Kina i Rusija obnavljaju konfrontaciju sa Zapadom i nastavljaju graditi multipolarni svijet

Kina i Rusija obnovile su svoju  konfrontaciju sa Zapadom tokom sastanka na visokom nivou početkom aprila 2024. u Pekingu. Kina pokazuje veću spremnost da se udruži sa Globalnim jugom kako bi "promovirala reforme u sistemu globalnog upravljanja", dok se Rusija žestoko suprotstavlja "bloku predvođenim Zapadom". Ali obje države su se dodatno obavezale da će ojačati multilateralnu stratešku sigurnosnu koordinaciju u udruženju BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i Šangajskoj organizaciji za saradnju širom Evrope. Kineski predsjednik Xi Jinping i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov rekli su da će Kina i Rusija braniti multipolarni svijet nasuprot monopolarnom poretku.

Lavrov je u Kinu stigao nedugo nakon što je ministarka finansije Sjedinjenih Američkih Država Janet Yellen završila svoju posjetu Kini. Značaj posjete Lavrova Pekingu u aprilu je bio u tome Moskva konsolidira i učvrsti veze sa zemljama u razvoju na Globalnom jugu, što se smatra koordiniranim pokušajima da se suprotstave globalnom poretku predvođenim Zapadom. Kina i Rusija predvode izgradnju novog poretka i  rade na prvoj liniji fronta na preoblikovanju globalne arhitekture. Uprkos činjenici da zapadne i evropske sile doživljavaju opadanje uticaja, Kina ima više ekonomskog uticaja od Rusije. Širom svijeta ekonomski uticaj Kine vidljivije je nego uticaj Rusije.

Očigledno, Rusija je preuzela najteži zadatak – što podsjeća na Hladni rat i treba preduzeti konkretne korake kako bi njeni ekonomski aspekti multipolarnosti postali praktična stvarnost, a ne glasna retorika. Osnovni interes je da se zemlje u razvoju dovedu pod rusko okrilje samo radi fotografiranja. Bez sumnje, ruski pristup donosi tek malo konkretnih rezultata koji se odnose na prijeko potreban ekonomski razvoj, ulaganja u infrastrukturu i poljoprivredni sektor kako bi se osigurala sigurnost hrane i osiguranje finansiranja za afričke partnere. U praktičnom smislu, Rusija se mora boriti za isti globalni konkurentski ekonomski uticaj. Finansijske institucije u regionu Evroazije i Nove razvojne banke BRICS-a moraju djelovati mnogo snažnije kako bi dostigle obim djelovanja sličan one koji ima Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

U stvari, Kina ima sveobuhvatne ekonomske planove za Evropu i Afriku. Sjedinjene Američke Države, u međuvremenu, također pojačavaju stratešku koordinaciju u azijsko-pacifičkom području sa pogledom na Rusiju i Kinu. Lideri Japana i Filipina uputili su se u Washington na trojni samit, a SAD, Velika Britanija i Australija razmatraju saradnju sa Japanom u okviru Aukusskog sigurnosnog pakta.

Kao što se općenito očekivalo, Lavrov je ponovio stvari koje su dominirale njegovim prethodnim govorima: da Kina i Rusija povećaju stratešku koordinaciju sa Rusijom u multilateralnim okvirima kako bi „promovirali reforme“ i zauzeli jedinstven stav za reformu međunarodnog sistema predvođenog Zapadom.

“Kina je oduvijek pridavala veliku važnost razvoju kinesko-ruskih odnosa i voljna je raditi sa Rusijom na intenziviranju bilateralne komunikacije, jačanju multilateralne strateške koordinacije u asocijaciji BRICS i Šangajskoj organizaciji za saradnju, demonstriranju veće odgovornosti, ujedinjenju zemalja 'Globalnog juga'... i promoviraju reformu globalnog sistema upravljanja”, rekao je Xi, što je prenijela državna televizija CCTV.

U medijskim izvještajima više puta se naglašava da je trgovina Rusije i Kine porasla. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine porasla je na oko 230 milijardi dolara. I da će Kina i Rusija nastaviti da ... “zagovaraju inkluzivnu ekonomsku globalizaciju, zajednički se suprotstavljaju unilateralizmu, protekcionizmu, izgradnji ograda i razdvajanju i zajedno rade na održavanju stabilnosti međunarodnih industrijskih i industrijskih lanaca”.

