Kina i Rusija udvostručile blisko partnerstvo

Pod rastućim pritiskom Zapada, Kina je posljednjih sedmica udvostručila svoje blisko partnerstvo sa Rusijom. Međutim, stručnjaci kažu da Peking još uvijek pokušava koristiti "dvostruki pristup" kako bi maksimizirao svoje interese.
Kina i Rusija su posljednjih sedmica su udvostručile svoje "partnerstvo bez granica", pri čemu su visoki zvaničnici s obje strane održali sastanke u Pekingu i Moskvi, kako bi produbili veze u brojnim oblastima. Specijalni kineski izaslanik za evroazijska pitanja Li Hui doputovao je u Moskvu, gde se sastao sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom.
Za početak, Lavrov je okrivio Ukrajinu i zapadne zemlje za, kako je rekao, "ozbiljne prepreke" koje sprečavaju mirovne pregovore između Moskve i Kijeva, dok je potvrdio privrženost Rusije "političko-diplomatskom rješavanju sukoba". Pored toga, Lavrov je pohvalio Peking zbog njegovog "uravnoteženog" stava o tekućem ratu u Ukrajini.
Lijev sastanak u Moskvi prati njegovu turneju po Evropi, gdje se susreo sa zvaničnicima iz nekoliko evropskih zemalja. Nakon sastanka sa Lijem u Briselu, visoki zvaničnik EU za vanjsku politiku Enrique Mora rekao je da Evropska unija očekuje da će Kina pomoći da potakne Rusiju da okonča rat u Ukrajini povlačenjem svojih trupa sa ukrajinskih teritorija. Slične poruke iznijeli su zvaničnici Ukrajine i Poljske.
Li Hui je poslednjih sedmica bio na turneji po Evropi, nadajući se da će predstaviti imidž Kine kao posrednika. 
 Dok se Kina nadala da će Lijevo putovanje utišati sumnje u njen kredibilitet kao neutralne strane u ratu, neki analitičari kažu da su evropske zemlje Lija uglavnom hladno dočekale. "Kada pogledamo izjašnjenja koja su dostavile evropske zemlje, prilično je očigledno da Evropa odbacuje kineski dokument o ukrajinskom ratu od 12 tačaka", rekla je Justyna Szczudlik, analitičarka za Kinu u poljskom institutu za međunarodne poslove (PISM).
Prema njenim riječima, Ukrajina, Poljska i EU dale su Kini dobro koordiniranu poruku u kojoj se ističe da je Rusija agresor i da međunarodna zajednica treba podržati Ukrajinu na osnovu mirovnog plana, koji je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
„Sa kineske tačke gledišta, Lijevo putovanje je promašaj, jer ga Evropljani ne doživljavaju kao mirovnog posrednika koji bi mogao pokrenuti nešto“, rekla je za DW. 

Pokušaji produbljivanja sigurnosnih i ekonomskih veza

Tokom putovanja Li Huija, koje nije utišalo sumnje među evropskim zemljama, Rusija i Kina su pokušavale produbiti sigurnosne i ekonomske veze usred sve većeg pritiska demokratskih zemalja, posebno SAD.

Ruski premijer Mihail Mišustin, najviši ruski zvaničnik koji je posjetio Kinu od početka rata u Ukrajini, potpisao je 24. maja niz sporazuma sa Kinom za dalje jačanje saradnje u trgovinskim ulaganjima, olakšavanju izvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda u Kinu i produbljivanju sportske razmjene.
Tokom sastanka sa kineskim premijerom Li Qiangom, Mišustin je rekao da su odnosi između Moskve i Pekinga "na neviđeno visokom nivou", što je naglašeno, kako je nazvao, uzajamnim poštovanjem i željom da se zajednički odgovori na izazove koje predstavlja Zapad. Li je rekao da je Kina voljna raditi sa Rusijom na implementaciji zajedničke saradnje i pragmatičnoj saradnji u različitim oblastima.
Pored Mišustinove posjete Kini, predsednik ruskog Savjeta sigurnosti Nikolaj Patrušev razgovarao je u Moskvi sa najvišim kineskim bezbjednosnim zvaničnikom Čenom Venćinom. Dok se razgovori održavaju svake godine, stručnjaci smatraju da je tajming razgovora i drugih bilateralnih razmjena pokrenut pogoršanjem odnosa između Rusije i SAD-a, kao i Kine i SAD-a.
Prema riječima Aleksandra Koroljeva, stručnjaka za kinesko-ruske odnose na Univerzitetu Novog Južnog Velsa (UNSW) u Australiji, ishod samita G7 u Hirošimi natjerao je Kinu i Rusiju da povjeruju da trebaju dalje udvostručiti bilateralnu saradnju, jer Zapadne demokratije pokušavaju formirati ujedinjeni front protiv njih.
U saopćenju objavljenom na kraju samita u Hirošimi, lideri sedam ekonomija – SAD, Japana, Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke i Italije – obećali su nove korake za ograničavanje sposobnosti Rusije da finansira rat u Ukrajini te se istovremeno priznaje potreba suprotstavljanja kineskoj upotrebi ekonomske prisile protiv drugih zemalja.
"Kada se ruska invazija na Ukrajinu i potreba za suočavanjem sa kineskim usponom zbroje, Kina je podstaknuta da konsolidira i unaprijedi svoje odnose sa Rusijom, koji su već prilično snažni", rekao je Koroljev za DW.
Drugi analitičari smatraju da je pokušaj demokratskih zemalja da "ujedine Kinu i Rusiju" kontraproduktivan, jer će samo navesti Peking i Moskvu da dodatno udvostruče nivo saradnje. 
„Što više zemlje [G7] pokušavaju da pokažu 'jedinstvo' protiv Kine, Kina će više ojačati svoje veze sa Rusijom,” rekao je Zhiqun Zhu, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Bucknell u SAD-u. 

'Dvostruki pristup' ratu u Ukrajini

Otkako je Rusija napala Ukrajinu prošlog februara, Kina se pokušala predstaviti kao neutralna u tekućem sukobu. Međutim, njeno odbijanje da osudi rusku invaziju stvorilo je skepticizam u drugim zemljama u pogledu njenog pravog stava. Kina je u februaru iznijela mirovni plan od 12 tačaka kako bi ojačala svoj imidž "posrednika".

S obzirom na to da taj skepticizam u velikoj mjeri opstaje i da se odnosi sa SAD i njihovim saveznicima pogoršavaju, Zhu je rekao za DW da Kina sada usvaja "dvostruki pristup" u rješavanju ukrajinskog rata. 
"Ona konsoliduje kinesko-rusko partnerstvo dok pokušava posredovati između Rusije i Ukrajine," rekao je Zhu.
Međutim, Szczudlik iz PISM-a kaže da su napori Kine da pronađe ravnotežu između podržavanja partnerstva sa Rusijom i predstavljanja sebe kao posrednika kontradiktorni.
Tokom sastanka sa ruskim premijerom, kineski lider Xi Jinping rekao je da bi Kina i Rusija trebale istražiti nove ekonomske, trgovinske i investicione veze, obećavši da će obje zemlje podržavati jedna drugu u pitanjima od suštinskih interesa, istovremeno jačajući saradnju u multilateralnim odnosima.
Koroljov smatra da dok dva bloka moći, Kina i Rusija sa jedne strane i SAD i njeni saveznici sa druge, postaju sve  više konfrontirani, postoje mnoge zemlje koje se trude da se ne pridruže ni jednoj strani. 
"Vidimo mnogo zemalja koje su negdje između", rekao je Koroljov za DW.