Kako tajvanski izbori testiraju moć Komunističke partije Kine

Ako se slobodni i pošteni nacionalni izbori smatraju zaštitnim znakom demokratske države, Tajvan se ima čime pohvaliti.

U januaru su na ovom ostrvu koje ima samoupravu, održani osmi predsjednički izbori, istovremeno sa parlamentarnim izborima.

Samo 160 kilometara dalje, sa druge strane uskog Tajvanskog prolaza, Komunistička partija Kine (CPC) vlada Kinom od 1949. godine i iako stranka često tvrdi da upravlja demokratskom državom, ne postoji uporediv izborni proces sa Tajvanom.

Kineski predsjednik Xi Jinping osvrnuo se na "narodnu demokratiju cijelog procesa", kako bi opisao kineski politički sistem u kojem su "ljudi gospodari", ali partijsko-državni aparat vodi narodne poslove u njihovo ime.

Ken Cai*, 35-godišnji preduzetnik iz Šangaja, ne podržava Xijevu definiciju demokratije.

“Istina je da Kinezi nikada nisu smjeli birati svoje vođe”, rekao je Ken za Al Jazeeru.

“To je samo propaganda.”

Kenova kritička procjena je u oštroj suprotnosti sa tvrdnjom koju često iznosi Komunistička partija KIne da Kinezi smatraju da je njihova jednostranačka vladavina zadovoljavajuća.

Predsjednik Xi je često govorio da Kina slijedi jedinstveni razvojni put pod vodstvom svog prepoznatljivog sistema upravljanja. Kineski zvaničnici su, također, iznijeli kritike na račun Pekinga u pogledu ljudskih prava i demokratije, zasnovane na nerazumijevanju Kine i kineskog naroda.

Zato tajvansko domaćinstvo uspješnim višestranačkim izborima dovodi u pitanje argument Pekinga da je liberalna demokratija nespojiva sa kineskom kulturom.

Istovremeno, tajvanski liberalni demokratski sistem sukobljava se sa Xijevom vizijom podmlađene kineske nacije, koja je čvrsto pod kontrolom KPK, i svojeglavog Tajvana, koji bi se na kraju trebao ujediniti sa kopnenom Kinom.

“Iskustvo Tajvana je jasna uvreda narativu KPK”, rekao je Chong Ja Ian, vanredni profesor kineske vanjske politike na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru.

Tajvanski izbori su daleko osjetljivija tema za Peking od izbora u drugim demokratijama, jer demokratski primjer koji daje Tajpej može biti direktniji izvor inspiracije za ljude u kontinentalnoj Kini, rekao je Yaqiu Wang, direktor istraživanja

za Kinu, Hong Kong i Tajvan u zagovaračkoj grupi Freedom House sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.

„Kada vidite da ljudi iz vaše grupe uživaju demokratiju i mogu birati svoje vođe, to može izazvati posebnu frustraciju kod vaših neizabranih lidera“, rekao je Wang.

"To tajvanske izbore čini prijetnjom KPK", dodaje Wang.

Kina cenzurira izbore na Tajvanu

Možda i nije iznenađujuće da dok su lideri zemalja poput Japana, Filipina i SAD čestitali Tajvanu na uspješnom završetku njegovih izbora, kineska vlada nije.

Odnosi između Kine i Tajvana su u silaznoj spirali otkako je sada već odlazeća predsjednica Tsai Ing-wen izabrana 2016. godine.

KPK smatra Tsai, predsjednika koji će je zamjeniti Williama Lai Ching-tea i druge članove Demokratske progresivne stranke (DPP) kao separatiste koje podržavaju stranci i nije isključila upotrebu sile u svojim budućim planovima za ujedinjenje Tajvana sa Kinom.

Chen Binhua, glasnogovornik pekinškog Ureda za poslove sa Tajvanom (TAO), reagirao je na rezultate izbora rekavši da Laijevih 40 posto glasova i gubitak parlamentarne većine od strane DPP-a otkrivaju da stranka "ne može predstavljati glavno javno mnjenje na ostrvu" i da ishod „neće spriječiti neizbježni trend ponovnog ujedinjenja Kine“.

Na društvenim mrežama u Kini, mnogi su reagirali na Chenove komentare fokusirajući se na vlastite demokratske akreditive Pekinga.

“Dosta, već – kako možete kritizirati tuđe izbore kada ne dozvoljavate izbore ni kod kuće”, napisao je jedan korisnik na kineskoj platformi društvenih medija Weibo.

“Dakle, opći izbori ne predstavljaju glavno javno mnjenje? Kakva je to nova vrsta razumijevanja?” glasio je još jedan komentar, dok je treći čak direktno napao pekinšku Ured za poslove sa Tajvanom:

„[TAO je] najbesramnije, najbeskorisnije, smećarsko vladino odjeljenje.”

