Kako se Ukrajina opire kampanjama dezinformacija Ruske Federacije

U ratu protiv Ukrajine, od samog početka, uz fizičku silu, Rusija aktivno koristi psihološki uticaj, posebno kampanje dezinformacija. Da se prisjetimo barem priče koja se proširila ruskom televizijom o "razapetom dječaku" - djetetu koje je ukrajinska vojska navodno pogubila u Donbasu 2014. godine - za koju se na kraju ispostavilo da je izmišljena ili da su navodno uzgajane nepotkrijepljene fikcije o ukrajinskim pticama i komarcima, umjetno stvorenim i namijenjenim za "prenošenje bolesti", koje su širili i ruski masovni mediji. Kako su se ruske metode širenja dezinformacija u Ukrajini promijenile tokom 10 godina i kako se tome suprotstavljaju u Ukrajini.

Metamorfoza ruskih dezinformacija

Čak i u prvim danima ukrajinske nezavisnosti, Rusija je širila priče o jednoj naciji Rusa i Ukrajinaca i pokušavala zamagliti razlike između dvije zemlje što je više moguće, primjećuje Alina Bondarčuk, zamjenica šefa Centra za suzbijanje dezinformacija pri NSDC-u.  

"Kada je rat (u Donbasu. - Red.) počeo 2014. godine, pratili su ga agresivniji narativi, posebno o "Majdanutima", pokušavajući diskreditirati Revoluciju dostojanstva", kaže ona u razgovoru za DW.

Tokom potpune invazije, primećuje Bondarčuk, dezinformacije su poprimile "nadrealni karakter". "Navodi da su oralni osvježivači pronađeni na pozicijama ukrajinske vojske navodno droga. Bilo je i borbenih komaraca, gusaka i golubova koje je Ukrajina navodno zarazila i poslala u Belgorod", napominje ona.  

Takve je izjave, posebno, artikulirao stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzia, ali nije pružio nikakve dokaze.

Nakon toga, prema Bondarčuk, Ruska Federacija je počela "tući po osjetljivim temama", pokušavajući potkopati jedinstvo Ukrajinaca - rat, mobilizacija, ranjeni, mrtvi. Trenutno je cilj dezinformisanja Ruske Federacije, kako ona napominje, da se Ukrajina navede na pregovore pod ruskim uslovima, kao i da se posije panika i nepovjerenje prema vlastima među ukrajinskim stanovništvom.

Načini širenja dezinformacija Ruske Federacije

Trenutno se dezinformacije o Ruskoj Federaciji šire uglavnom putem interneta i društvenih mreža - Telegram, Tiktok, YouTube, X, objašnjava Alina Bondarčuk iz CPD-a.  

„Prije početka rata u punom obimu, bilo je i usmenog predanja: veliki broj ljudi je radio u Ruskoj Federaciji ili je tamo imao rođake i pričali su svojim poznanicima ruske priče“, kaže Bondarčuk.

 

Drugi izvor je ruska televizija, čiji je signal još uvijek dostupan u pograničnim selima i u blizini okupiranih teritorija, kaže Elena Holub, analitičarka Instituta za masovne informacije (IMI).  

"Na početku potpune invazije, ruski kanali su uhvaćeni čak i u centralnoj Ukrajini. I bilo je ljudi koji su to konzumirali", kaže ona u razgovoru za DW.

Kako je istakao Andrij Kovalenko, šef CPD-a, Rusija koristi ometače ukrajinskog signala na granici Ruske Federacije i umjesto toga uključuje svoje radio i TV kanale.  

„Zbog toga je potrebno pojačati rad sa lokalnom samoupravom, koja u svom kadru treba imati ljude zadužene za suzbijanje dezinformacija“, naglasio je on u razgovoru za DW.

Pa ipak, sada je uticaj televizije radikalno opao u odnosu na period prije 2014. godine, kada su ruski televizijski kanali bili u prvih 10 po broju pregleda u Ukrajini, napominje Ruslan Dejničenko, suosnivač volonterskog internet projekta StopFake, koja prati ruske dezinformacije od 2014. godine.

Blokiranje proruskih kanala na društvenim mrežama

Borba protiv dezinformacija u Ukrajini se odvija na državnom nivou. U tu svrhu od 2021. godine djeluje Centar za suzbijanje dezinformacija pri NSDC-u, koji razotkriva ruske lažne i prati ih na društvenim mrežama.  

