Kako se Kina bori u sivoj zoni protiv Tajvana

103 borbena aviona kojima je Kina letjela u blizini Tajvana - od kojih je 40 ušlo u identifikacijsku zonu protivvazdušne odbrane (ADIZ) ostrva - bila su još jedna eskalacija kineskih ratnih igara.

Peking, koji dugo polaže pravo na Tajvan, je u protekloj godini u više navrata uvježbavao opkoljavanje otoka sa borbenim avionima i mornaričkim brodovima. Vojne vježbe su dobile posebno prijeteći zaokret u svjetlu kineskih obećanja da će se "ponovo ujediniti" sa Tajvanom.

Do sada, manevri nisu rezultirali invazijom i ostali su unutar sive zone, što je vojni izraz za taktiku koja se može opisati - između rata i mira.

Ali Tajvan je sada okidač u onome što je rezultiralo nestabilnim američko-kineskim odnosima - a analitičari kažu da je taktika sive zone dio strategije Pekinga da stavi Tajpej pod kontrolu, bez ispaljenog ijednog metka.

Šta Kina pokušava postići?

Taktike ratovanja u sivoj zoni imaju za cilj oslabiti protivnika tokom dužeg perioda - a to je upravo ono što Kina pokušava uraditi sa Tajvanom, kažu posmatrači.

Redovnim prelaskom preko tajvanskog ADIZ-a, Peking testira koliko daleko će Tajpej ići da ojača zonu, kaže Alessio Patalano, profesor ratne strategije u istočnoj Aziji na King's Collegeu u Londonu.

ADIZ je samoproglašen i tehnički se računa kao međunarodni vazdušni prostor, ali ga vlade koriste za nadgledanje stranih aviona.

Tajvan je rutinski koristio borbene avione kako bi upozorio kineske avione u svom ADIZ-u - odgovor koji može dugoročno opteretiti resurse Tajvana, rekao je profesor Patalano.

Ali to nije jedini cilj - ili korist. Kao prvo, vježbe omogućavaju Kini da testira vlastite sposobnosti kao što su koordinacija snaga i nadzor, kažu analitičari. I dva, uklapaju se u kineski obrazac normalizacije sve većeg vojnog pritiska na Tajvan, kako bi testirali njegovu odbranu i međunarodnu podršku ostrvu.  

"Ova normalizacija bi jednog dana mogla poslužiti za maskiranje prvih poteza pravog napada, otežavajući Tajvanu i [njegovom glavnom savezniku] Sjedinjenim Državama da se pripreme u skladu sa tim", rekao je David Gitter, nerezidentni saradnik u američkoj bazi Nacionalni biro za azijska istraživanja.

Potezi Pekinga, također, su poništili osnovnu liniju kako bi na taj način demantirali tvrdnju Tajvana da ima granicu sa Kinom u Tajvanskom moreuzu, vodenom prostoru koje se nalazi između ostrva i kineskog kopna.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao je da "ne postoji takozvana srednja linija" u moreuzu na pitanje o reakciji Tajvana na septembarske vježbe.

 

"Također služi za otupljivanje javnosti Tajvana na prijetnju koju predstavlja takva sila, što može potkopati političku podršku snažnijoj tajvanskoj vojnoj pripremi za mogućnost rata", rekao je gospodin Gitter.

Većina analitičara se slaže da tajvanska vojska - smanjena vojska, brojčano nadjačana mornarica i stara artiljerija - ne bi mogla biti suprotna daleko moćnijoj Kini. Čini se da se slažu i mnogi Tajvanci, sudeći prema prošlogodišnjem istraživanju Tajvanske fondacije za javno mnjenje koje je pokazalo da nešto više od polovine njih misli da će Kina pobijediti, ako krene u rat - samo trećina vjeruje da će pobijediti Tajvan.

Pa ipak, izgleda da je apetit za većim budžetom za odbranu slab. Skoro polovina Tajvanaca smatra da je trenutna potrošnja dovoljna, dok trećina misli da je već previše, prema nedavnom istraživanju Univerziteta u Notingemu.

Kada Kina primenjuje taktiku sive zone?

Kina često održava vojne vježbe, kao odgovor na političke razmjene na visokom nivou između Tajvana i SAD-a, koje smatra provokacijama.

