Kina igra igre riječima i ratne igre sa Tajvanom

 

Kineska vojska je od 23. do 24. maja 2024. izvela veliku vojnu vježbu kodnog naziva Joint Sword-2024A. Nakon vježbe, komanda kineske vojske za istočni dio objavila je simulirani video amfibijski napad na Tajvan. Joint Sword-2024A i video simulirani napad ponovo su pokrenuli rasprave o rastućim napetostima u moreuzu.

Istočna komanda je ranije objavila takve simulacije kao dio kampanje informativnog ratovanja koju su organizirale kineske vlasti kako bi promovirale vojno zastrašivanje. U aprilu 2023. godine, tokom posjete tadašnjeg tajvanskog predsjednika Tsai Ing-wen Sjedinjenim Američkim Državama, objavljen je sličan video.

Ciljevi simulacijskih videa su višestruki. Na domaćem planu, oni imaju za cilj da privuku kineske nacionaliste i pokažu čvrst stav vlade o nacionalnom jedinstvu. Prema Tajvanu, oni imaju za cilj osvetu protiv tajvanske vlade, sijanje društvene podjele i zastrašivanja stanovništva da ne podrži nezavisnost Tajvana. Na međunarodnom planu, ovi video snimci nastoje pojačati tenzije između tjesnaca i upozore druge zemlje na bliski angažman sa Tajvanom, kako ne bi izazvali kinesku vojnu akciju.

Značajna karakteristika nedavnog videa je označavanje Hualiena kao mete simuliranog napada. Hualien, okrug na istoku Tajvana, tradicionalno je bio izazovna meta za kinesku vojsku zbog prirodne barijere koju predstavlja Centralni planinski lanac. Tajvanska vojska ima dugogodišnju strategiju premještanja svojih zračnih snaga u zračnu bazu Chiashan u Hualienu i u zračnu bazu Chihhang okruga Taitung, kako bi očuvala svoje borbene sposobnosti za protivnapad, ako Kina pokrene početni napad.

 

Uporne vojne prijetnje, bilo putem stimulacija, službenih izjava ili vojnih vježbi, postale su ponavljajuća taktika posljednjih godina. Kina namjerno povećava tenzije širom Tajvanskog moreuza i koristi vojne akcije, kao odgovor na međunarodne geste dobre volje prema Tajvanu. Reakcije kineske vojske na posjete američkih zvaničnika, uključujući Nancy Pelosi u augustu 2022. godine, odražavaju kinesku strategiju.

Kineska vojna ekspanzija opravdava se izgovorom da je to odmazda za razmjenu između Tajvana i SAD. Ove akcije nisu samo odmazda, već dio šireg strateškog plana. Otkako je objavila Bijelu knjigu iz 2019. godine, Kineska nacionalna odbrana u novoj eri, Kina je naglasila potrebu za organiziranjem patrola u Istočnom kineskom moru i projektiranjem moći u zapadni Pacifik. Kinesko ratno vazduhoplovstvo je, također, prešlo sa teritorijalne odbrane na strategiju koja obuhvata i napad i odbranu.

Kinesko vojno zastrašivanje izazvalo je unutrašnje podjele unutar Tajvana. Vladini zvaničnici i glavne političke stranke osudile su akcije Kine, smatrajući ih nepotrebnim provokacijama koje destabiliziraju region. Dok zakonodavna opozicija predsjedniku Lai Ching-teu, također, kritizira postupke Kine, ona često optužuje vladajuću Demokratsku progresivnu stranku da svojom politikom pojačava tenzije. Debata između rata i mira bila je jedno od glavnih spornih pitanja na predsjedničkim izborima na Tajvanu 2024. Kina je pripisala odgovornost za vojne tenzije preko tjesnaca tajvanskoj vladi u pokušaju da odbaci krivicu za pojačane kineske vojne aktivnosti.

Unatoč društveno-političkim uticajima vojnog zastrašivanja, stanovništvo Tajvana se naviklo na kineske vojne aktivnosti, uzrokujući minimalne poremećaje u svakodnevnom životu običnih građana. Zaista, zapadni mediji su više pažnje posvetili razvoju kineske vojske nego tajvanska javnost. Ovaj disparitet naglašava značajan jaz u percepciji između tajvanskog stanovništva i stranih posmatrača u pogledu prijetnje koju predstavlja kineska vojska.

SAD su poduzele mjere za suprotstavljanje kineskoj vojnoj prijetnji, uključujući ponovnu podršku američkog predsjednika Joea Bidena Tajvanu, petnaestak prodaja oružja tokom njegove administracije i povećanu vojnu razmjenu i saradnju. Podrška američkog Kongresa dodatno pomaže Tajvanu u jačanju njegovih odbrambenih sposobnosti.

SAD su povećale svoje regionalno prisustvo uspostavljanjem četiri baze na sjeveru Filipina kako bi se suprotstavile kineskoj asertivnosti. Zajedničke vojne vježbe, uključujući vježbe Rima Pacifika 2024., služe za jačanje poruke Kini o održavanju slobodne i otvorene indo-pacifičke regije. Mnoge zemlje su, također, počele naglašavati važnost mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu, navodeći protivljenje aktivnostima kineske vojske i taktikama zastrašivanja.

Efikasnost kineskog vojnog zastrašivanja se smanjuje kako se ono povećava, što omogućava tajvanskom društvu da održi privid normalnosti. Ali ova desenzibilizacija, također, predstavlja određene rizike. Tajvansko društvo može postati ravnodušno prema aktivnostima kineske vojske oko Tajvanskog moreuza, što bi potencijalno moglo omogućiti iznenadni napad.

U konačnici, uspjeh kineske strategije vojnog zastrašivanja Tajvana ovisi o njenim konkretnim akcijama i strateškim odlukama. Kina je iskoristila incident u februaru 2024. kada se kineski ribarski brod prevrnuo u blizini tajvanskog ostrva Kinmen kako bi ojačala aktivnosti kineske obalne straže oko Tajvana, potvrđujući svoj suverenitet i jurisdikciju. Ovo je otvorilo novo bojno polje i najavilo još jednu fazu kineske kampanje informativnog ratovanja.

 

ZAKLJUČAK  

 

Brojne aktivnosti na informativnom, ali i na vojnom planu, koje Kina poduzima u neposrednoj blizini Tajvana, upućuju na neku vrstu priprema za pripajanje otoka kontinentalnoj Kini. Vojne vježbe koje kineska vojska redovno organizira u blizini Tajvana, namijenjene su demonstraciji sile, ne samo Tajvanu, kao direktnoj meti, nego i ostatku svijeta.  

Kina je zvanično opredjeljena pripajanju Tajvana kontinentalnoj Kini, što ne isključuje mogućnost vojne intervencije kineske vojske. Kineske vlasti koriste sva raspoloživa sredstva kako bi kroz informativni rat dala do znanja Tajvanu, ali i ostatu svijeta, da neće odustati od svoje namjere da Tajvan pripoji kontinentalnom dijelu Kine.