Kina suspendira tarifne aranžmane za 134 proizvoda u okviru trgovinskog sporazuma sa Tajvanom
Odluka kineskih vlasti je uslijedila nakon protivljenja Kine novom tajvanskom lideru Laiju koji je preuzeo dužnost u Tajpeju 20. maja ove godine.
Kina je krajem maja najavila suspenziju nekih preferencijalnih tarifnih aranžmana od sredine juna u okviru svog jedinog trgovinskog pakta sa Tajvanom, optužujući vlasti ostrva za "diskriminatorna" ograničenja na kineske proizvode.
Odluka će uticati na 134 stavke u okviru Okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji u moreuzu ili ECFA od 15. juna, navodi se u saopćenju Komisije za carinsku tarifu, koja radi pri Državnom vijeću Kine.
Među 134 artikla su bazna ulja, litijum-jonske baterije, trkaći bicikli, televizijske kamere, određene tkanine i razne mašine za alate.
ECFA, koji je potpisan 2010. godine, uključuje 806 stavki za koje je odobreno sniženje carina i sporazumi za napredovanje u daljoj liberalizaciji trgovine.
“Tajvanske vlasti nisu poduzele nikakve radnje kako bi uklonile svoja trgovinska ograničenja na proizvode iz kontinentalne Kine”, saopćeno je iz Komisije. “Unilateralnim usvajanjem diskriminatornih ograničenja i zabranom uvoza proizvoda iz kopnene Kine od strane Tajvana krše sse odredbe Okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji preko tjesnaca”, saopćeno je iz Komisije.
Kina je prošle godine saopćila da je osmomjesečna istraga koju je provela utvrdila da Tajvan blokira 2.509 mineralnih, poljoprivrednih i tekstilnih proizvoda iz kontinentalne Kine da dođu na ostrvo. Istraga je obuhvatila neke stavke u trgovačkom poslu.
Protestno pismo
Krajem maja, japanski dnevni list Sankei Shimbun izvijestio je da je kineski generalni konzul u Osaki poslao protestno pismo japanskim zastupnicima koji su otputovali na Tajvan kako bi prisustvovali inauguraciji tajvanskog predsjednika Williama Lai Ching-tea 20. maja ove godine.
Kineski generalni konzul u Osaki, Xue Jian, poslao je pisma nekim članovima Konsultativnog vijeća članova japansko-tajvanske dvostranačke grupe
2 / 3
protajvanskih zastupnika, 24. maja, protestirajući zbog njihovog prisustva inauguraciji novoizabranog tajvanskog predsjednika.
Više od 30 japanskih zastupnika prisustvovalo je Laijevoj ceremoniji u Tajpeju.
U pismu, koje je Sankei vidio, Xue je inauguraciju nazvao „veoma pogrešnim političkim signalom za podršku snagama podjele 'tajvanske nezavisnosti'” i kritizirao Laija kao „nefleksibilnog i tvrdoglavog zvaničnika koji govori o 'nezavisnosti Tajvana' na vrlo opak način”.
“Pitanje Tajvana je crvena linija koja se ne smije preći, jer je u srži ključnih interesa Kine”, rekao je Xue u pismu. „U pitanju su politički temelji kinesko-japanskih odnosa i osnovno povjerenje između dvije zemlje. Snažno se nadamo da ćete svojim stvarnim djelovanjem zaštititi veliku šemu kinesko-japanskih odnosa tako što nećete imati bilo kakav kontakt sa Tajvanom", dodao je Xue.
Yuichiro Wada, poslanik iz Nippon Ishin no Kai koji je primio pismo, rekao je Sankeiju da je to “veoma zastrašujuća prijetnja i način razmišljanja koji ignorira volju naroda Tajvana”.
"Ako su tvrdnje Kine tačne, tenzije u Tajvanskom moreuzu će još više eskalirati", rekao je Wada, dodajući da bi "japanski zakonodavci trebali čvršće i više raditi sa Tajvanom".
Kina je jasno stavila do znanja da se protivi novom tajvanskom lideru Laiju.
Pekinški ured za poslove sa Tajvanom optužio ga je za slanje "opasnih signala" koji ometaju mir i stabilnost.
Kina vidi Laija kao zagovornika nezavisnosti Tajvana, a krajem maja je održala dvodnevne vojne vježbe u vodama u blizini ostrva. Lai je rekao da želi zadržati status quo između ostrva i kopna.
Kina smatra Tajvan odmetničkom provincijom koju bi trebalo ponovo ujediniti sa kopnom, silom ako je potrebno. Od odvajanja od kontinentalne Kine 1949. godine, Tajvan je bio samoupravna jedinica.
ZAKLJUČAK
Iz teksta je jasno vidljivo način na koji Kina postupa i koje alate je spremna koristiti ukoliko joj se ne dopadaju politički zvaničnici ili njihovi postupci. U posljednje vrijeme je Kina organizirala cijeli niz vojnih vježbi oko Tajvana, a kineski zvaničnici zastupaju strategiju „Jedne Kine“, čiji je Tajvan sastavni dio. Sve ove aktivnosti idu u prilog tvrdnjama da je Kina spremna oružanim putem vratiti Tajvan u sastav Kine.
No, drugi dio teksta u kojem Kina reagira na prisustvo zastupnika iz Japana inauguraciji novimenovanog tajvanskog predsjednika, također može poslužiti kao jasno upozorenje zvaničnicima iz drugih država (uključujući i Zapadni Balkan), šta se dešava kada se kineskim vlastima ne dopada način postupanja zvaničnika drugih država.
Na ovakvim primjerima se, u stvari, najbolje vidi kako Kina vidi multipolarni svijet, njen geopolitički cilj koji je usmjeren protiv postojećeg svjetskog poretka, ali u suštini je usmjeren protiv Zapada. Osim činjenice da saveznike za multipolarni svijet ponajprije vidi u autokratskim državama (kakva je i sama), potezi poput protesta i upozorenja Japanu ponajprije govore da bi multipolarni, u biti bio jednopolarni svijet, na čijem vrhu bi bila Kina, koja se ne bi libila upotrijebiti ekonomske i druge alate kako bi kaznila države i zvaničnike koji se na bilo koji način usprotive kineskoj dominaciji.