neki ruske kompanije su izjavile da su osjetili posljedice kineskih ograničenja. Prema septembarskom istraživanju kompanija koje je uradio ruski dnevnik Komersant, mjere su izazvale poremećaje u snabdijevanju i nestašice u zemlji.

Mnogi ruski prodavci poljoprivrednih, nadzornih i industrijskih dronova rekli su Komersantu da su ili u potpunosti ostali bez zaliha ili su udvostručili cijene zbog izvoznih ograničenja. Druge kompanije su objavile da su se opskrbile dronovima i komponentama kineske proizvodnje prije stupanja na snagu septembarskih ograničenja, uz neke zalihe koje bi mogle trajati i do šest mjeseci.

Ne zna se da li će to imati trajni efekat u obuzdavanju kineskih dronova na bojnom polju. Webster iz Atlantskog vijeća kaže da, iako bi ograničenja mogla izazvati neke trenutne poremećaje u logističkim mrežama, "malo je vjerovatno da će dugoročno imati uticaja", posebno kada su u pitanju isporuke u Rusiju.

"Postoji previše načina da nešto dođe do Rusije. Može biti direktno i može proći kroz Bjelorusiju, Centralnu Aziju, Tursku ili drugdje koristeći posrednike", rekao je Webster. "Ove nove kontrole vjerovatno neće biti efikasne."