"Uspostavljena je saradnja sa Google-om. Dajemo stručna mišljenja o narativima koji se distribuiraju na kanalu. YouTube (dio Gugla. - Red.) razmatra i donosi odluku o blokiranju. Već je blokirano više od 200 kanala“, kaže Bondarčuk.

Prema riječima Kovalenka, CPD na sličan način sarađuje i sa Metom, koncernom koji posjeduje društvene mreže Facebook i Instagram, kao i društvenu mrežu TikTok, sa kojom je CPD nedavno započeo zvaničnu saradnju.

Situacija je nešto složenija sa Telegram messengerom, koji u Ukrajini aktivno koriste i masovni mediji i vlast, ali i javne strukture i društveno aktivni pojedinci. Bondarčuk je izvijestio da CPD ne sarađuje s ovom platformom po pitanju blokiranja dezinformacija.

Volonterske inicijative za borbu protiv falsifikata

Volonterske inicijative su, također, aktivne u borbi protiv dezinformacija u Ukrajini. Konkretno, projekat StopFake provjerava informacije koje šire ruski mediji od 2014.  

"Ako možemo dokazati njegovu neistinitost, onda ćemo objaviti tekst u kojem se opovrgavaju izneseni navodi. Uspeli smo narušiti reputaciju ruskih masovnih medija kao pouzdanog izvora informacija", uveren je Dejničenko.

Prema njegovim riječima, StopFake je tokom svog rada razotkrio više od 100.000 ruskih lažnih informacija.  

"Osim toga, imamo sporazum sa Facebookom koji, na osnovu naših demantija, uklanja dezinformacije na svojim mrežama. Posebno obilježava one koji šire te informacije", rekao je volonter.

 

Tu je i volonterski projekat BRAMA, koji trenutno podržava ukrajinska cyber policija. U osnovi, BRAMA je Telegram kanal preko kojeg ljudi šalju linkove na stranice na društvenim mrežama i messengere za koje vjeruju da sadrže dezinformacije. Ako BRAMA volonteri zaključe da je to zaista laž, onda se pretplatnici ohrabruju da pošalju žalbe na ove resurse.  

"Što je više pritužbi, veća je vjerovatnoća da će izvor biti blokiran, jer konačnu odluku o blokiranju ili ograničavanju pristupa kanalima i zajednicama donosi administracija messengera ili društvene mreže", objašnjavaju iz cyber policije za DW. .

Više od 200.000 članova već se pridružilo BRAMA-i, zahvaljujući čemu je više od 28.000 izvora već blokirano, smatraju predstavnici zakona.

Zaštitite svoj um od ruske propagande

Protok dezinformacija iz Ruske Federacije se povećao od 2022. godine, posebno zbog korištenja Ukrajinaca u inozemstvu kao prenositelja propagande, kaže Kovalenko iz CPD-a.  

"Mislim na takozvane blogere koji su napustili Ukrajinu. Oni pokušavaju izgraditi "alternativnu" Ukrajinu koja se navodno suprotstavlja vlastima. Ljudima je veoma teško shvatiti da li rade u Ruskoj Federaciji. Ovo je novi izazov za nas“, kaže on.

Međutim, kako napominju sagovornici DW-a, ukrajinsko društvo je postalo tvrdokornije za dezinformacije. Prema Kovalenkovu, nedavno su dezinformacije usmjerene na Ukrajinu manje uključene u infopolje u odnosu na 2021. godine.

„Medijska pismenost ljudi koji rade u masovnim medijima se povećala“, kaže on.

Iako konzumenti informacija i dalje vjeruju u lažne vijesti ili teorije zavjere, dodaje Kovalenko. Prema riječima načelnika CPD-a, kako bi se to popravilo, potrebno je uvesti časove medijske pismenosti na nivou osnovne škole.  

"Onda ćemo za 10 godina imati veoma snažno društvo sa kritičkim mišljenjem. U bliskoj budućnosti nećemo moći spustiti prag ljudi sa niskom medijskom pismenošću", smatra Kovalenko.

Kako biste zaštitili svoj um od dezinformacija, Elena Holub iz IMI savjetuje da razmišljate kritičnije i kontrolirate emocije.  

„Zato što pod uticajem emocija postajemo ranjiviji na propagandu i dezinformacije“, naglašava ona.