Kako Rusija privlači migrante da se bore u Ukrajini

Rusiji su potrebni vojnici, a njene vlasti se sve više okreću migrantima kako bi popunile redove vojske. Gastarbajteri iz zemalja Centralne Azije često bivaju okupljeni na ulici, odvedeni u urede za zapošljavanje i pod pritiskom su da potpišu ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane. Ovaj proces može uključivati prijetnje i nasilje. Istovremeno, migrantima se nudi brz put do ruskog državljanstva ako se priključe vojsci.

 

Pokrenuta akcija regrutacije uoči invazije na Ukrajinu

 

Vijest o tome da Rusija pokušava angažirati migrante prvi put je dospjela u javnost samo nekoliko dana prije nego što su njene trupe napale Ukrajinu. Dana 20. februara 2022. uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov objavio je video na svom YouTube kanalu pozivajući migrante da potpišu ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo za šest mjeseci.

Nakon toga počeli su pristizati izvještaji o tome da zvaničnici odbrane vrše pritisak na migrante da se pridruže oružanim snagama, rekla je za DW aktivistkinja i advokatica Valentina Čupik. To je uključivalo građane Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Armenije i ljude iz drugih migrantskih zajednica.  

“Moje kolege i ja smo pronašli snimak koji je snimio neko iz Tadžikistana, osoba je sjedila za volanom kamiona u Ukrajini i govorio da ne zna šta se dešava – pridružio se ruskoj vojsci i sada ne zna da li će preživjeti“, rekla je advokatica rođena u Uzbekistanu.

Kao odgovor, Čupik i njeni saradnici pokrenuli su kampanju da informiraju ljude i odvrate ih od regrutacije. Stopa uspješnosti regrutera je opala.

 

'Je li Mariupolj u moskovskoj regiji?'

 

Ali u ljeto 2022. godine Ministarstvo odbrane Rusije počelo je regrutirati radnike za građevinske radove u područjima Ukrajine pod ruskom kontrolom, kao što su Lugansk, Donjeck i Mariupolj. Prema aktivistkinji, prijavile su se velike grupe ljudi iz Centralne Azije ne shvatajući šta se dešava.

"U oktobru su me neki momci iz Uzbekistana nazvali i pitali: 'Da li je Mariupolj u moskovskoj oblasti?'", rekla je ona, misleći na primorski ukrajinski grad koji je pretvoren u ruševine prije nego što su ga prošle godine zauzele ruske snage.

Radnicima je očigledno rečeno da će raditi u Moskovskoj oblasti.

“Ubacili su ih u autobuse sa zalijepljenim prozorima i odvezli u nepoznatom pravcu – 20 autobusa sa po 53 osobe u svakom. Nakon što su stigli, vidjeli su da su svuda samo ruševine i počeli su shvatati da to nije Moskovska oblast. Neko je imao moj broj telefona i javili su se“, kaže Čupik.

"Bila sam užasnuta. Počela sam zvati ambasade Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini, ali smo izgubili komunikaciju sa tim ljudima. Sudeći po tome što su potpisali ugovore sa Ministarstvom odbrane i po izjavama stražara koji su ih pratili, oni su regrutovani u vojsku".

 

Nema vremena za čitanje dokumenata prije potpisivanja

 

Aktivisti su upozorili i na još jedan način na koji ruske vlasti regrutiraju migrante. U migracionom centru "Saharovo" u Moskvi, gdje ljudi iz Centralne Azije dolaze da bi dobili radne i boravišne dozvole, kao i druga zvanična dokumenta, zvaničnici ih tjeraju da potpišu ugovore sa vojskom.

"Daju im čitavu fasciklu dokumenata, do 40 listova papira, i daju im pola minute da pročitaju. Iza njih je ogroman red, nema vremena za čitanje, a mnogi se prijavljuju bez čitanja. I onda ispostavilo se da su potpisali ugovor o služenju vojske“, rekla je Čupik za DW.

"Ljudi paniče, zovu, pitaju šta da rade. Bilo je mnogo slučajeva kada bi migranti, uprkos tome što već imaju radne dozvole, jednostavno ostavili sve i brzo napustili Rusiju", nastavlja Čupik.  

Drugi način za angažman novih vojnika je u centrima za zadržavanje migranata u kojima se nalaze ljudi koji čekaju deportaciju. Pritvorenima je rečeno da će nakon šest mjeseci dobiti rusko državljanstvo, ako odu u vojsku.  