Sva tri komentara su u međuvremenu uklonjena od strane cenzora.

Ailene Long*, 31-godišnja prevoditeljica iz kineskog grada Shenzhen, rekla je za Al Jazeeru da smatra da su komentari u kojima se kritiziraju tajvanske izbori smiješni kada se mjere u odnosu na nedostatke u kineskom političkom sistemu.

"Ne možete postavljati pitanja o javnom mnjenju na Tajvanu kada ljudima u Kini nikada nije bilo dozvoljeno da biraju bilo šta osim Komunističke partije", rekla je Ailene.

Wang iz Freedom Housea primijećuje je mnogo sličnih kineskih odgovora koji su se pojavili na kineskim platformama društvenih medija kako su se pojavili rezultati izbora na Tajvanu.

“Ali mnogi od njih su brzo uklonjeni – čak i za nekoliko minuta. Mnogi su nestali”, rekla je za Al Jazeeru.

Ogromna državna mreža cenzure više puta je uklanjala hashtagove, komentare i vijesti o tajvanskim izborima sa kineskih društvenih medija. Uz strogu cenzuru, postojali su i znakovi da su kineske vlasti na dan izbora u Tajvanu pokušale ugušiti interes na kineskim društvenim mrežama bildanjem drugih hashtagova.

Takvi postupci bili su način za vlasti da uklone prikaze javnih kritika, prema Wangu, ali je osnovni osjećaj i dalje bio nezadovoljstvo vladom u Pekingu.

Kineski demokratski deficit u teškim ekonomskim vremenima

Ken Cai iz Šangaja smatra da je većina komentara na internetu o izborima na Tajvanu zapravo izražavala nezadovoljstvo situacijom u Kini.

"Ekonomija nije dobra za mnoge ljude, mnogi se bore pa koriste priliku da oslobode svoju frustraciju radom vlade", objasnio je Ken.

Za Kena, tajvanski izbori, takođe, pokazuju koliko su se Peking i Tajpej razišli.

Ken je ispričao kako su mu baka i djed pričali kako su se nekada plašili tajvanskih nacionalista koji bi napali Kinu te da su čuli priče iz Tajvana o obračunima sa Tajvancima.

Nakon što su Kuomintang (KMT), poznati kao kineski nacionalisti, poraženi od komunista u kineskom građanskom ratu, pobjegli su na Tajvan 1949. godine, gdje su u početku imali ambiciju o ponovnom osvajanju kontinentalne Kine. Kako bi učvrstio svoju vlast nad Tajvanom, KMT je uveo vanredno stanje, razbio građanske slobode i kažnjavao Tajvance koji se protive njihovoj vladavini.

"Ali danas se čini da Tajvan ima slobodne izbore, dobru ekonomiju, dobre odnose sa zapadnim zemljama, dok Kina nema ništa od toga", rekao je Ken.

Prema njegovom mišljenju, demokratski deficit u Kini postao je posebno očigledan tokom izbijanja COVID-19 u Šangaju 2022. godine, kada je većina metropola stavljena pod stroge mjere blokade.

„Zaključavanje je bilo gore od COVID-a“, rekao je Ken.

“Mnogo ljudi je patilo, ali vlast nas nije slušala niti je brinula o nama, a možda bi to bilo drugačije u demokratskijem sistemu”.

Za Ailene Long u Shenzhenu, vladino postupanje s pandemijom COVID-19 uvjerilo ju je da je Kini potrebna politička reforma, a nedavni izbori na Tajvanu predstavljaju atraktivnu alternativu.

Ailene je posvetila veliku pažnju izborima na Tajvanu, gdje je studirala na univerzitetu dvije godine počevši od 2013. godine. Sada joj je uz sve hladnije odnosi između Pekinga i Tajpeja sve teže organizirati poslovna putovanja i posjetiti svoje prijatelje na Tajvanu.

„Dakle, nadala sam se da će opoziciona stranka ovog puta biti izabrana kako bi stvari ponovo postale lakše“, rekla je Ailene, misleći na najveću tajvansku opozicionu stranku KMT, koja je tradicionalno bila više naklonjena Kini od DPP-a.

Tokom izbornog vikenda bila je razočarana kada je konačni zbroj glasova pokazao pobjedu za Lai iz DPP-a, ali je u isto vrijeme ispoštovala rezultat.

„I mislim da bi kineska vlada trebala naučiti da poštuje i takve izbore i da možda bude otvorenija za održavanje sličnih u Kini“, rekla je ona.

“Ako Tajvanci mogu imati slobodne izbore sa različitim političkim strankama, zašto onda ne bismo mogli i mi?”

Ailene, također, vjeruje da bi demokratske reforme ojačale legitimitet KPK u Kini i njenu tvrdnju da je kineski narod sam sebi gospodar.

“To bi pokazalo da su oni ozbiljni kada govore o narodnoj demokratiji”.