Kako se boriti protiv ruske “flote u sjeni”?

 

Nakon što je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, Rusija pojačava svoju “flotu u sjeni” kako bi nastavila trgovinu naftom i izbjegla međunarodne sankcije. Konkretno, zapadne zemlje zabranjuju učesnicima na naftnom tržištu da kupuju rusku naftu iznad gornje granice cijene od 60 dolara po barelu. Prekršiteljima je zabranjeno korištenje usluga velikih zapadnih osiguravajućih kompanija. Kao rezultat toga, prijevoznici nafte koji rade sa "flotom u sjeni" koriste sumnjive usluge osiguravatelja iz Rusije ili rade uopće ne koristeći usluge osiguranja. Takvi tankeri u pravilu plove pod zastavama zemalja koje ne poštuju međunarodna pomorska pravila. Njihovi vlasnici su najčešće lažne kompanije koje se brzo mijenjaju kako bi izbjegle odgovornost.

Pooštravanje sankcija Rusiji ima uticaja, a kineske kompanije su ove godine počele smanjivati uvoz sirove nafte iz Rusije, pokazuje martovska studija Vortexa. Međutim, trgovci pronalaze rupe: ruska nafta se prebacuje sa jednog tankera na drugi, mijenjajući dokumente i "gubeći" porijeklo tereta u lancu snabdijevanja. Ranije su istraživači primijetili da u “floti u sjeni” Ruske Federacije može biti najmanje 1.089 tankera - 75 posto cjelokupnog netransparentnog tržišta.

Identificiranje ove flote nije tako lako, jer posade tankera vježbaju isključivanje svojih transpondera ili slanje lažnih koordinata, prikrivajući njihovu pravu rutu. Takve manipulacije povećavaju rizike od ekoloških katastrofa: necertificirani tankeri, često uz minimalno održavanje, prijete da dođe do izlijevanja nafte u međunarodnim vodama, upozoravaju ekolozi. DW je pitao stručnjake kako se svjetska zajednica bori protiv “flote u sjeni” i šta bi se moglo dogoditi u slučaju katastrofe.

 

Koliko je tankera pod sankcijama?

 

Od februara 2025. godine pod sankcijama Evropske unije bila su 153 tankera, 133 pod sankcijama Velike Britanije i 183 Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Države pod vodstvom Donalda Trumpa odbile su prijedlog Kanade za stvaranje radne grupe za praćenje kršenja sankcija. Značajan broj brodova koji prevoze rusku naftu i naftne derivate ostaje van postojećih listi, kažu istražitelji. Jedan od njih je tanker FIRN. Plovilo je privuklo pažnju zbog mogućeg učešća u transportu mazuta kao dio "flote iz sjene". Tada su se zbog oluje u Kerčkom moreuzu našla dva tankera tipa "Volgonjeft".

Tanker FIRN, koji je bio na raspolaganju, čekao je mazut, kaže Evgena Simonov, ekolog i stručnjak međunarodne organizacije za zaštitu životne sredine UWEC. Ekspert pretpostavlja da je planiramo da teret bude isporučen jednoj od indijskih rafinerija. Međutim, oluja u Crnom moru i katastrofa rezultirala je time da su se ovi planovi izjalovili. Nakon toga, FIRN se neočekivano "preselio" na Lamanš, kaže Simonov:

"Naravno, nije fizički otišao tamo - za sedmicu dana tanker se ponovo pojavio na istoj tački u Kerčkom moreuzu. Ovo je jedna od tehnologija za skrivanje ruta."  

Prema riječima stručnjaka, nakon nesreće, vlasnici bi se mogli bojati međunarodne reakcije i uvrštavanja plovila na sankcione liste. DW je proučavao sankcione registre zapadnih zemalja, ali u njima nije pronašao ovaj tanker.