Razmjene na visokom noviu između Kine i Tajvana su postale veće i češće od posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu u augustu 2022. Peking je odgovorio višednevnim vježbama koje su uključivale četiri dana vježbi bojevog gađanja, nakon čega su uslijedili napadi protiv podmornica i probe morskog napada.

Zatim, u aprilu, nakon što se tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen susreo sa tadašnjim predsjednikom Predstavničkog doma SAD Kevinom McCarthyjem u Kaliforniji, Kina je prakticirala "blokiranje" Tajvana u takozvanim zajedničkim vježbama sa nosačem aviona Shandong u akciji.

Čak su kineski avioni doletjeli na tajvansku obalu Pacifika na istoku, što sugerira da uvježbava udare iz tog smjera, umjesto sa zapada, koji je okrenut kontinentalnoj Kini. Čini se da Kina sve češće uvježbava blokadu Tajvana. Međutim, zvaničnici Pentagona kažu da je malo vjerovatno da će uspjeti, jer bi se time kupilo vrijeme da se saveznici Tajpeja mobiliziraju.

Septembarske vježbe su uslijedile nakon posjete potpredsjednika Tajvana Williama Laija SAD-u. Tajpej je upozorio na vježbe nakon što je Kina nazvala Laija, favorita na predsjedničkim izborima u januaru, "problemom" zbog odlaska u SAD.

Neki analitičari vjeruju da je Kina pokušavala projektirati snagu nakon glasina o nestalom ministru odbrane Li Shangfuu.

Taktika nije isključiva za sukob sa Tajvanom. Kina koristi slične mjere kako bi polagala pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, što bi moglo biti ključno za preuzimanje kontrole nad Tajvanom.

U vodama se nalazi više milijardi dolara vrijedan brodski put i vjeruje se da sadrže ogromne rezerve nafte i plina. Peking je izgradio velike građevine iznad grebena u spornim vodama gdje Filipini, Tajvan, Malezija, Vijetnam i Bruneji, također, polažu prava. Kina je rasporedila obalsku stražu i brodove sa policijskim snagama da blokiraju filipinske sigurnosne i ribarske brodove u ovim vodama uprkos presudi međunarodnog suda da tvrdnje Pekinga nemaju pravnu osnovu.

 

Mogu li ove taktike sive zone eskalirati?

 

Vježbe su dovele do sve militarizovanije regije - bilo u vodama oko Tajvana ili na nebu iznad.

SAD i njihovi saveznici su pojačali svoje vojne vježbe u Južnom kineskom moru. Samo ove sedmice, SAD i Filipini su započeli još jednu rundu vojnih vježbi.

Čak i ako nijedna strana nema nameru provocirati, posmatrači strahuju da je gomilanje ratnih brodova i borbenih aviona povećalo šanse za pogrešnu procjenu. Vojske dvije zemlje više ne komuniciraju direktno - iako SAD kažu da pokušavaju oživjeti vruću liniju, što bi pomoglo u smirivanju svake neplanirane eskalacije.

Uprkos nastavku dijaloga na visokom nivou sa SAD, Kina nije pokazala znake povlačenja Tajvana.

„Rekordni upadi u septembru pokazuju da će se takvi manevri nastaviti kao dio politike kineskog predsjednika Xi Jinpinga, čak i bez "stranih okidača", rekao je Gitter.  

Xi je nedavno rekao da "nikada neće obećati da će odustati od upotrebe sile" i da Tajvan "mora i da će biti" ujedinjen sa Kinom.

Međutim, posmatrači kažu da Kina mora hodati po žici u narednim mjesecima, jer bi previše pokazivanja mišića moglo otvoriti put za pobjedu Laija, kojega se smatra kandidatom koji se zalaže za nezavisnost Tajvana, na izborima u januaru.

Slijedeće godine Peking stavlja u upotrebu svoj novi nosač aviona Fujian, najmoderniji do sada, za koji Tajpej kaže da će poboljšati sposobnost Kine da zatvori Tajvanski moreuz.

„Kineske vojne vježbe će biti sve veće i češće. Možemo očekivati da će ovi brojevi stalno rasti dok se možda čak i ne približe nivoima koji se mogu vidjeti u pravom napadu", rekao je Gitter.