„Ako odbiju, prijeti im se, kažu da će biti "zaboravljeni" i da će ostatak života provesti u pritvoru“, navodi Čupik.  

 

Ruske vlasti, također, ciljaju strane zatvorenike u zatvorima i kaznenim kolonijama, koristeći premlaćivanje, mučenje i prijetnje silovanjem kako bi ih natjerali da se prijave.

 

'To je potpuno ilegalno'

 

U maju 2023. ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se pojednostavljuje procedura za dobijanje ruskog državljanstva za strance koji su potpisali jednogodišnji ugovor sa Ministarstvom odbrane Rusije tokom rata u Ukrajini. Od tada, sve je veći broj izvještaja o ljudima koji su podnijeli zahtjev za rusko državljanstvo samo da bi bili upućeni u kancelariju za regrutaciju i pod pritiskom da se prijave.

"Ova praksa je sada postala posebno uobičajena", rekla je Svetlana Ganuškina, predsjednica Odbora za građansku pomoć i članica Memorijalnog centra za ljudska prava.  

"Dokumenti koji su ljudima potrebni za dobijanje državljanstva ne prihvataju se bez potvrde iz kancelarije. To je potpuno nezakonito - nema pismenog uputstva o tome", kaže Ganuškina.

Sredinom augusta 2023. godine, Ruski predsjednički savjet za građansko društvo i ljudska prava predložio je izmjenu zakona kako bi vojna registracija postala obavezna za one koji podnose zahtjev za ruski pasoš. Do kraja mjeseca, komunistički poslanik Mihail Matvejev predstavio je nacrt zakona koji bi omogućio gubitak državljanstva onima koji izbjegavaju regrutaciju i onima koji žele izbjeći registraciju i obaveznu vojnu obuku. Međutim, zakon bi se primjenjivao samo na "nove Ruse" koji nisu rođeni sa ruskim državljanstvom.

 

Ciljanje na 'najslabije'

 

Valentina Čupik je rekla da, iako je nagon za regrutacijom stranaca povezan sa neuspjesima na bojnom polju Rusije, postoje i politički razlozi za taj potez.

"Prije svakih novih izbora u Rusiji, oni pojačavaju antimigrantsko raspoloženje. Sada su izmislili novi način za to - prisilno regrutiranje", rekla je Čupik. „Pritvaraju i vrbuju one koji su najmanje zaštićeni, one koji nemaju nikoga da se zauzme za njih.“

Osim što rizikuju svoje živote u Ukrajini, migranti rizikuju i krivično gonjenje, ako se vrate u svoje matične zemlje. Sve zemlje Centralne Azije imaju zakone protiv misluženja u stranim vojskama. Vjerske vođe u Uzbekistanu čak su izdale fetvu kojom se uzbekistanskim muslimanima zabranjuje da učestvuju u ratu u Ukrajini.

 

'Pocijepajte taj papir'

 

Na pitanje o načinima da se izbjegne regrutacija, prvi savjet Čupikove je da ne traže rusko državljanstvo.

„Prva stvar o kojoj ljudi treba da razmisle je koliko im je Rusija uopće potrebna“, rekla je bivša izbeglica iz Uzbekistana kojoj je zabranjen ulazak u Rusiju 2021. godine.

„Evakuirali smo nekoliko hiljada ljudi i svi su uspjeli stati na noge u drugim zemljama", kaže Čupik.

Ona je rekla da mnogi migranti iz Centralne Azije uče ukrajinski i planiraju nakon rata živjeti u Ukrajini.  

Također je pozvala ljude da pažljivo pročitaju sve dokumente prije nego što ih potpišu.

"Ako vrše pritisak na vas ili vam prijete, pocijepajte taj papir ili napišite 'Ne pristajem'", rekla je ona, dodajući da ako službenici za migracije odbiju da prihvate papire bez vojnog uvjerenja, ljudi trebaju tražiti da im se odbije potpisivanje.

"Počnite prenositi video na bilo kojoj društvenoj mreži i zamolite ih da vam uzmu dokumente ili da daju pismenu izjavu", rekla je. "To je do sada odlično funkcioniralo."

Također je napomenula da migranti mogu dobiti besplatne pravne savjete ako kontaktiraju nju i njene kolege.

„Imamo advokate koji govore ruski, uzbečki, tadžički, kirgiški, jermenski“, rekla je ona. „U takvim situacijama mnogo je sigurnije razgovarati sa advokatom na jeziku koji [ruska služba sigurnosti] FSB ne razumije.“