25.08.2023.

Kina i Rusija ciljaju zapadni finansijski sistem propagandom i dezinformacijama

Kako multipolarne ambicije opstaju, zapadni finansijski sistem postao je glavna meta i kineskih i ruskih kampanja dezinformacija.
Tokom protekle decenije, produbljivanje digitalne saradnje između Rusije i Kine ukazalo je na konvergenciju u njihovim kampanjama propagande i dezinformacija. Kako međunarodna zajednica nastavlja da se preoblikuje invazijom Rusije na Ukrajinu i promjenama u međunarodnoj diplomatiji, ovi napori su preuzeli novu metu: zapadni finansijski sistem.
Iako je oduvijek bilo govora o idealnom državnom i finansijskom sistemu koji dolazi iz medija koje podržava država, kolaps banke Silicon Valley Bank 10. marta 2023. godine jasno je inspirirao dodatne napore Rusije i Kine da promoviraju novi globalni finansijski sistem i kako bi to moglo izgledati.
Ruski Telegram kanali proširili su priče o tome da je švedska vlada izgubila dio svog penzionog fonda i tvrdili da je banka "rusofobna", jer je zatvorila ruske račune. Kineski narativi na Weibo-u tvrde da je Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) zaplijenila depozite ogranka Silicon Valley Bank na Kajmanskim ostrvima, kako bi zaštitila američke potrošače i ciljala "azijske" suvlasnike. Kineski državni mediji, također su istaknuli neuspjehe Odbora federalnih rezervi u reguliranju banaka poput Silicon Valley Bank  i uticaj koji bi to imalo na globalnu ekonomiju.
Nakon što je švicarska vlada morala spasiti Credit Suisse 19. marta, ovi kanali i mediji su  informirali na sličan uticaj. Ruski kanali su tvrdili da je banka propala zbog američkih sankcija Rusiji. Uticajni glasovi u ruskoj propagandi i kampanji dezinformacija tvrdili su da se intervencija morala dogoditi, jer je toliko kineskih i arapskih investitora povuklo svoj novac zbog straha da će se već posrnuli sistem potpuno slomiti. Kineski narativi na Weibu tvrde da su bogati Amerikanci i Evropljani prebacili svoje račune u Hong Kong, nakon što su zapadne banke propale.
Jedan od glavnih argumenata ruske i kineske propagande i kampanje dezinformacija je da se mora stvoriti alternativni bankarski sistem, kako bi se zaobišla korupcija i neefikasnost Zapada. Ovaj predloženi prelazak na sistem „orijentiran na BRICS“ naišao je na naklonost zemalja u razvoju. Kada je brazilski predsjednik Lula da Silva posjetio Kinu u aprilu 2023. godine, pozvao je zemlje BRICS-a da se distanciraju dolara. Nakon njegove posjete, Brazil i Argentina su počeli trgovati sa Kinom koristeći juan umjesto dolara. Istovremeno, Bangladeš je počeo plaćati ruskoj kompaniji Rosatom u juanima za nuklearnu elektranu koju Rusija gradi u Rooppuru. Kada je malezijski predsjednik Anwar Ibrahim posjetio Kinu u aprilu 2023. godine, prezentirao je ideju o Azijskom monetarnom fondu kako bi izbjegao korištenje dolara. Brojne zemlje u razvoju koje su pogođene sekundarnim sankcijama na trgovinu okrenule su se juanu kao alternativi.  
Važan aspekt sadašnjeg diskursa o dedolarizaciji su sankcije Zapada Rusiji nakon rata u Ukrajini. U aprilu 2023. Global Times je tvrdio da je 70 posto kinesko-ruskih trgovinskih transakcija koristilo juan i rublju. Kineski narativi naglašavaju potrebu da se distancira od "hegemonije" dolara, jer je podložan hirovima američke vanjske politike. Ruski mediji iskoristili su neuspjeh Credit Suissea da tvrde da su sankcije Zapada zapravo imale negativan učinak. Slično, na početku invazije, kada je ruskim bankama zabranjen SWIFT, ti isti kanali su se zalagali za stvaranje boljeg sistema koji bi se mogao koristiti među zemljama BRICS-a. Ovi događaji pokazuju kako kineski i ruski narativi na mreži odražavaju njihove vanjskopolitičke ciljeve van mreže.
Kako platforme društvenih medija teže snažnijoj politici moderiranja sadržaja, a zapadne vlade pokušavaju obuzdati uticaj nacija poput Rusije i Kine, ekonomija će vjerovatno postati istaknuti fokus ovih kampanja. Vlade i lideri privatnog sektora će morati uspostaviti politike i procedure za borbu protiv rastućeg fokusa propagande i dezinformacija na tako kritičnu instituciju, posebno zato što značajne promjene u javnom raspoloženju uzrokovane ovakvim tipovima kampanja mogu uzrokovati neposrednu štetu cijeni dionica, povjerenju , i cjelokupnom stanju tržišta.