Analitičari kažu da Kina održava prednost u odnosima sa Rusijom, a njen uticaj raste kako se međunarodna izolacija Moskve produbljuje nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Ta asimetrija se i dalje "mjenja u korist Kine" jer omogućava Moskvi da "nastavi rat osiguravajući neophodne materijale za rusku ratnu mašinu", rekao je za AFP Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Center.

„Integracija ruske ekonomije, moći i vojne tehnologije u… poredak koji predvode Kinezi sa Evroazijom u svom geografskom srcu, jedini je način na koji Rusija može održati svoju konfrontaciju sa Zapadom“, napisao je u tekstu objavljenom u časopisu Foreign Policy. „Kina ima jaču pregovaračku moć i mnogo više opcija nego Rusija, a njena poluga nad svojim sjevernim susjedom stalno raste. Rusija sve više upada  u vazalski odnos prema Kini”.

U ovih nekoliko godina njihovi kontakti su se intenzivirali od početka 'specijalne vojne operacije' u susjednoj Ukrajini. Kina i Rusija imaju stalna mjesta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i rade zajedno na blokiranju inicijativa Sjedinjenih Američkih Država. Kina je prošle godine radila na mirovnom planu za Ukrajinu, koji je Rusija smatrala “neadekvatnim” za postizanje dugoročnog rješenja rusko-ukrajinske krize. To znači da je kineski mirovni prijedlog nije naišao na slabu podršku uz nedostatak vizije za buduću rezoluciju. Obje države i dalje zauzimaju stav da se formalno organizira još jedna runda mirovnih pregovora.

Pod snažnim vodstvom predsjednika Putina, ruski narod će imati “svijetlu budućnost”. Najmanje u protekloj deceniji, pod vođstvom Kine, Rusija je doduše postigla značajne uspehe. Kina će nastaviti podržavati ruski narod da prati razvojni put koji odgovara njihovim nacionalnim uslovima i podržava Rusiju u borbi protiv terorizma i održavanju socijalne sigurnosti i stabilnosti. Kao sila mira i stabilnosti, Kina je nagovijestila da će se držati konstruktivne uloge na međunarodnoj sceni...i nikada neće dolijevati ulje u vatru. Ukratko, i Rusija i Kina obnovile su zajedničko obećanje da će stati "leđa uz leđa i rame uz rame" protiv bilo kakvih pokušaja destabilizacije od strane SAD i Evrope u ovom multipolarnom svijetu u nastajanju.

 

 

ZAKLJUČAK  

 

Saradnja Kine i Rusije se nastavlja. I kada su u pitanju bilateralni odnosi, naročito u segmentu ekonomije, gdje je Kina zapravo glavna poluga koja omogućava Rusiji da se nosi sa sankcijama koje su joj uvele zemlje Zapada nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ali i kada je u pitanju zajednička borba protiv svjetskog poretka zasnovanog na pravilima, gdje Kina i Rusija imaju zajednički geopolitički cilj, a to je uspostava novog poretka kojeg oni nazivaju “multipolarnim”.  

Za ostvarenje svojih ciljeva Kina i Rusija, uglavnom, traže (I dobijaju) podršku afričkih i azijskih, ali i pojedinih evropskih zemalja. Karakteristika većine zemalja koje daju podršku ciljevima Kine i Rusije su uglavnom autokratski režimi, koji nerijetko dobijaju podršku Rusije (vojska, plaćeničke grupe npr. Čad) i Kine (krediti za infrastrukturne projekte kroz Inicijativu Pojas i put).  

U regionu Zapadnog Balkana Kina i Rusija šire svoj uticaj, uglavnom preko Srbije i dijela Bosne i Hercegovine, Republike Srpske. Kina uglavnom koristi finansijske alate u širenju uticaja, pri čemu se kineske investicije odlukuju netransparentnošću, korištenjem prljavih tehnologija koje štete čovjekovoj okolini i zdravlju ljudi. Rusija se oslanja na medijsku propagandu, različite grupe koje pod krinkom humanitarnog rada šire propaganda i utiču na stanovništvo. Predstavnici vlasti koje podržavaju ovakvo djelovanje Kine i RUsije na Zapadnom Balkanu, koriste ove alate za ostanak na vlasti, a često su i sami promotori prokineskih i proruskih narativa.