Kineske kompanije koriste alternativne puteve za finansijske transakcije sa Rusijom
ZAKLJUČAK
Ekonomska saradnja Kine i Rusije dobila je novu dimenziju od februrara 2022. godine, odnosno, od početka ruske invazije na Ukrajinu. Kina se nije pridružila sanckijama koje su uvele zemlje Zapada pojedincima, institucijama i kompanijama u Rusiji, nego je iskoristila sankcije kako bi povećala uvoz (jeftinih) sirovina kao što su gas i nafta, a povećala vlastiti izvoz. U kineskom izvozu u Rusiju značajno mjesto zauzima izvoz roba koje se mogu koristiti u civilne i vojne svrhe. Sve ovo je dovelo do sankcija USA i EU prema pojedinim kineskim kompanijama.
Čak i Kina, koja se smatra drugom velikom svjetskom ekonomijom, promijenila je pristup i većina velikih kineskih banaka povlači se sa ruskog tržišta, jer strahuju da se ne nađu na udaru američkih sankcija.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju različit pristup kada su u pitanu sankcije Rusiji, u čemu se naročito ističe Srbija koja odbija uvesti sankcije protiv Rusije, iako su to od nje u više navrata tražili EU i Rusija. Do sada su četiri kompanije i dvije fizičke osobe iz Srbije sankcionirani zbog toga što u svom poslovanju omogućavaju, orkestriraju, angažuju se i na drugi način podržavaju transfer kritične tehnologije i opreme u rusku vojno-industrijsku bazu. Ove sankcije nisu suštinski promijenile stav Srbije kada su u pitanju sankcije prema Rusiji.
Ovakvo postupanje Kine može i treba biti signal zvaničnicima, a pogotovo poslovnoj zajednici u zemljama Zapadnog Balkana, naročito onima koji proizvode robe koje se mogu koristiti za civilne i vojne svrhe. Iz prostog razloga što poslovanje sa kompanijama i institucijama Rusije ih veoma lako može dovesti u situaciju da budu sankcionirane od SAD. A kako EU u dijelu koji se odnosi na sankcije, gotovo u potpunosti prati SAD, vrlo lako mogu biti sankcionirane i od strane EU.