Kina oduzima ujgurski identitet nazivima mjesta, kaže Human Rights Watch

Religijske, kulturne, historijske riječi zamijenjene onima koje su usklađene sa ideologijom Komunističke partije

Kineske vlasti preimenuju nazive sela u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, odbacujući ona koja su povezana s ujgurskim naslijeđem u korist onih koja odražavaju ideologiju Komunističke partije, navodi Human Rights Watch.
Američka neprofitna organizacija za zaštitu navela je u izvještaju objavljenom u junu da je identificirala oko 630 takvih promjena u istrazi norveške grupe za ljudska prava Uyghur Hjelp.
Grupe za ljudska prava otkrile su da je između 2009. i 2023. godine za oko 3.600 sela u Xinjiangu, od ukupno 25.000, promijenjen naziv u podacima objavljenim na službenoj web stranici državnog statističkog biroa. Dok je više od 80 posto promjena bile tehničke modifikacije i revizije, ostatak se odnosio na religiju, kulturu i historiju Ujgura, naroda sa muslimanskom većinom.
Naprimjer, selo Aq Meschit ili u prevodu "Bijela džamija", u okrugu Akto u autonomnoj prefekturi Kizilsu Kirgistana - koja se graniči s Kirgistanom i Tadžikistanom - preimenovano je u Tuanjie-cun, što znači "Selo jedinstva", 2018.
Selo Dutar, nazvano po dvožičnom ujgurskom muzičkom instrumentu, u jugozapadnom okrugu Karakax promijenjeno je u Hongqi-cun, što znači "selo crvene zastave", 2022. godine.
U zapadnoj prefekturi Kašgar, selu Qutpidin Mazar - nazvano po svetilištu u čast persijskog polimatičara iz 13. vijeka Qutb al-Din al-Shirazi -  promijenjeno je ime na Meiguihua-cun, što na mandarinskom znači "selo cvjetanja ruže".
"Kineske vlasti su promijenile stotine imena sela u Xinjiangu od onih bogatih značenjem za Ujgure u ona koja odražavaju vladinu propagandu", rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti direktora za Kinu u Human Rights Watchu. Dodala je da se ove promjene "čine kao dio napora kineske vlade da izbriše kulturni i vjerski izraz Ujgura".
Izvještaj je kategorizirao promjene u tri široka obrasca.
Jedan je uključivao promjenu imena sela sa vjerskom pripadnosti, kao što je Hoja, titula sufijskog vjeroučitelja.
Drugi niz izmjena uklonio je riječi vezane za povijest Ujgura, uključujući imena kraljevstava, republika i lokalnih vođa prije 1949. godine, kada je osnovana Narodna Republika Kina. Dio današnjeg Xinjianga bio je nezavisna država pod imenom Istočna Turkistanska Republika od 1933. do 1934. i od 1944. do 1949. godine.
Treća kategorija se fokusirala na ujgurske kulturne aktivnosti. Riječ "mazar", što znači svetilište ili grob, uklonjena je iz 41, odnosno 88 posto imena u kojima je korištena.
Tri najčešće zamjene na mandarinskom jeziku koje su korištene bile su Xingfu, Tuanjie i Hexie - što znači "sreća", "jedinstvo" i "harmonija". 
Istraga je utvrdila i vrijeme promjene imena. Gotovo 500 promjena imena je izvršeno u periodu između 2017. i 2019. godine. Geografski su bili skoncentrirani u južnim prefekturama Kašgar, Aksu i Hotan, gdje su etnički Ujguri većina.
Od implementacije onoga što je vlada označila kao antiterorističku kampanju u maju 2014. pod predsjednikom Xi Jinpingom, Peking je optužen za široko rasprostranjenu represiju nad Ujgurima i drugim turkijskim manjinama u regiji. Pritisak na zajednice eskalirao je 2017. godine, kada su identificirani logori za masovna zatočenja, navodno, centri za borbu protiv terorizma i ekstremizma.

Agencija Ujedinjenih naroda za ljudska prava objavila je oštar izvještaj o Xinjiangu 2022. godine, u kojem se zaključuje da naglašena borba Pekinga protiv ekstremizma u regiji "može predstavljati međunarodne zločine, posebno zločine protiv čovječnosti".

Najnovije saopćenje lidera Grupe 7 koje je objavljeno u junu ove godine još jednom kaže da je sedam zapadnih demokratija "i dalje zabrinuto situacijom sa stanjem ljudskih ljudskih prava u Kini, uključujući Tibet i Xinjiang".
Kineska vlada kategorički negira sve navode o zlostavljanju i opisuje pritvorske objekte u Xinjiangu kao centre za prevaspitanje.
U izvještaju dostavljenom radnoj grupi Vijeća za ljudska prava UN-a, koja je u junu u Ženevi imala svoju 56. sjednicu, Kina je naglasila da su pitanja koja se odnose na Xinjiang "u suštini vezana za očuvanje nacionalnog suvereniteta, sigurnosti i jedinstva".
Dio sjednice Vijeća je mehanizam prema kojem države članice UN-a prolaze periodične recenzije stanja prava. Kina je rekla da dobija podršku za svoje ciljeve od oko 100 zemalja u Vijeću, dok poziva "određene zemlje da napuste ideološku pristrasnost i da prestanu sa politiziranjem i korištenjem pitanja ljudskih prava kao oružja" - što je slabo prikriveni napad na zapadne kritičare.
Ponovljeni pokušaji da se u dobiju komentari od glasnogovornika kineske vlade autonomne regije Xinjiang nisu bili uspješni.
 
ZAKLJUČAK 

Jedan u nizu uzvještaja međunarodnih organizacija koje se bave ljudskim pravima koji upozorava na ozbiljna kršenja ljudskih prava u kineskoj regiji Xinjiang, u kojoj dominanto žive Ujguri. Brojna upozorenja, nažalost, nisu uložila plodom, jer Kina pod krinkom “borbe protiv terorizma i ekstremizma”, provodi flagrantna kršenja ljudskih prava nad ujgurskim stanovništvom. 
Kršenje ljudskih prava (ili onoga što je u svijetu prepoznato kao ljudska prava) nije samo politika koju Kina provodi na teritoriji svoje države – naročito u Xinjiangu i na Tibetu. Kroz brojne primjere postupanja kineskih kompaniju prema stranim radnicima u zemljama Zapadnog Balkana, naročito u Srbiji, smo se mogli uvjeriti da su ljudska prava za kineske zvanične vlasti ono što kaže vladajuća Komunistička partija Kine, a ne ono što je demokratski svijet odavno definirao kao ljudska prava. 
Nažalost, domaće vlasti na Zapadnom Balkanu, češće vode računa o interesima kineskih investitora i kreditora, nego vlastitog stanovništva ili stranih radnika koje angažiraju kineske kompanije. Najbolja potvrda o tome su brojna upozorenja nevladinog sektora i medija na zagađenje životne okoline od strane kineskih kompanija, nepoštivanje prava stranih radnika angažiranih za rad u kineskim kompanijama itd.