 

Ekološka katastrofa na Baltiku - pitanje vremena"

 

Međunarodna organizacija za zaštitu životne sredine Greenpeace održava vlastitu listu “flote u sjeni” Ruske Federacije. Na ovoj listi su do marta 2025. godine zabilježena 192 sumnjiva tankera. Većina njih plovi Baltičkim morem, a starost mnogih brodova prelazi 15 godina.

Posadu ovih tankera često čine neiskusni mornari, a plovila nisu dovoljno osigurana od rizika kao što je izlijevanje nafte, objašnjava stručnjak za energetske sisteme Henrik Wachtmeister sa Univerziteta Upsala.  

"Baltičko more je relativno malo more sa uskim plovidbenim rutama. Ako se ništa ne promijeni, ekološka katastrofa u regionu je samo pitanje vremena", smatra Wachtmeister.

Greenpeaceova studija navodi primjer 247-metarskog tankera Chilli, koji je plovio pod zastavom Antigve i Barbude. Transportovao je sirovu naftu iz Rusije preko Baltičkog mora. Ekolozi se pozivaju na inspekciju broda: 2023. godine pronađena je značajna korozija na njegovom trupu, a u martu 2024. godine otkriveno je šest kvarova, uključujući probleme s motorom. Velika Britanija je krajem 2024. godine uvela sankcije ovom tankeru, ali kako pokazuje služba MarineTraffic, on i dalje plovi morem. Brod je promijenio ime u Peace i sada plovi pod zastavom Sijera Leonea. Krajem februara tanker je bio u ruskim teritorijalnim vodama, zatim uplovio u finsku luku Kotka, a potom se uputio u egipatsku luku Said.

 

Ko je odgovoran za izlijevanje nafte?

 

“Prije rata rusko transportno tržište su kontrolisale velike kompanije koje su imale nove tankere i razvijen sigurnosni sistem”, kaže Simonov.  

Međutim, sankcije su promijenile strukturu izvoza nafte, a razvoj "flote u sjeni" Ruske Federacije pogoršao je ekološku situaciju. Najveću štetu nanose neprimjetna curenja prilikom pretovara nafte s broda na brod i drugih operacija na vodi, napominje on. Prevoznike je teško privesti pravdi, smatra stručnjak, jer će u slučaju većeg izlijevanja nafte i nepostojanja osiguranja teško utvrditi ko je odgovoran.

"Glavni rizici postoje za luke koje primaju takve brodove, ali se uglavnom izlijevaju u neutralnim vodama", kaže Simonov.  

Ovo je posebno relevantno s obzirom da je jedan od najčešćih tereta "flote u sjeni" lož ulje. Likvidacija njegovih izlijevanja zahtijeva dugo vremena i značajne troškove. Jedan od primjera je katastrofa ruskih tankera “Volgonjeft” u Crnom moru, dodaje ekolog.  

 

Kako se boriti protiv "flote u sjeni"?

 

Trenutno ne postoje mehanizmi za suprotstavljanje "floti u sjeni" Ruske Federacije koji ne bi kršili međunarodno pravo, kaže Wachtmeister. Štaviše, oštre mjere mogu dovesti do dalje eskalacije na strani Rusije. Prema njegovom mišljenju, efikasan korak bi mogao biti obavezna inspekcija osiguranja za tankere.

"Ako brod ne može pružiti dokaz o pouzdanom osiguranju, trebalo bi mu zabraniti kretanje kroz Baltik."

U kombinaciji sa sankcijama EU i SAD, to bi moglo stvoriti efikasan sistem kontrole, smatra on.

Simonov, sa svoje strane, smatra da efikasnost sankcija zavisi od političke volje. Kao primjer navodi odluku Međunarodne pomorske organizacije koja je 2023. godine uvela stroga ograničenja transporta mazuta na Arktiku.  

"Kada bi se slične mjere proširile i na druge regije, kontrola sigurnosti saobraćaja bi postala efikasnija. Ali ako najveći igrači nemaju političku volju, sankcije neće donijeti rezultate", zaključuje Simonov.